Marketing
Bitke landsknehta
Bitke landsknehta (najamničko pješaštvo) od 15. do 17. stoljeća
Situacija u doba pojave landsknehta
Dolaskom na prijestolje 1483. francuski kralj Charles VIII. nastavio je s ekspanzionističkom (Osvajačkom) politikom svojih prethodnika. Kralj Charles VIII. okrenuo se na sjeveroistok u potrazi za svojim teritorijalnim ciljevima, a na tom smjeru našla mu se Italija kao manja zaprijeka.
Vladar grada Milana Lodovico Sforza – il Moro stalno je podsticao francuskog kralja Charles VIII. da uzme prijestolje Napuljske Kraljevine, pa je tako tijekom siječnja 1492. Milano potpisao s francuskim kraljem Savez i neutralnost u njegovom ratu s Napuljskom Kraljevinom.
Grad Milano pak je u to doba zapravo bio glavni ulaz u tadašnju Italiju, a francuski kralj potpisao je sporazum i s njemačkim kraljem Maksimilijanom I. o podijeli tadašnje Italije. Tim sporazumom njemački kralj dobio je odriješene ruke za obračun s Venecijom, a francuski kralj s Napuljom.
Trenutak kada je španjolski kralj objavio da je Kolumbo otkrio Ameriku i anketirao neke dijelove u ime španjolskog kralja, bio je trenutak koji su njemački i francuski kraljevi čekali da krenu u svoj ekspanzionizam.
Landsknehti (najamničko pješaštvo)
Naziv za Landsknehte (nje. Landsknechte, fra. lansquenets) prvi je put uporabio austrijski nadvojvoda Maksimilijan za najamnike koje je prikupio iz Austrije, Njemačke i Švicarske nakon bitke kod Gingata (Guinegatte ili Angingat ili Enguinegatte), selo u francuskom departmanu Pas de Calais, tijekom bitke 1479. protiv tadašnjih nizozemskih stališa (stalež).
Upravo zahvaljujući Maksimilijanu I. koji će postati njemački kralj 1486. a od 1508. i rimski car landsknehti su postali specifično njemačko najamničko pješaštvo. Pojavom landsknehta prestaju postojati vitezovi kao ratnici.
švicarsko pješaštvo glavni oponent landsknechta
Naime, Maksimilijan I. dobro je procijenio da je feudalni poziv (plemići vitezovi) postao potpuno neefikasan, a najamničke bande koje su se ustrojavale nezavisno nepouzdane tijekom bitke i neobuzdane tijekom mira.
Tako Maksimilijan I. ustrojava landsknehte, najamničko pješaštvo koje će se ustrojavati po njegovom pozivu, ratovati samo za njegove interese i demobilizirati nakon zaključenog mira. U tadašnjem trenutku društvenog razvoja vojska najamnika za vrijeme mira nije se mogla uzdržavati, ali je stalno bila nazočna i mogla se brzo podizati (mobilizirati).
Tako je njemački Reichstag u Wormsu 1495. odobrio caru Maksimilijanu I. da može vrbovati i ustrojavati landsknehte po cijelom Reichu (Carstvu).
Dobro, za uvod bi bilo dosta, nastavljam drugi put.
Post je objavljen 10.01.2010. u 17:11 sati.