Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu

srijeda, 23.12.2009.

Hrvati - ratnici i vojnici

Ban Josip grof Jelačić od Bužina – vojna 1848. – 1849.

'… Gdje ovakvi sinovi se rode, Domovina neće po zlu otići,
Kano Feniks iz krvave zgode, još jača u vis će se dići …'

Tijekom revolucionarnih previranja u revolucionarnoj godini 1848. hrvatsku povijest označili su vrlo zanimljivi i vrlo značajni događaji za cjelokupan hrvatski narod. Po prvi puta, nakon mnogo stoljeća 'prokletstva' što pogodi hrvatsku vojsku još od dramatične bitke na gori Gvozdu, Hrvatska vojska opet je pod svojom zastavom i zapovijeda joj časnik narodne krvi. Opet, po tko zna koji put, hrvatski vojnici čvrsto uvjereni da se bore za svoj narod spašavaju i temelje monarhije koji su se dobrano zatresli.

Car Ferdinand prisiljen je povući se iz Beča u Olomuc, a njegova carska vojska bije teške bitke na jugozapadu u Italiji, teške bitke vode se za monarhiju i u srednjem Podunavlju. Revolucija bukti u Pragu, u njemačkim pokrajinama, a 15. ožujka 1848. Lajoss Kossut posebnim zahtjevom traži od cara samostalnost za Mađarsku.

U to doba, mladi brigadir (colonel) Josip Jelačić, časnik u carskoj vojsci ni slutio nije da će ga uskoro car Ferdinand unaprijediti u čin generala i postaviti za zapovjednika obiju tadašnjih banskih hrvatskih pukovnija carske vojske. Još veće iznenađenje dočekalo ga je 25. ožujka 1848. kada je primio Dekret o imenovanju za bana Hrvatske.

Imenovanje grofa Jelačića za bana, odnosno potkralja, ili kraljevog namjesnika u Hrvatskoj, tadašnja hrvatska javnost dočekala je s oduševljenjem. Već početkom travnja 1848. ban Jelačić unaprijeđen je u čin podmaršala i imenovan je zapovjednikom kompletne carske i banske vojske u vojnoj i civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji.

Dakako, tadašnja mađarska vlada u svojim hegemonističkim težnjama ovo nikako nije mogla prihvatiti. (Lijepo li su to tada Mađari zamislili – Mađarima samostalnost, ali Hrvatima ne. Doista, revolucionarno i već stoljećima kroz povijest upoznato – Dobro samo njima, a ne svima.)

Naravno, na kraju zahtjev Narodne skupštine 25. ožujka 1848. u kojem se od Mađarske traži: - sazivanje Hrvatskog sabora, povratak Dalmacije i Istre, te svih vojničkih granica pod vlast Sabora i bana, hrvatska vlada koja će biti odgovorna narodu i banu, a ne mađarskoj vladi, službeni hrvatski jezik, sveučilišne i građanske slobode, narodna hrvatska vojska, ukidanje kmetstva i staleštva … dakako, ipak je to bilo previše za Mađarsku, pa što li si to samo ti Hrvati zamišljaju, pa to je revolucija, a revoluciju mogu provoditi samo Mađari, nikako Hrvati!

Tu počinju problemi tadašnje peštanske vlade, stalne pritužbe i nevjerojatna spletkarenja ugarskog grofa Ludovika Batthanyanya, a sve usmjereno protiv Hrvatske koja, eto, pokušava udahnuti malo revolucionarnog zraka koji je vjerovali ili ne namijenjen samo Mađarima i što pobogu žele ti 'primitivni kmetovi' Hrvatski.



Toliko za uvod i da se odmah razumijemo, ja ovdje ne pišem protiv mađarskog naroda, čak naprotiv, sve su moje simpatije na strani Mađara koji žele samostalnost, ali samostalnost su željeli tada i Hrvati, no, politička spletkarenja kao i uvijek nažalost završavaju ratom i ta ista spletkarenja ne prestaju čak ni po završetku rata. Čitajući razne forume i suzdržavajući se koliko je to god moguće više ne mogu, a i da ja ne napišem nešto o tim 'revolucionarnim' (stavit ću tu revoluciju u navodnike, jer ako je samo njima, a ne svima, onda to i nije revolucija kakvu ja zamišljam) godinama, te svoj drugačiji pogled na događaje i svoju istinu o banu Jelačiću.

<	prosinac, 2009					>
P	U	S	Č	P	S	N
	1	2	3	4	5	6
7	8	9	10	11	12	13
14	15	16	17	18	19	20
21	22	23	24	25	26	27
28	29	30	31

Opis bloga

Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...

O vojnicima, dočasnicima i časnicima

Bili smo vojnici i mladi ...



... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!

Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!

O ratovima

Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...

Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...

Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.

Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …

Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …

Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.

Athumanunhova promišljanja

Zašto budale galame - zato što mudri šute!

… o hladnoći, tami i zlu

Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.

Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …


Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!