Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu
nedjelja, 25.10.2009.
Hrvati - ratnici i vojnici
Plima velike seobe naroda i početak pomorske slave
U potrazi za 'vedrijim nebom i toplijim Suncem' Hrvati u svom prividnom idilično-romantičnom 'valjanju' prema jugu stižu na obale toploga plavog mora koje ih je očaralo, začaralo, te oni zauvijek ostaju na tim predivnim obalama postupno se stapajući sa zatečenim ostacima ilirsko-romanskog stanovništva.
U tom stapanju Hrvati su sretno i spretno spojili svoje najbolje osobine naroda vičnog bojevanju, naroda sviklog životu uz rijeke i jezera u svojoj pradomovini, te im u tomu tada nije bilo premca. Hrvati nisu uništili kulturu starosjedilaca vičnih brodara, brodograditelja i pomoraca, nego su se stopili s njima i iz te kombinacije za nepunih tridesetak godina od pada grade Salone, Hrvati postaju pomorski narod.
Dakako, očarani ljepotom plavoga mora, Hrvati su ga prozvali 'svojim morem' i bili uvjereni da njime mogu ploviti svi koji bi zatražili privolu Hrvata. No, u pješčanim slivovima velike rijeke što ulijeva se u to predivno plavo more u svoj svojoj samodopadljivosti širio se tadašnji 'oružnik Bizantskog Carstva', te u svojoj oholosti Hrvate doživio kao takmace.
Zapodjenuti su i prvi sukobi, a oni su ubrzo prerasli i u otvoreno neprijateljstvo, da bi napokon bio 834. godine sklopljen mir, no, bio je to mir koji nije značio ništa, pa se sukobi nastavljaju. Dok se tako Hrvati tuku u proljeće 870. godine pod Barijem s Arapima odrađujući svoje obveze prema italskom kralju Ludoviku II., bizantski car Bazilije I. pušta svoje 'oružnike' (Mlečane) da poharaju hrvatski dio Jadrana kao kaznu za zarobljavanje papinskih prelata od strane neretljanskih gusara.
Hrvatski knez Domagoj bio je vrstan vojskovođa i pomorac, pa je ovako odgovorio kralju Ludoviku: 'Dok se mi davimo s Arapima pod Barijem Bizantinac kolje moje kod kuće. Nisam baš uvjeren da Bazilije nije namjerno ostavio one prelate same bez pratnje ratnih brodova, te da nije i sam naručio one naše gusare, a kad se Neretljanima ponudi 'zalogaj' oni ga ne puštaju ...'
Knez Domagoj znao je da ne može ostaviti kralja samoga pod Barijem, ali zato je pozvao svog najodanijeg vojvodu Vulca i ovako mu je zapovjedio: 'Uzmi deset najbržih brodova i na njih ukrcaj naše najbolje mornare i ratnike i kreni još ove noći put naše obale. Od sutra ni jedna lađa pod bizantskim stijegom ne smije više sigurno ploviti našim morem, a budući da su i Mlečani do grla upleteni u ovu zločinačku odmazdu lovite i sve brodove koji plove pod zastavom svetoga Marka! To čete činiti sve dok ne ugledate i mene s ostalim brodovima, a tada znajte da Arapa više nema pod Barijem, a moja će osveta tada biti strašna!
Modri plaštevi Hrvata utonuše u topli mrak hrvatskog tabora pod Barijem, a nedugo potom stotinu zublji zapali crnu vodu luke … razvi se žagor, štropot, škripa i zapovijedi, a hrvatski brodovi, njih desetak, okrenu svoje krme Bariju i usmjere svoje pramce prema hrvatskoj obali Jadrana. Zarivajući moćna vesla u valove i tjerane vrućim južnim vjetrom, jedan za drugim hrvatski brodovi zaranjali su u tminu noći kao crni i zloguki vjesnici bure koja će se uskoro podići na toplim vodama najljepšeg plavog mora.
Ubrzo Mlečani su drhtali i na sam spomen imena kneza Domagoja, te mu nadjenuše titulu 'Sclavorum pessimae gentis et Dalmatianorum', a taj nepokoreni hrvatski knez, što Mlečani ga nazvaše 'najgorim hrvatskim knezom', izazovno je vijao stijeg na mnogim utvrdama i jarbolima od Istre do Otranta.
hrvatska obala
| < | listopad, 2009 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | |
Opis bloga
Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...
O vojnicima, dočasnicima i časnicima
Bili smo vojnici i mladi ...
... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!
Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!
O ratovima
Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...
Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...
Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.
Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …
Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …
Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.
Athumanunhova promišljanja
Zašto budale galame - zato što mudri šute!
… o hladnoći, tami i zlu
Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.
Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …
Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!