Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu

subota, 06.12.2008.

Utvrde i fortifikacije kroz povijest

Utvrde Dubrovnika – Dubrovnik utvrđen grad

Nakon pojave Turaka u zaleđu Dubrovnika, (padom Bosne 1463.), u Dubrovniku su poduzete vrlo intenzivne fortifikacijske djelatnosti. Međutim, već i znatnije prije 1453. godine, započete su i provedene sve priprave i poduzeti radovi oko utvrđivanja grada. Tako su započeli opsežni fortifikacijski radovi s ciljem da se grad posebno snažno utvrdi s kopnene strane. Ti fortifikacijski radovi ogledali su se na pojačavanju kurtina (bedem između dva bastiona na kojem se obično nalaze vrata i barbakan – ulaz u utvrdu) glavnog bedema (zida) prema Srđu i Pilama. Sagrađena su nova predziđa s terapijenima i malim polukružnim bastionima, te utvrda Bokar. Kula Minčeta pak je iz četverokutne preobličena u monumentalnu okruglu kulu s dvije platforme. Zidovi (bedemi) Lovrijenca, na južnoj i zapadnoj strani ojačani su dodatno s bedemom debelim 20 lakata (nešto preko deset metara). Oko 1478. gradi se prvi ravelin na kojem će 1538. biti sagrađena utvrda Ravelin. Kako je Dubrovnik sve više smetao Mlečanima oni su svaki sukob, ali i rat započinjali u namjeri da zauzmu Dubrovnik. Dubrovčani pak su u svim tim ratovima još više utvrđivali svoj grad. Tako je tijekom prve Svete lige (Talijanski ratovi) podignuta utvrda Ravelin 1538., a tijekom druge Svete lige podignut je bastion Svete Margarete 1570. Tijekom Kandijskog rata podignut pak je bastion Svetog Spasitelja i Svetog Stjepana, a ojačane su i ostale utvrde Dubrovnika. Na kraju, cijeli je grad postao velika i snažna utvrda koja ima glavni unutarnji bedem (mjestimično visok i do 22 m) koji opasuje cijeli grad u dužini od 1940 m. Debljina bedema prema moru je 1,5 do 3 m, a prema kopnu 4,4 do 5 m. Vojnički gledano i kazano sustav obrane bedema Dubrovnika flankiraju jedna rondela (okrugla kula), dvije polukružne kule i 12 četverokutnih kula, te 4 bastiona, dvije kutne utvrde (kantonate) i utvrda Svetog Ivana. S kopnene pak strane bedem je okružen nešto nižim predziđem s terapijenima i kosinama. To predziđe kopnenog bedema flankirano s jednom kazamatnom utvrdom, jednim većim i devet manjih bastiona. Sustav obrane Dubrovnika dodatno pojačavaju dvije samostalne (izdvojene) utvrde – Ravelin s istoka i Lovrijenac sa zapada. Dubrovnik ima četiri ulaza (vrata) od kojih su dvoja prema kopnu (od Pila i od Ploča), te dvoja prema luci (od Ponte i Ribarnice). Pred kopnenim vratima postoje opkopi preko kojih vode dvolučni kameni mostovi koji su spojeni sa samim vratima drvenim pokretnim mostovima. Opet vojnički gledano, Dubrovnik ima jednu specifičnost. Naime, svi ovi objekti utvrda trebali bi biti podešeni i za djelovanje prema samome gradu, no, kod Dubrovnika to nije tako. Karakterističan primjer je utvrda Lovrijenac koja ima bedeme prema moru i kopnu jako debele, a prema gradu oni su samo 60 cm. Naime, utvrda Lovrijenac idealno je postavljena za položaje topništva koje može idealno tući i sam grad, ali kod Dubrovnika to nije tako.

Opis bloga

Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...

O vojnicima, dočasnicima i časnicima

Bili smo vojnici i mladi ...



... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!

Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!

O ratovima

Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...

Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...

Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.

Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …

Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …

Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.

Athumanunhova promišljanja

Zašto budale galame - zato što mudri šute!

… o hladnoći, tami i zlu

Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.

Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …


Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!