Utvrde Dubrovnika – Dubrovnik utvrđen grad
Nakon pojave Turaka u zaleđu Dubrovnika, (padom Bosne 1463.), u Dubrovniku su poduzete vrlo intenzivne fortifikacijske djelatnosti. Međutim, već i znatnije prije 1453. godine, započete su i provedene sve priprave i poduzeti radovi oko utvrđivanja grada. Tako su započeli opsežni fortifikacijski radovi s ciljem da se grad posebno snažno utvrdi s kopnene strane. Ti fortifikacijski radovi ogledali su se na pojačavanju kurtina (bedem između dva bastiona na kojem se obično nalaze vrata i barbakan – ulaz u utvrdu) glavnog bedema (zida) prema Srđu i Pilama. Sagrađena su nova predziđa s terapijenima i malim polukružnim bastionima, te utvrda Bokar. Kula Minčeta pak je iz četverokutne preobličena u monumentalnu okruglu kulu s dvije platforme. Zidovi (bedemi) Lovrijenca, na južnoj i zapadnoj strani ojačani su dodatno s bedemom debelim 20 lakata (nešto preko deset metara). Oko 1478. gradi se prvi ravelin na kojem će 1538. biti sagrađena utvrda Ravelin. Kako je Dubrovnik sve više smetao Mlečanima oni su svaki sukob, ali i rat započinjali u namjeri da zauzmu Dubrovnik. Dubrovčani pak su u svim tim ratovima još više utvrđivali svoj grad. Tako je tijekom prve Svete lige (Talijanski ratovi) podignuta utvrda Ravelin 1538., a tijekom druge Svete lige podignut je bastion Svete Margarete 1570. Tijekom Kandijskog rata podignut pak je bastion Svetog Spasitelja i Svetog Stjepana, a ojačane su i ostale utvrde Dubrovnika. Na kraju, cijeli je grad postao velika i snažna utvrda koja ima glavni unutarnji bedem (mjestimično visok i do 22 m) koji opasuje cijeli grad u dužini od 1940 m. Debljina bedema prema moru je 1,5 do 3 m, a prema kopnu 4,4 do 5 m. Vojnički gledano i kazano sustav obrane bedema Dubrovnika flankiraju jedna rondela (okrugla kula), dvije polukružne kule i 12 četverokutnih kula, te 4 bastiona, dvije kutne utvrde (kantonate) i utvrda Svetog Ivana. S kopnene pak strane bedem je okružen nešto nižim predziđem s terapijenima i kosinama. To predziđe kopnenog bedema flankirano s jednom kazamatnom utvrdom, jednim većim i devet manjih bastiona. Sustav obrane Dubrovnika dodatno pojačavaju dvije samostalne (izdvojene) utvrde – Ravelin s istoka i Lovrijenac sa zapada. Dubrovnik ima četiri ulaza (vrata) od kojih su dvoja prema kopnu (od Pila i od Ploča), te dvoja prema luci (od Ponte i Ribarnice). Pred kopnenim vratima postoje opkopi preko kojih vode dvolučni kameni mostovi koji su spojeni sa samim vratima drvenim pokretnim mostovima. Opet vojnički gledano, Dubrovnik ima jednu specifičnost. Naime, svi ovi objekti utvrda trebali bi biti podešeni i za djelovanje prema samome gradu, no, kod Dubrovnika to nije tako. Karakterističan primjer je utvrda Lovrijenac koja ima bedeme prema moru i kopnu jako debele, a prema gradu oni su samo 60 cm. Naime, utvrda Lovrijenac idealno je postavljena za položaje topništva koje može idealno tući i sam grad, ali kod Dubrovnika to nije tako.
Post je objavljen 06.12.2008. u 18:17 sati.