Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu

petak, 24.11.2006.

Pomorske bitke kroz povijest

Bitka kod Lade – početak teških pomorskih bitaka

Godine 495. p. K. ratovi između grčkih plemena i Perzijanaca već su se razbuktali, pa će te godine i doći do pomorske bitke kod malenog otoka Lade ispred grada Mileta, oko 50 km jugoistočno od otoka Samosa. U velikom zaljevu ispred grada usidrila se grčka flota ustrojena od ratnih brodova različitih grčkih plemena. Perzijanci su odlučili uništiti tu prijeteću flotu i konačno isključiti svaki utjecaj Grka na obale Male Azije. Iako Perzijanci nisu bili pomorski narod, dakako, imali su snažnu kopnenu vojsku i pokazali se kao znalci u organizaciji vlasti u doista velikoj državi koja se protezala od rijeke Ind do obala Sredozemnog mora. U toj perzijskoj vlasti živjeli su mnogi narodi, a tako i pomorski narodi. Tako je za pomorsko ratovanje bila zadužena fenička država kojoj su se priključila još neke flote pomorskih naroda u vlasti perzijskog carstva. Dakako, Athumanunh mora napisati da tako sastavljena flota baš i nema neku osobitu borbenu vrijednost, ali stanje u grčkoj floti bilo je još gore jer i ona se sastojala od raznih brodova posvađanih grčkih plemena. Da, nakon bitke kod Lade Grci će vrlo brzo uvidjeti da svađe i lokalistički interesi pojedinih plemena i odsutnost pravila da u bitki uvijek odluku može i mora donijeti samo jedan zapovjednik kudikamo utječe na sam ishod bitke. No, što se to zapravo dogodilo kod otoka Lade? Perzijska flota plovila je oprezno i polagano prema sjeveru u smjeru ulaza u zaljev kod grada Mileta. Grčki ih brodovi na vrijeme zamjećuju i oni isplovljavaju na pučinu u složaju za bitku. Tako su obije flote zauzele bojni složaj za bitku postrojivši se u crtu fronte. Broncom okovani šiljci na pramcima prijeteće su bljeskali na suncu upereni jedni prema drugima, a pučina je procvjetala mnogobrojnim šarenim jedrima. Na palubama poput mitskih kipova dostojanstveno, hrabro i odlučno čvrsto su stajali vojnici (borbena snaga brodova – po Athumanunhu) Štitovi i kacige svjetlucali su im na suncu, a snažne ruke stezale su koplja. Napetost je dosizala vrhunac i dosegla ga je! Perzijski brodovi gusto su se zbili i stisnuli jedni pored drugih gotovo da su im se vesla dodirivala. Ako ste pomislili da su se uplašili Athumanunh vas mora razuvjeriti. Ne! Baš tako i baš to nalagala je tadašnja vojna znanost (taktika zapisat će Athumanunh) Na drugoj strani, dakle kod Grka, bilo je nešto sasvim drugo. Nesloga i nepovjerenje, pa konačno i nepostojanje jednog glavnog zapovjednika dovelo je do toga da se grčka flota postroji nevjerojatno i neviđeno do tada. Naime, grčki brodovi također su zbili svoje redove, ali cijela flota zapravo se podijelila u tri bojne skupine brodova između kojih je ostao mali, ali vidljiv odmak. (Athumanunh ne može vjerovati da su grčki zapovjednici to učinili greškom, bila je to zapravo pogubna i nikako dobra želja da se pokaže da jedan zapovjednik ne zavisi od drugog. No, to je kobno za bitku toga doba! Naime, protivnički brod sigurno će uletjeti u tu pukotinu i jednostavno 'okljaštriti' vesla čak dvjema grčkim trijemama i one će biti nepokretne, a drugi protivnički brod zabit će se u bok nepokretnom brodu i to je kraj.) Upravo to se i dogodilo. Razjedinjenu grčku flotu perzijanski brodovi prvo su 'okljaštrili', potom ih obuhvatili i stisnuli krilima kao kliještima. Oni grčki brodovi koji nisu potonuli bili su zauzeti u jurišu perzijanskih vojnika. Bitka kod Lade pretvorila se u čisti pokolj, a grčka flota doživjela je potpuni poraz. Nešto kasnije perzijska kopnena flota zauzet će grad Milet, koji je 494. godine p. K. osvojen i potpuno razoren. Bio je to kraj grčkog utjecaja na obalama Male Azije. Perzijancima je put prema grčkoj obali sada potpuno otvoren, a Grcima su na vrata pokucale tisuću i jedna briga, te kako se obraniti od najezde Perzijanaca.

Opis bloga

Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...

O vojnicima, dočasnicima i časnicima

Bili smo vojnici i mladi ...



... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!

Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!

O ratovima

Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...

Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...

Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.

Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …

Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …

Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.

Athumanunhova promišljanja

Zašto budale galame - zato što mudri šute!

… o hladnoći, tami i zlu

Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.

Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …


Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!