Bitka kod Lade – početak teških pomorskih bitaka
Godine 495. p. K. ratovi između grčkih plemena i Perzijanaca već su se razbuktali, pa će te godine i doći do pomorske bitke kod malenog otoka Lade ispred grada Mileta, oko 50 km jugoistočno od otoka Samosa. U velikom zaljevu ispred grada usidrila se grčka flota ustrojena od ratnih brodova različitih grčkih plemena. Perzijanci su odlučili uništiti tu prijeteću flotu i konačno isključiti svaki utjecaj Grka na obale Male Azije. Iako Perzijanci nisu bili pomorski narod, dakako, imali su snažnu kopnenu vojsku i pokazali se kao znalci u organizaciji vlasti u doista velikoj državi koja se protezala od rijeke Ind do obala Sredozemnog mora. U toj perzijskoj vlasti živjeli su mnogi narodi, a tako i pomorski narodi. Tako je za pomorsko ratovanje bila zadužena fenička država kojoj su se priključila još neke flote pomorskih naroda u vlasti perzijskog carstva. Dakako, Athumanunh mora napisati da tako sastavljena flota baš i nema neku osobitu borbenu vrijednost, ali stanje u grčkoj floti bilo je još gore jer i ona se sastojala od raznih brodova posvađanih grčkih plemena. Da, nakon bitke kod Lade Grci će vrlo brzo uvidjeti da svađe i lokalistički interesi pojedinih plemena i odsutnost pravila da u bitki uvijek odluku može i mora donijeti samo jedan zapovjednik kudikamo utječe na sam ishod bitke. No, što se to zapravo dogodilo kod otoka Lade? Perzijska flota plovila je oprezno i polagano prema sjeveru u smjeru ulaza u zaljev kod grada Mileta. Grčki ih brodovi na vrijeme zamjećuju i oni isplovljavaju na pučinu u složaju za bitku. Tako su obije flote zauzele bojni složaj za bitku postrojivši se u crtu fronte. Broncom okovani šiljci na pramcima prijeteće su bljeskali na suncu upereni jedni prema drugima, a pučina je procvjetala mnogobrojnim šarenim jedrima. Na palubama poput mitskih kipova dostojanstveno, hrabro i odlučno čvrsto su stajali vojnici (borbena snaga brodova – po Athumanunhu) Štitovi i kacige svjetlucali su im na suncu, a snažne ruke stezale su koplja. Napetost je dosizala vrhunac i dosegla ga je! Perzijski brodovi gusto su se zbili i stisnuli jedni pored drugih gotovo da su im se vesla dodirivala. Ako ste pomislili da su se uplašili Athumanunh vas mora razuvjeriti. Ne! Baš tako i baš to nalagala je tadašnja vojna znanost (taktika zapisat će Athumanunh) Na drugoj strani, dakle kod Grka, bilo je nešto sasvim drugo. Nesloga i nepovjerenje, pa konačno i nepostojanje jednog glavnog zapovjednika dovelo je do toga da se grčka flota postroji nevjerojatno i neviđeno do tada. Naime, grčki brodovi također su zbili svoje redove, ali cijela flota zapravo se podijelila u tri bojne skupine brodova između kojih je ostao mali, ali vidljiv odmak. (Athumanunh ne može vjerovati da su grčki zapovjednici to učinili greškom, bila je to zapravo pogubna i nikako dobra želja da se pokaže da jedan zapovjednik ne zavisi od drugog. No, to je kobno za bitku toga doba! Naime, protivnički brod sigurno će uletjeti u tu pukotinu i jednostavno 'okljaštriti' vesla čak dvjema grčkim trijemama i one će biti nepokretne, a drugi protivnički brod zabit će se u bok nepokretnom brodu i to je kraj.) Upravo to se i dogodilo. Razjedinjenu grčku flotu perzijanski brodovi prvo su 'okljaštrili', potom ih obuhvatili i stisnuli krilima kao kliještima. Oni grčki brodovi koji nisu potonuli bili su zauzeti u jurišu perzijanskih vojnika. Bitka kod Lade pretvorila se u čisti pokolj, a grčka flota doživjela je potpuni poraz. Nešto kasnije perzijska kopnena flota zauzet će grad Milet, koji je 494. godine p. K. osvojen i potpuno razoren. Bio je to kraj grčkog utjecaja na obalama Male Azije. Perzijancima je put prema grčkoj obali sada potpuno otvoren, a Grcima su na vrata pokucale tisuću i jedna briga, te kako se obraniti od najezde Perzijanaca.
Post je objavljen 24.11.2006. u 21:39 sati.