Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu
utorak, 21.11.2006.
Taktika brodova staroga vijeka
Brodovi staroga vijeka, odnosno toga doba, imali su izrazito loša maritimna svojstva, pa se poradi toga i gotovo tisuću godina plovidba odvijala uz obalu, odnosno uz njezinu blizinu. Plovidba je dakle ograničena na blizinu obale i to još samo danju, pa su noću brodovi bili usidreni uz obalu, a posada je spavala na obali. Sve te narečene značajke tadašnjih mornarica uveliko su utjecale i na razvoj taktike brodova. Tako su ratne flote svoje pohode izvodile uglavnom ljeti kada su vremenske (atmosferske) prilike bile povoljne. Sve operacije i pohodi ratnih floti provode se u blizini obale, bez obzira da li je operacija napadnog ili obrambenog karaktera, a izuzetno je značajna i važna dobra koordinacija i suradnja s kopnenim vojskama koje su u to doba temelj ratovanja i provedbe operacija. Negdje oko 2000. godine p. K. (moguće je možda i prije, ali Athumanunh je zaokružio na okruglu brojku) konačno dolazi do razdvajanja ratnih od trgovačkih i prijevoznih brodova. Ratni brodovi dobivaju novi izgled i potpuno se razlikuju od prijevoznih i trgovačkih brodova. Dok trgovački i prijevozni brodovi zadržavaju zdepasti i kratki oblik, ratni brodovi sve više poprimaju duguljast i vitak oblik. Brojčano govoreći odnos širine i duljine je 1 naprema 3 za prijevozne i trgovačke brodove, a 1 naprema 7 za ratne brodove. Pogon trgovačkih i prijevoznih brodova uglavnom je samo na jedra, a ratni brodovi uz jedra imaju i pogon veslača. Tisućama godina ratni brodovi nemaju palubu i imaju samo jedan red veslača, pa se ti brodovi nazivaju monere, ali onda odjednom Grci grade još veće ratne brodove s dva reda veslača i zatvorenom palubom. Bili su to jači i brži brodovi od monera i nazivaju se dijere. Grci idu još dalje i grade još veće i još snažnije ratne brodove koji imaju tri reda veslača smještenih jedan iznad drugoga i nazivaju se trijere. (Athumanunh će skrenuti pozornost grčka monera slična je rimskoj uniremi, dijera biremi, a trijera triremi) Na palubi dijera i trijera nalazili su se mornari zaduženi za plovidbu, rukovanje jedrom i drugim potrebitim za plovidbu, a zapovijeda im kormilar koji najbolje poznaje more i atmosferske prilike. Nadalje tu su vojnici naoružani mačevima, kopljima i štitovima, njih 30 do 50 u zavisnosti od veličine broda, pa oni ujedno i predstavljaju borbenu snagu ratnoga broda. No, glavno oružje i ono najopasnije kod ratnoga broda toga doba je zapravo dugačak, debeo i snažni šiljak na pramcu broda kojim je trebalo probiti trup protivničkog broda. Dakle, uspjeh u pomorskoj bitci zavisi od brzine i spretnosti manevriranja. To se pokazalo u svim bitkama ondašnjeg doba, a posebice u bitki kod Salamine koju će Athumanunh kasnije i opširnije opisati.
| < | studeni, 2006 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | |||
Opis bloga
Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...
O vojnicima, dočasnicima i časnicima
Bili smo vojnici i mladi ...
... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!
Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!
O ratovima
Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...
Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...
Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.
Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …
Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …
Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.
Athumanunhova promišljanja
Zašto budale galame - zato što mudri šute!
… o hladnoći, tami i zlu
Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.
Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …
Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!