Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu

ponedjeljak, 20.11.2006.

Sredozemlje – poprište žestokih sukoba na moru (Uvod drugi dio)

Dakle, nakon tisuća godina trgovine i mira, Sredozemlje iznenada postaje poprište, bojno polje na moru azurnom. Propada država na Kreti koja se nije mogla oduprijeti osvajačkim pohodima mnogobrojnih 'floti' ahajskih plemena i oko 1400. godine p. K. prestaje postojati iako je imala najrazvijenije brodarstvo toga doba. U tom vremenu 'Sjeverni pomorski narodi' skloni su pljačkama, osvajanjima i otimanju plijena. Zalijeću se na obale Sredozemlja i odvode roblje. Tako su se zaletjeli i na obalu Egipta nekoliko puta sve dok nisu doživjeli katastrofalan poraz kod utvrde Peluzij (što već prije opisa Vam Athumanunh). Kretski brodovi tako plove sve do Sicilije i Španjolske, kao i do svih istočnih pomorsko razvijenih obala Sredozemlja. Plovidba kretskih brodova redovita je i uzduž Jadrana gdje se isti uključuju u 'Jantarski put'. No, tada nakon tisuće godina mira i trgovine Sredozemlje iznenada počinje sve više bivati bojno polje. U tom razdoblju bronca se sve više rabi za izradbu oružja i raznih alata. Tako brodovi sada imaju konstrukciju učvršćenu i pojačanu (drvena brodska rebra – po Athumanunhu) brončanim dodacima, a vojske na kopnu i moru naoružane su brončanim oružjima i oklopima. Na Istočnom Sredozemlju negdje od 2000. godine p. K. postoji snažna Fenička država. Feničani su izvrsni brodograditelji, fantastični pomorci i spretni trgovci, ali svoj uspon i procvat dosižu tek nakon propasti Kretske pomorske države. Iz svojih snažnih i utvrđenih luka Biblosa, Sidona i Tira Feničani kreću i osvajaju mnogobrojne obale gdje grade svoja uporišta. Najpoznatije kolonije Feničana su Cipar, Rodos, Malta, palermo, Cadiz, Bizerta i još mnoge druge, a skupina feničkih brodova krajem sedmog stoljeća p. K. uspjet će oploviti Afriku krenuvši iz Crvenog mora da bi se nakon tri godine pojavila u Giblartaru. Najznačajnije za povijest pomorskih ratova postat će utemeljenje feničanske kolonije Kartage 814. p. K. (karhadasht – novi grad – po Athumanunhu) nedaleko današnjeg Tunisa. U početku Kartaga se razvija kao feničanska kolonija, ali nakon 650. godine p. K. zahvaljujući nagomilanom bogatstvu stečenom razvijenom pomorskom trgovinom, Kartaga gradi vlastitu mornaricu. Istodobno moć Fenicije opada jer je sve češće napadaju Asirci, pa fenička ratna flota sve teže štiti plovne putove, a istodobno s druge strane jača i grčko pomorstvo. Grčka plemena grade dobre i izdržljive brodove, pa njihova snaga narasta, a brodovi uskoro postaju najbolji brodovi toga doba. Ojačana Grčka osvaja na sve strane. Tako Grci prodiru u Crno i Jadransko more gdje grade svoja uporišta i luke, te se još snažniji okreću na zapad. Posebno se u tim osvajanjima ističu Jonska plemena. Prodrijevši na zapad Grci utemeljuju Sirakuzu na Siciliji, Iaskiju u Italiji, Masilliu i Malagu u Španjolskoj, a sve to ugrožava Kartagu, pa uskoro dolazi do sukoba na moru. Kartažanska ratna flota nakon desetljeća sukoba konačno uspijeva zaustaviti daljnje grčko nadiranje na zapad, te tako stječe prevlast na zapadnom Sredozemlju. Istočnim dijelom (Italija, Jadran i Crno more) prevlast ima grčka flota. Naizgled idila potrajat će sve do 146. godine p. K. kada nakon bitaka Punskih ratova nestaje s pozornice kartažanska flota, ali i sam grad Kartaga. Tako će se u međuvremenu na Sredozemlju odigrati najveće pomorske bitke i vodit će se najveći pomorski ratovi Staroga doba, a Svijet će polako zakoračiti u predvečerje sudbonosnih događaja koji će nekoliko stoljeća potresati ovaj dio Svijeta dok napokon potpuno ne izmjene tijek povijesti. Tako, Athumanunh se sada može vratiti opisima pomorskih bitaka koje je spomenuo tijekom ovoga uvoda.

<	studeni, 2006					>
P	U	S	Č	P	S	N
		1	2	3	4	5
6	7	8	9	10	11	12
13	14	15	16	17	18	19
20	21	22	23	24	25	26
27	28	29	30

Opis bloga

Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...

O vojnicima, dočasnicima i časnicima

Bili smo vojnici i mladi ...



... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!

Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!

O ratovima

Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...

Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...

Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.

Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …

Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …

Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.

Athumanunhova promišljanja

Zašto budale galame - zato što mudri šute!

… o hladnoći, tami i zlu

Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.

Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …


Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!