Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu
srijeda, 25.10.2006.
Bitke Rimskih legija
Bitka kod Pidne
Pidna, drevni grad u Egejskoj Makoedoniji u Solunskom zaljevu, oko 40 km jugozapadno od grada Soluna, u trećem rimsko-makedonskom ratu bio je poprište velike bitke nadnevka 22. lipnja 168. godine p. K. Rimskom vojskom zapovijedao je konzul Lucije Emilije Paul (Lucius Aemilius Paullus Macedonicus), a makedonskom kralj Persej. Rimski konzul nije želio ništa riskirati, pa je svoje legije posložio u bojni složaj na brdovitoj lijevoj obali rječice Mauroneri (Eson) na oko 20 km južno od grada Pidne. Rimski složaj bio je u potpunosti defanzivan. Bitka je započela sudarom rimske predstražne i makedonske falange u prethodnici, na samom lijevom krilu gdje su bili Tračani. U početku bitke makedonske falange postigle su početne uspjehe, ali samo do trenutka kada nisu zagazile na ispresijecano zemljište. Na tom zemljištu makedonska glomazna falanga izgubila je svoj bojni složaj i potrgala se na nekoliko zasebnih falangi. Time je makedonska falanga izgubila svoje glavne značajke, a to su kompaktnost i silinu udara – po Athumanunhu. U nastale pukotine (praznine) hitro su uletjeli rimski veliti (laki pomoćni pješaci) i napali falangu bočno i u pozadini. Sudarom legija kohorti i manipula s makedonskim falangama razvila se strašna bitka koja je završila pobjedom Rimljana. Kralj Persej podlom izdajom je pao u rimsko zarobljeništvo. Pobjeda Rimljana kod Pidne označila je i kraj antičke Makedonije kao i njezinu hegemoniju u Grčkoj, a rimska se imperija tako proširila i učvrstila u Grčkoj.
| < | listopad, 2006 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | 31 | |||||
Opis bloga
Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...
O vojnicima, dočasnicima i časnicima
Bili smo vojnici i mladi ...
... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!
Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!
O ratovima
Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...
Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...
Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.
Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …
Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …
Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.
Athumanunhova promišljanja
Zašto budale galame - zato što mudri šute!
… o hladnoći, tami i zlu
Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.
Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …
Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!