Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu
ponedjeljak, 15.08.2005.
Bitka za Guadalcanal
Guadalcanalska bitka
Do početka studenog Japanci su brojčano stanje svoji postrojbi na Guadalcanalu povećali na 27 000 vojnika, a Amerikanci su pak na mostobran Guadalcanala prebacili svežu pukovniju mornaričkog pješaštva (USMC) i znatnija pojačanja u topništvu. Obije strane vrše užurbane priprave da polovicom studenog na Guadalcanal prebace još snažnijih kontingenata. (Japanci 13 500 vojnika iz Rabaula, a Amerikanci jednu pješačku pukovniju, te nekoliko specijalnih postrojbi iz Numeje i Espirita Santa) Sve te djelatnosti i aktivnosti uskoro će dovesti do jedne od najkrvavijih bitaka na moru (12. do 15. studeni), bitke poznatije pod imenom Guadalcanalska bitka. Japansko zapovjedništvo planira da konačno uništi američki mostobran na Guadalcanalu noću 14. na 15. studeni. Neutraliziranje američkog zrakoplovstva na otoku, bombardiranjem uzletišta na otoku, povjereno je flotnim snagama (2 bojna broda, laka krstarica i 11 razarača) kojima zapovijeda admiral Hiroaki Abe i snagama (4 teške i 2 lake krstarice, te 6 razarača) kojima zapovijeda admiral Gunichi Mikawa. Obije japanske eskadre trebale su se izmjenjivati u bombardiranju svake noći. Ostale japanske flotne snage ( jedan bojni brod, 2 teške i 2 lake krstarice, te 9 razarača) imaju zadaću da krstare između otoka Truka i Guadalcana poradi osiguranja i potpore angažiranim postrojbama u bitki. Amerikanci raspolažu podacima o namjeri japanskih postrojbi, te se ubrzano pripremaju. Sukladno tomu, noću 12. na 13. studeni, američki prijevozni i opskrbni brodovi u pratnji 3 razarača napuštaju Guadalcanal u namjeri da izbjegnu japanski napad, a 5 krstarica i 8 razarača iz flotnog sastava admirala Callaghana ostalo je da odbije napad japanskog brodovlja. Ova nimalo laka zadaća morala je biti dodijeljena admiralu Callaghanu, koji doduše nema adekvatne snage za bitku na moru, ali snage admirala Kinkejda još nisu stigle jer se moralo popraviti oštećenje koje je nosač zrakoplova Enterprise pretrpio u ranijoj bitki kod Santa Kruz otočja. Admiral Callaghan 12. studenog u 2200 provodi ophodnju uzduž sjeverne obale Guadalcanala u složaju kolone s 4 razarača na čelu i 4 razarača na začelju, dok su krstarice u sredini. Japanski složaj je: krstarica HIJMS Nagara na čelu, bojni brodovi HIJMS Hiei i Kirishima na začelju, 3 razarača bočno i 5 razarača u prethodnici. Japanski kurs u odnosu na američko brodovlje 105 stupnjeva (približno). Prvi kontakt radarima uspostavljen je 13. studenog u 0120 na daljini od 30 000 metara. Američko brodovlje brzo okreće u kurs 310 stupnjeva. Japanci nemaju radare, pa ne znaju da im se protivnik približava (plovne brzine obiju eskadri koje se približavaju jedna drugoj je 40 čvorova). No, admiral Callaghan to izgleda nije znao iskoristiti, pa je zapovijed za paljbu izdao tek oko 0150, a tada su se protivničke prethodnice skoro već sudarile pramcima. Da bi izbjegao sudar američki čelni razarač iznenada okreče u kurs 315 stupnjeva, a to je izazvalo pomutnju kod ostalih američkih razarača. No, ni japanski razarači nisu se baš snašli, pa je do slične pomutnje došlo i kod njih. (Zbog tako nastalog kaosa došlo je do bitke koju nije moguće rekonstruirati, pa Vam Athumanunh to ni ne može nacrtati.) Naime, što se dogodilo. Torpeda se izbacuju na malim (bliskim) daljinama, upaljači nemaju vremena da se armiraju, zrna se ispaljuju također s bliskih odstojanja, a oružja ne mogu dobiti potrebitu depresiju. Ovakva pomutnja i kaos (o toj bitki Athumanunh slobodno kaže da su se i jedni i drugi mornari, a osobito časnici toliko zbunili i izgubili da je to za ne povjerovati) trajala je skoro 2 sata, kada japanski brodovi okreću na sjever – sjeverozapad, a da nisu izvršili svoju temeljnu zadaću – bombardiranje mostobrana i uzletišta na Guadalacanalu. Ishod te bitke (kaosa) bio je slijedeći: Japanci su izgubili 2 razarača, teško im je oštećen BB HIJMS Hiei kojeg su kasnije (13. studenog) potopili američki zrakoplovi kod otoka Savoa. Amerikanci su izgubili 4 razarača i krstaricu USS Atlanta, krstarice USS San Francisco i Portland, te jedan razarač teško su oštećeni, a krstarice USS Helena i Juneau, te 2 razarača lakše su oštećeni. Gubitci u ljudstvu su na obije strane veliki, a poginuli su američki admirali Callaghan i Scot. Krstarica (CL) USS Portland i teško oštećeni razarač ostali su u luci Tualaga poradi popravka, a ostatak sastava je otplovio prema Novim Hebridima. Na tom putu japanske su podmornice torpedirale američku CL USS Juneau koja je potonula s cjelokupnom posadom.
| < | kolovoz, 2005 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 31 | ||||
Opis bloga
Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...
O vojnicima, dočasnicima i časnicima
Bili smo vojnici i mladi ...
... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!
Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!
O ratovima
Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...
Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...
Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.
Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …
Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …
Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.
Athumanunhova promišljanja
Zašto budale galame - zato što mudri šute!
… o hladnoći, tami i zlu
Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.
Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …
Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!