Uvod u bitke I. Svjetskog rata
… cvijet britanske, francuske i njemačke mladeži potpuno je i zauvijek uništen u blatu rijeke Somme, na sjeveru francuske, za samo pet mjeseci užasnih i krvavih, a na kraju vojnički gledano nepotrebnih bitaka. Britansko je Vrhovno zapovjedništvo nepotrebno zapovjedilo masovne pješačke juriše na utvrđena njemačka strojnička gnijezda i time jednostavno poslalo u smrt desetke tisuća mladih života. Kakve li samo gluposti nije zapamtila povijest bitaka, ali bitka na rijeci Somme bila je kruna gluposti: naime, trebalo je samo osvojiti nekoliko stotina metara granatama preoranog i totalno beskorisnog zemljišta, a cijena je bila strašna – 60 000 mladih vojnika …
Po ogromnim dimenzijama, intenzitetu, surovosti, rušilačkom i uništavajućem djelovanju rat koji je trajao od 1914. – 1918. godine potpuno je nadmašio i uveliko zasjenio sve prethodne ratove koji su se vodili u povijesti do tada i 'opravdano' je dobio epitet totalnog sukoba zaraćenih strana. U pripravama za vođenje rata po prvi put učesnici su svi društveni slojevi i faktori (vojni, politički, ekonomski i ini), a u njegovoj provedbi angažirane su sve snage i izvori zemalja učesnica totalnog sukoba. Kao i u svim prijašnjim ratovima i u ovom je ratu temeljna okosnica oružana borba, ali pored nje pojavljuju se i novi vidovi i oblici (politička, ekonomska, moralna, psihološka…), a sve se one jednostavno isprepliću i prožimaju jedna drugu, pa to više nije samo vojnički sukob, nego je to opće društveni sukob. Bitke, bojevi i borbe vode se na kopnu, moru, ali i u zraku, pa je sukob po prvi puta u povijesti vođen u tri dimenzije. Bitke se podjednakom žestinom odvijaju na tri kontinenta (Europi, Aziji i Africi), gotovo na svim velikim oceanima i na svim svjetskim morima. Po broju angažiranosti vojnika uključenih u direktne sukobe to je rat velikih vojničkih masa. Na početku rata 1914. pod oružjem je 20 000 000 vojnika ustrojenih u 367 pješačkih i 71 konjaničku diviziju, da bi 1918. ta brojka iznosila 30 000 000 vojnika pod oružjem ustrojenih u 608 pješačkih i 37 konjaničkih divizija. No, još 70 000 000 ljudi u direktnoj je službi za potrebu onih 30 000 000 vojnika pod oružjem (sanitet, administrativne i tehničke struke i službe). Zbog pomanjkanja muške radne snage na najteže poslove (proizvodnja streljiva i ratne opreme) mobilizirane su stotine tisuća žena, a u sukobe je uključeno i starosjedilačko (domorodačko) stanovništvo iz kolonija. Tako je pod oružjem Velika Britanija imala 900 000 domorodačkih vojnika, a Francuska 400 000 domorodačkih vojnika. Rusija, Francuska i Italija ustrojavaju i posebne dragovoljačke postrojbe od starijih osoba koje nisu podlijegale vojnoj obvezi, a Njemačka, Austro-ugarska i Bugarska ustrojavaju postrojbe od stanovnika zemalja koje se nalaze pod njihovom krunom. Tijekom Prvog Svjetskog rata u izravnim borbama poginulo je i umrlo od zadobivenih rana 9 442 000 vojnika, a kolateralna šteta (stradavanje nedužnih civila od bojnih djelovanja, bolesti i iznemoglosti) iznosila je 10 000 000 civila. Ranjeno je i još dugo je trpjelo posljedice ratnih djelovanja 18 000 000 ljudi. Od toga broja u Europi je poginulo 86,7 posto, u Aziji 9,9 posto, a na ostalim kontinentima 3,4 posto. Količine pripravljenog streljiva i ratnog doknadnog materijala brzo su se potrošile, a rat je tražio sve više i više. Rat se nije dobivao samo na bojišnici, već i duboko u pozadini logističkih kapaciteta. Sve zaraćene zemlje prinuđene su svoje proizvodne kapacitete potpuno podrediti ratnim zahtjevima i potrebama. Na kraju rat je stajao oko 200 milijardi tadašnjih dolara, a što je bilo 10 puta više od svih ratova do francuske građanske revolucije, zaključno s rusko-japanskim ratom. U prve tri godine dnevno je trošeno oko 123 milijuna dolara, da bi u posljednjoj godini rata ti iznosi dostizali 224 milijuna dolara. Najveća razaranja pretrpjela su područja u kojima se godinama odvijala pozicijska (rovovska) bitka.
< | svibanj, 2005 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | ||||||
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 |
Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...
Bili smo vojnici i mladi ...
... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!
Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!
Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...
Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...
Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.
Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …
Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …
Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.
Zašto budale galame - zato što mudri šute!
… o hladnoći, tami i zlu
Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.
Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …
Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!