Uvod u bitke I. Svjetskog rata
… cvijet britanske, francuske i njemačke mladeži potpuno je i zauvijek uništen u blatu rijeke Somme, na sjeveru francuske, za samo pet mjeseci užasnih i krvavih, a na kraju vojnički gledano nepotrebnih bitaka. Britansko je Vrhovno zapovjedništvo nepotrebno zapovjedilo masovne pješačke juriše na utvrđena njemačka strojnička gnijezda i time jednostavno poslalo u smrt desetke tisuća mladih života. Kakve li samo gluposti nije zapamtila povijest bitaka, ali bitka na rijeci Somme bila je kruna gluposti: naime, trebalo je samo osvojiti nekoliko stotina metara granatama preoranog i totalno beskorisnog zemljišta, a cijena je bila strašna – 60 000 mladih vojnika …
Po ogromnim dimenzijama, intenzitetu, surovosti, rušilačkom i uništavajućem djelovanju rat koji je trajao od 1914. – 1918. godine potpuno je nadmašio i uveliko zasjenio sve prethodne ratove koji su se vodili u povijesti do tada i 'opravdano' je dobio epitet totalnog sukoba zaraćenih strana. U pripravama za vođenje rata po prvi put učesnici su svi društveni slojevi i faktori (vojni, politički, ekonomski i ini), a u njegovoj provedbi angažirane su sve snage i izvori zemalja učesnica totalnog sukoba. Kao i u svim prijašnjim ratovima i u ovom je ratu temeljna okosnica oružana borba, ali pored nje pojavljuju se i novi vidovi i oblici (politička, ekonomska, moralna, psihološka…), a sve se one jednostavno isprepliću i prožimaju jedna drugu, pa to više nije samo vojnički sukob, nego je to opće društveni sukob. Bitke, bojevi i borbe vode se na kopnu, moru, ali i u zraku, pa je sukob po prvi puta u povijesti vođen u tri dimenzije. Bitke se podjednakom žestinom odvijaju na tri kontinenta (Europi, Aziji i Africi), gotovo na svim velikim oceanima i na svim svjetskim morima. Po broju angažiranosti vojnika uključenih u direktne sukobe to je rat velikih vojničkih masa. Na početku rata 1914. pod oružjem je 20 000 000 vojnika ustrojenih u 367 pješačkih i 71 konjaničku diviziju, da bi 1918. ta brojka iznosila 30 000 000 vojnika pod oružjem ustrojenih u 608 pješačkih i 37 konjaničkih divizija. No, još 70 000 000 ljudi u direktnoj je službi za potrebu onih 30 000 000 vojnika pod oružjem (sanitet, administrativne i tehničke struke i službe). Zbog pomanjkanja muške radne snage na najteže poslove (proizvodnja streljiva i ratne opreme) mobilizirane su stotine tisuća žena, a u sukobe je uključeno i starosjedilačko (domorodačko) stanovništvo iz kolonija. Tako je pod oružjem Velika Britanija imala 900 000 domorodačkih vojnika, a Francuska 400 000 domorodačkih vojnika. Rusija, Francuska i Italija ustrojavaju i posebne dragovoljačke postrojbe od starijih osoba koje nisu podlijegale vojnoj obvezi, a Njemačka, Austro-ugarska i Bugarska ustrojavaju postrojbe od stanovnika zemalja koje se nalaze pod njihovom krunom. Tijekom Prvog Svjetskog rata u izravnim borbama poginulo je i umrlo od zadobivenih rana 9 442 000 vojnika, a kolateralna šteta (stradavanje nedužnih civila od bojnih djelovanja, bolesti i iznemoglosti) iznosila je 10 000 000 civila. Ranjeno je i još dugo je trpjelo posljedice ratnih djelovanja 18 000 000 ljudi. Od toga broja u Europi je poginulo 86,7 posto, u Aziji 9,9 posto, a na ostalim kontinentima 3,4 posto. Količine pripravljenog streljiva i ratnog doknadnog materijala brzo su se potrošile, a rat je tražio sve više i više. Rat se nije dobivao samo na bojišnici, već i duboko u pozadini logističkih kapaciteta. Sve zaraćene zemlje prinuđene su svoje proizvodne kapacitete potpuno podrediti ratnim zahtjevima i potrebama. Na kraju rat je stajao oko 200 milijardi tadašnjih dolara, a što je bilo 10 puta više od svih ratova do francuske građanske revolucije, zaključno s rusko-japanskim ratom. U prve tri godine dnevno je trošeno oko 123 milijuna dolara, da bi u posljednjoj godini rata ti iznosi dostizali 224 milijuna dolara. Najveća razaranja pretrpjela su područja u kojima se godinama odvijala pozicijska (rovovska) bitka.
Post je objavljen 15.05.2005. u 21:18 sati.