U drugoj polovini 2016. fokus će biti na daljnjem rastu na postojećim tržištima i nastavku internacionalizacije poslovanja.
Atlantic Grupa u prvom polugodištu ostvarila je neto dobit nakon manjinskih interesa u iznosu od 133,5 milijuna kuna, što je 7,3 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani, a zabilježila je i 3,3 posto manje prihode od prodaje, izvijestili su u četvrtak iz te tvrtke.
Negativan utjecaj na neto dobit, kako se navodi u izvješću, imale su niže pozitivne tečajne razlike te više porezno opterećenje do kojeg je došlo zbog početka plaćanja poreza na dobit u Bosni i Hercegovini, kojega su do ove godine bili oslobođeni.
U prvom je polugodištu EBITDA na razini grupe dosegnula 259,8 milijuna kuna, što predstavlja pad od 7,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
Na njezin pad najveći utjecaj imala su ciljana ulaganja u internacionalizaciju poslovanja (viši troškovi zaposlenih i distribucije) i viši troškovi marketinga (prvenstveno u segmentima kave i pića), prestanak suradnje s najvećim kupcem privatne robne marke u Sportskoj i aktivnoj prehrani te tečajni pritisci na poslovanje u Rusiji i ZND-u, što je djelomično nadoknađeno padom troškova proizvodnih materijala (prvenstveno zahvaljujući nižim cijenama sirove kave) i energije.
Dobit prije kamata i poreza (EBIT) ostvarena je u iznosu od 192,2 milijuna kuna i manja je za 7,4 posto.
Ukupni prihodi Atlantic Grupe u prvom su polugodištu pali za 2,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 2,48 milijardi kuna. Pad bilježe i prihodi od prodaje, za 3,3 posto, na 2,45 milijardi kuna.
Navedeni pad, kako pojašnjavaju u Atlanticu, najviše je posljedica pada prodaje u strateškom poslovnom području Sportska i aktivna prehrana, u najvećoj mjeri uzrokovanog prekidom suradnje s najvećim kupcem privatne robne marke.
Ukoliko se izuzme efekt prihoda od prodaje navedenog kupca, prihodi od prodaje rasli su 1,2 posto, a ukoliko se izuzmu utjecaji prosječne deprecijacije ruske rublje od 23,4 posto i prosječne deprecijacije srpskog dinara od 2,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, prihodi od prodaje su rasli 5,2 posto, navodi se u financijskom izvješću.
Također se ističe kako je pozitivan efekt na prodajne rezultate došao od većine ostalih poslovnih i distribucijskih područja, pri čemu su najveći utjecaj imala strateška poslovna
područja Delikatesni namazi, Zdravlje i njega i Kava te strateška distribucijska područja Slovenija, HoReCa i Hrvatska.
Promatrano po tržištima, najveći rast od 4,9 posto ostvaren je na tržištu Slovenije koje je treće po veličini tržište Atlantic Grupe s udjelom u ukupnom prihodu od 16,3 posto.
Na tržištu Hrvatske, koja s 28 posto ima najveći udio u prihodu od prodaje, ostvaren je rast od 4 posto, dok je tržište Bosne i Hercegovine s rastom od 3,5 posto treće po rastu u prvom
polugodištu s udjelom od 7,8 posto u ukupnom prihodu od prodaje.
Vlastite robne marke Atlantic Grupe sudjeluju u prodaji sa 68,1 posto, distribucija proizvoda robnih marki principala s 20 posto, ljekarnički lanac Farmacia sa 7,2 posto dok proizvodi
koje Atlantic Grupa proizvodi kao privatne robne marke za velike poslovne sustave u zemlji i inozemstvu u ukupnom prihodu od prodaje sudjeluju s 4,6 posto.
Od važnih poslovnih događaja u prvoj polovici godine ističe se osnivanje vlastitih distribucijskih kompanija u Njemačkoj i Austriji s ciljem značajnog rasta prodaje vlastitih brendova na tim
tržištima.
Dodatno, Atlantic Grupa je s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i četiri partnerske banke (Erste, Raiffeisen, Sberbank i Unicredit) te Međunarodnom financijskomkorporacijom (IFC) dogovorila povoljnije financijske uvjete kreditnog paketa u vrijednosti od 191,5 milijuna eura te je produljena ročnost kreditiranja.
Bilježi i uspješno izdanje korporativnih obveznica u iznosu od 200 milijuna kuna s fiksnom godišnjom kamatnom stopom od 3,125 posto.
U očekivanjima za ovu godinu iz Atlantic grupe izdvajaju planirane kapitalne investicije vrijedne oko 150 milijuna kuna.
Poslovanje grupe u prvom polugodištu komentirao je predsjednik Uprave Emil Tedeschi istaknuvši kako je Atlantic Grupa u prvom polugodištu 2016. posebnu pažnju posvetila razvoju distribucijskog poslovanja na zapadnoeuropskim tržištima kako bi ostvarila stratešku odrednicu daljnje internacionalizacije kompanije.
"Istovremeno smo intenzivno radili na restrukturiranju strateškog poslovnog područja Sportska i aktivna prehrana, nastavili s razvojem sveukupnog poslovanja lansiranjem novih proizvoda i otvaranjem novih specijaliziranih prodavaonica Farmacia te s nesmanjenim fokusom jačali regionalnu distributivnu mrežu. U drugoj polovini 2016. fokus će biti na daljnjem rastu na postojećim tržištima i nastavku internacionalizacije poslovanja, a posebnu pozornost ćemo i dalje posvećivati održavanju likvidnosti,
upravljanju financijskim obvezama te upravljanju rizicima", istaknuo je Tedeschi cijene nekretnina
Oznake: cijene nekretnina
Za strateškim investitorom Badela prva je u potragu pošla Kukuriku koalicija s premijerom Zoranom Milanovićem. Naravno, nije poništila odluku Kosor već je u tri navrata, u srpnju 2012. te u travnju 2014. i veljači 2015. objavljivala javne pozive tražeći kupca, no u tome nisu uspjeli. Potragu je kroz četvrti poziv, objavljen u svibnju ove godine, nastavila Oreškovićeva Vlada. Ovaj kontinuitet nedvojbeno zaslužuje pohvalu zbog skrbi svih političkih opcija za budućnost tvrtke sa 500-njak zaposlenih koja uz financijsku injekciju može izrasti u još jačeg tržišnog igrača i izvan nacionalnih granica.
No, hoće li se uskoro doista iznjedriti povoljno rješenje za Badel ili će možda opet pobijediti plitko politikastvo koje će zaustaviti odluku o izboru investitora, danas je, poznavajući hrvatski politički kolorit kroz već zahuktalu predizbornu kampanju, teško pouzdano ocijeniti. Valja naime, spomenuti da je lider SDP-a Zoran Milanović gotovo istodobno dok je Orešković boravio u Badelu izjavio kako će, pobijede li u rujnu i formiraju novu Vladu, odmah poništiti sve odluke koje je donosio Oreškovićev tim. U posljednjem natječaju interes za Badel iskazale su hrvatske tvrtke Meteor grupa, Oštrc i Stanić grupa te slovački St. Nicolaus. Nakon dopune ponuda u igri su navodno ostali Meteor i Slovaci.
Prema neslužbenim informacijama, ponuda Meteora nešto je bolja od one St. Nicolausa, prelazi 26 milijuna eura dok Slovaci kažu kako su pripravni investirati do 25 milijuna eura. Međutim, unatoč optimizmu iz najave premijera Oreškovića da će Badel uskoro dobiti strateškog partnera, kojeg isčekuje već četvrtu godinu, ključ za konačnu odluku o izboru između Meteora i St. Nicolausa u rukama drže Ministarstvo financija i Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP). Poslovnom dnevniku jučer je iz CERP-a neslužbeno potvrđeno kako odluka o tome tko je dao izdašniju ponudu još nije ni u začetku sročena, pa se stoga i ne nalazi na dnevnom redu ovotjetne sjednice Upravnog vijeća, sazvane 27. srpnja.
Ono pak Ministarstvu financija mora dati podlogu za konačnu odluku ide li Badel 1862 Meteoru ili Slovacima stanovi
Oznake: stanovi
Douş grupa jedan je od najvećih stranih ulagača u hrvatski turizam.
Douş grupa jučer je otvorila Portus Beach Club u marini D- Marin Dalmacija novogradnja Samobor
Oznake: novogradnja Samobor
U aferi Dragulji Zagorec je osuđen na sedam godina zatvora zbog zbog zloporabe položaja i ovlasti, odnosno krađe dragulja iz sefa Ministarstva obrane 2000. godine.
Država je kao ovrhovoditelj na drugoj javnog dražbi na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu za 2,36 milijuna kuna kupila luksuzni stan umirovljenog generala Vladimira Zagorca,
a nakon pravomoćnosti tog rješenja država će se, oslobođena kupovnine, moći upisati u zemljišne knjige kao vlasnik.
Prodajom stana od 311 kvadrata u zagrebačkoj Hatzovoj ulici, a na temelju pravomoćne presude u slučaju 'dragulji' iz 2010. država od Vladimira Zagorca želi naplatiti
dio duga od 39 milijuna i sudske troškove od 17 milijuna kuna nekretnine Trešnjevka Zagreb
Oznake: nekretnine Trešnjevka Zagreb
TIRANA - Avantura ili dobra investicija? Sve više ljudi i sa istoka i sa zapada Europe kupuju nekretnine na obali Albanije, a razlog tome nisu samo još uvijek niske cijene.
Albanija je dugo bila "crna rupa" Europe. Stranci koji su tamo ljetovali često su se smatrali avanturistima i pomalo ludima. No danas se mnogi Europljani odlučuju i na još veću avanturu: kupuju nekretnine na albanskoj obali. Svein Augland je jedan od novih stanovnika ove države jer je prošle godine kupio stan u Sarandi.
„Znao sam samo da je Albanija bila komunistička zemlja i čuo sam užasne priče o albanskoj mafiji. Moja žena me je navela da se zainteresiram za tu zemlju i tako je putovanje počelo", kaže ovaj Norvežanin. „Moj prvi dojam o Albaniji: odlična klima, malo turista, ljubazni ljudi i vrlo zdrava hrana. Najvažnije je da se do Albanije lako doći iz Norveške, jer ranije smo imali kuću u Brazilu". Albanija ga podsjeća na Italiju i Grčku, ali da je još „netaknuta" u usporedbi s njima.
Pored Norvežana kao što je Svein Augland, nekretnine u Albaniji kupuju i Šveđani, Danci, Francuzi i Poljaci. Prošle godine su i Ukrajinci otkrili tu balkansku zemlju. Nema točnih brojki, ali smatra se da se oko 400 stranaca okućilo u Albaniji, kaže Ilir Konomi iz agencije za prodaju nekretnina „Albania Property Group".
„Zapadni Europljani se bitno razlikuju od onih sa istoka. Dok Norvežani rado kupuju velike apartmane, Ukrajinci prije svega gledaju na cijenu. Trenutno ima mnogo zainteresiranih iz Velike Britanije. Mogu reći kako se nakon referenduma o Brexitu zanimanje povećalo za 15 posto."
Tržište nekretnina na albanskoj obali ima koristi od sve više turista u tu zemlju. Tamo redovito obično provode odmor Albanci iz Kosova i iz svih dijelova svijeta, ali ima i sve više drugih turista. Albanska carina je 2015. evidentirala više od 620 tisuća turista u tu zemlju, što je veoma mnogo za zemlju sa ukupno tri milijuna stanovnika. A to zanimanje se odražava i na tržište nekretnina, kaže Konomi:
„Uglavnom se kod nas raspituju za stanove na obali. Mnogi od njih su prvo ovdje došli kao turisti i kasnije su se odlučili i nešto tu kupiti."
Konomi je uvjeren da će biti još bolje: sve se više zna za ljepote Albanije, a u međuvremenu se tamo ljetovanje može rezervirati i na velikim turističkim internetskim portalima.
„Ova zemlja ne nudi samo sunce, more, dobru klimu, divnu prirodu i susretljive ljude.
Turiste osobito privlače i niske cijene. Apartman se može tu dobiti za 30.000 do 60.000 eura i
kod ovako niskih kamata mnogi razmišljaju o takvoj investiciji."
Povoljna cijene je i Hans-Dietera Blasera iz Münchena navela na kupnju stana u Sarandi: „Cijena je bila u redu obzirom na rizik uložiti novac u ovu zemlju. Lokacija je izvanredna. Sve u svemu, vrlo sam zadovoljan."
Upravo je obalni gradić Saranda prvi izbor stranih kupaca. Naime, on leži nasuprot grčkog otoka Krfa gdje je i zračna luka povezana sa mnogim mjestima u Europi. To je bio argument i za Norvežanina Christen Dale da tamo kupi stan: „U međuvremenu smo tamo ljetovali i sve više volimo ovo mjesto. Čuli smo da postoji kriminal, ali do sad ništa nismo primijetili. Saranda mi se čini miroljubivom kao bilo koji gradić u Norveškoj. Jedini problem nam je jezik, ali ovdje mnogi govore engleski."
Ali takva „albanska avantura" ima i svojih drugih opasnosti, kako svjedoči više novih ljetnih stanovnika te zemlje. Naime, mnoge nekretnine uz obalu su sagrađene bez dozvole tako da i Norvežanin Dale savjetuje da se dobro provjeri kupoprodajni ugovor - i da li ono što kupujete uopće postoji u zemljišnim knjigama. A onda tu dolazi i birokracija, o čemu nam svjedoči i Minhenčanin Blaser:
"Državna uprava nikako da se pokrene sa mjesta i nije bilo lako bilježnički potvrditi kupnju."
Razlog je najčešće što vlada kaos u zemljišnim knjigama.
Ilir Konomi je svjestan nedostataka birokracije u njegovoj domovini:
„Mi u našoj agenciji pomno pazimo na sve i sve provjerimo prije nego što nešto ponudimo stranim mušterijama. Ali imate pravo, često nedostaje upis u zemljišne knjige."
Mnogi Albanci se nadaju kako će reforme tamošnjeg pravosuđa konačno donijeti oporavak njihove zemlje. Ali dok se ta nada ne ispuni moglo bi proći još mnogo ljeta. Jer kako sažima Svein Augland:
"Albanija je istovremeno razvijena i nerazvijena zemlja nekretnine Zagreb
Oznake: nekretnine Zagreb
Statistika cijene stambenih nekretnina također pokazuje da su u prvom tromjesečju ove godine cijene u gradu Zagrebu u odnosu na zadnje tromjesečje prošle godine porasle za 1,83 posto, a na Jadranu za 1,25 posto.
S druge strane, u odnosu na prva tri mjeseca 2015. godine, zagrebačke su cijene nekretnina manje za prosječnih 1,18 posto, dok su na Jadranu porasle za 0,76 posto.
U ostalim područjima države, cijene su, uz minimalna odstupanja, pratile lanjske vrijednosti, odnosno na tromjesečnoj su razini porasle za 0,05 posto, a na godišnjoj za 0,01 posto.
Međutim, pri usporedbi prvog kvartala 2016. sa 2010. godinom vidljiv je prosječni pad cijena nekretnina od 8,38 posto s tim da su novi stambeni objekti sada 10,81 posto jeftiniji, a postojeći 8,5 posto.
Stambene su nekretnine u tom razdoblju u Zagrebu prosječno pojeftinije 10,75 posto, na Jadranu 6,97 posto, a u ostalim dijelovima Hrvatske 8,13 posto stanovi Rijekajeka
Oznake: stanovi Rijeka
Danas je u zagrebačkom Bundek centru, u nazočnosti gradonačelnika Grada Zagreba, g. Milana Bandića svečano otvoren novi poslovni prostor Cammeo grupe, vodeće hrvatske taksi-kompanije.
Cammeo grupa ove godine obilježava petu godišnjicu rada u Zagrebu i desetu u Hrvatskoj iznajmljivanje stanova Beograd
Oznake: iznajmljivanje stanova Beograd
Hrvatska gospodarska komora drži se preporuke Državne revizije da prodaju nekretnine koje ne služe svrsi ili pak nekretnine koje imaju visoke troškove održavanja.
Hrvatska gospodarska komora (HGK) razmatra mogućnost prodaje svog prostora u Draškovićevoj u sklopu hotela Sheraton u kojemu djeluje najveća HGK-ova područna Komora Zagreb nekretnine
Oznake: nekretnine
Druga je ponuda stigla za atraktivnu vilu/kuću za stanovanje s vrtom i šumom u Voloskom kod Rijeke za koju je ponuđeno 20,3 milijuna kuna, što je oko milijun kuna više od početno tražene cijene, a ta je vila ujedno imala i najvišu početnu cijenu među svih 25 oglašenih nekretnina za prodaju u tom natječaju.
"Povjerenstvo za ponude je utvrdilo da su obje ponude valjane te će predložiti nadležnim tijelima njihovo prihvaćanje",
poručuju iz DUUDI-ja iznajmljivanje stanova Pantovčak
Oznake: iznajmljivanje stanova Pantovčak
< | srpanj, 2016 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | ||||
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Prodaja i kupovina apartmana u Istri
Ponuda dana
Iznajmljivanje stanova blog
Nekretnine istra
Oglasi
Nekretnine Oglas
Nekretnine 123
Apartmani Hrvatska
Kuće
Stanovi
Novogradnja
Iznajmljivanje stanova
Stanovi Zagreb
Nekretnine Zagreb
Nekretnine Rijeka
Nekretnine Zadar
Nekretnine Split
Nekretnine Osijek
Kamene kuće
Stanovi
Nekretnine
Vijesti
Nekretnine vijesti 123
Lista Agencija
Lista Agencija
Blog servis
Blog.hr
Real estate blogs
Real estate blogs
Karta Istre