ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA


	NEKOLIKO UPUTA Na ovom blogu najlak�e �ete se sna�i pomo�u SADR�AJA na lijevoj strani stranice ili pak PRETRA�IVA�A BLOGA na vrhu stranice, budu�i da postovi nisu pisani nekim odre�enim redoslijedom ve� prema trenutnoj inspiraciji i biometeorolo�kim prilikama. ;)

Dobrodo�li!

PRETRA�IVANJE BLOGA

INFORMACIJE KOJE NISTE PRONA�LI OVDJE - POTRA�ITE NA FORUMU!
Na Forumu �ete prona�i mno�tvo �lanaka na temu mentalnog zdravlja a mo�ete mu pristupiti klikom na OVAJ LINK. S obzirom na veliki broj upita na
ovom blogu, vjerujem da �ete se odazvati ovom pozivu na suradnju u velikom broju i poku�ati jedni drugima pomo�i jer ovo je u prvom redu FORUM
ZA EDUKACIJU I SAMOPOMO� �ija je osnovna svrha INFORMIRANJE i SPOZNAJA o raznim pote�ko�ama i lije�enju, RAZMJENA ISKUSTAVA i
SKIDANJE STIGME s tzv. "F" dijagnoze.

ponedjeljak, 28.12.2009.

Depresija za vrijeme trudno�e i u ranom razdoblju roditeljstva

Neke �ene tijekom trudno�e i u ranom razdoblju materinstva ka�u da osje�aju:
� Srditost
� Napetost
� Krivnju
� Smetenost
� Tjeskobu
� Ogor�enost
� Depresiju
� Strah

Neke ka�u:
�Sve me jako zabrinjava�
�Stalno mi se pla�e ��
�Ne mogu se koncentrirati. �ini mi se kao da nisam u stanju ni�ta napraviti��
�Kako se mogu ovako u�asno osje�ati a imam tako predivnu bebu?�
�Smetena sam i nemam energije�.
�Umorna sam�tako umorna a ne mogu spavati�.
�Svakoga zanima samo beba ... nikoga ne zanima kako se ja osje�am�.
�Ne �elim vidjeti nikoga�.

Ako vam se �esto puta pojavljuju mnogi ovakvi osje�aji, mo�da patite od depresije.
Depresija poreme�uje �ivot �ene u presudno vrijeme i mo�e utjecati na novoro�en�e, stariju djecu i na bra�ne odnose. Nivo depresije u o�eva tako�er se zna�ajno povisuje tijekom prve godine po ro�enju djeteta.

Znakovi i simptomi depresije su slijede�i:

� Stalna iscrpljenost ili hiperaktivnost.
� Niste u stanju spavati �ak ako imate �ansu.
� Nekontrolirano plakanje ili pla�ljivost.
� Dramati�ne promjene raspolo�enja.
� Osje�ate se jako razdra�ljivi i osjetljivi na buku ili dodir.
� Stalno imate negativne misli.
� Nerealni osje�aji nedovoljnosti.
� Uznemirenost ili napadi panike.
� Ne mo�ete se koncentrirati.
� Postajete zaboravniji.
� Rastreseni ste i osje�ate krivnju.
� Pomanjkanje interesa za seks i za druge stvari koje ste voljeli.
� Osje�ate strah, samo�u, ali isto ne �elite biti s drugim ljudima.
� Jedete previ�e ili premalo.
� Imate osje�aj da niste u stanju svladavati pote�ko�e.
� Zaokupljeni ste fiksnim idejama i nezdravim mislima.
� Mu�e vas misli da biste mogli u�initi zlo sebi ili djetetu.
� Gubite pouzdanje i samopo�tovanje.
� Niste se u stanju veseliti.

Nepromjenljivo neraspolo�enje, kombinirano s nekim od ovih osje�aja koji traju najmanje dva tjedna, mo�da ukazuje na klini�ku depresiju. Ovakvo stanje zahtijeva daljnja ispitivanja i lije�enje.

Uzroci depresije

Depresija se mo�e pojaviti bilo kada tijekom �ivota. Obi�no je u vezi s nekim va�nijim doga�ajem s kojim se treba iza�i na kraj. Doga�aji koji za to mogu biti odgovorni su slijede�i:

Promjene u obiteljskim odnosima:
� Rastava.
� Smrt.
� Selidba.
� Vjen�anje.
� Dijete ili neki drugi �lan obitelji odlazi ili �seli iz ku�e�.

Doga�aji u vezi zdravlja:
� Vlastita ozljeda/bolest.
� Bolest bliskog �lana obitelji.

Doga�aji u vezi posla /financija:
� Promjena posla.
� Otkaz/gubitak zaposlenja.
� Partner po�inje/zavr�ava radni odnos.
� Dug ili gubitak vlasni�tva.

Osim toga postoje jo� mnoge druge va�ne okolnosti koje pove�avaju rizik i osjetljivost za razvijanje depresije, kako prije tako i poslije poro�aja, a to su:

� Povijest depresije u obitelji.
� Ranije epizode depresije.
� Slabi odnosi s partnerom/bez partnera.
� Pomanjkanje o�ekivane pomo�i od bliskih osoba.
� Te�ko ili nesretno djetinjstvo.
� Komplikacije pri porodu za majku ili dijete.
� Preuranjeni, zaka�njeli ili mnogostruki poro�aj.
� Negativni osje�aji prema djetetu ili ograni�eno zbli�avanje.
� Zdravstveni problemi djeteta.
� Dijete je druga�ije nego �to se o�ekivalo (izgled, spol).
� Razdvajanje majke i djeteta.
� �Svojeglavo dijete� (�ud, navike spavanja, pona�anje pri hranjenju)
� Nepovoljan dru�tveno-ekonomski polo�aj.
� Neplanirana trudno�a.
� Povijest seksualnog iskori�tavanja ili napada.

To�ni uzroci depresije prije i poslije poro�aja nisu zapravo poznati. Premda u svake �ene mogu biti u pitanju specifi�ne rizi�ne okolnosti, kombinacija �ivotnih stresova s fizi�kim, hormonalnim i dru�tvenim �imbenicima su ono �to mo�e pospje�iti depresiju.

Poslijeporo�ajnu depresiju ne bi se smjelo pobrkati s tzv. �baby blues�. Do 80% �ena osjete �blues�, neraspolo�enje koje obi�no dosegne vrhunac tri do pet dana poslije poro�aja a uzrokuju ga uglavnom hormonalne promjene do kojih dolazi kad se dijete rodi. �ene su obi�no pla�ljive i nadvladane osje�ajima.
Va�no je shvatiti da je depresija izlje�ivo stanje koje se mo�e preboljeti uz odgovaraju�e postupke (npr. lijekovima i savjetovanjem), podr�kom obitelji i prijatelja te VREMENOM.

Izbori lije�enja

Postoje mnogi izbori lije�enja za �ene s depresijom. Savjetujemo kao prvo da ka�ete svojem lije�niku, primalji, sestri za zdravstvenu njegu djeteta i obitelji, opstetri�aru ili nekom od zdravstvenog osoblja da pro�ivljavate neke od ovakvih osje�aja. Ako ste u stanju prihvatiti ove osje�aje na neki na�in kao stvarnost i o njima razgovarati, dat �ete �ansu onima koji su oko vas da vas umire ili podr�e u tra�enju odgovaraju�e pomo�i.

Izbori su slijede�i:

� Pojedina�no savjetovanje
Savjetnik/psiholog slu�a o va�im problemima bez osu�ivanja i pru�a podr�ku
da ih mo�ete lak�e svladati.
� Psiholo�ka terapija
Namjera terapije je davanje podr�ke i pou�avanje kako da se borite sa simptomima uz istovremeno pristupanje temeljnim okolnostima koje su mo�da poja�ale va�u osjetljivost za razvijanje problema.
� Savjetovanje parova
Odnosi me�u parovima mijenjaju se tijekom trudno�e i u ranom razdoblju roditeljstva, tako da bilo kakve pote�ko�e u me�usobnom komuniciranju postaju ja�e izra�ene. Savjetovanje omogu�ava parovima da zajedni�ki i s uspjehom rade na prilago�ivanju promjenama kroz koje prolaze prije i poslije ro�enja djeteta.
� Grupe za podr�ku
Ovo su lokalne grupe za samopomo� koje vode osobe iskusne u ovakvim problemima, ili grupe za podr�ku koje su voljne podijeliti svoja vlastita iskustva, pribaviti korisne informacije i razviti planove za svladavanje pote�ko�a.
� Lijekovi
Lijekove se dok su djelotvorni uglavnom ne bi trebalo uzimati same, nego uz istovremenu terapiju savjetovanja ili uz neke druge pomo�ne usluge. Lijekovi mogu izazvati nelagodne popratne pojave. Posavjetujte se s lije�nikom u vezi uporabe lijekova i koje preparate protiv depresije nije opasno uzimati za vrijeme trudno�e i/ili dojenja.
� Prijem u bolnicu ili u dom za majke i novoro�en�ad
�ene ponekad pate od tako jake depresije da se prijete u�initi neko zlo sebi ili djetetu. U ovakvom je slu�aju potrebno organizirati uputnicu u dom za majke i novoro�en�ad, ili u bolnicu.
Ako u va�oj dr�avi postoji ovakav specijalni dom, on mo�e poslu�iti kao sigurno mjesto gdje su majka i dijete kao pacijenti pod nadzorom 24 sata dnevno.
Neki centri tako�er pripremaju programe za rje�avanje nesuglasica me�u parovima, u�enje roditeljskih vje�tina i odnosa izme�u majke i maloga djeteta.
U stambenim centrima za obiteljsku njegu postoji mogu�nost za privremeni boravak kao pacijent, zbog rje�avanja problema pona�anja povezanih s malim djetetom.
Postupci korisni za svladavanje pote�ko�a u trudno�i i ranom razdoblju roditeljstva. Postoji mnogo toga �to �ene i njihovi partneri mogu u�initi za olak�anje trudno�e i roditeljstva. Evo nekoliko prijedloga:

Za majke

� Za vrijeme trudno�e mogu nastati mnoge promjene koje izazivaju stres. Budite toga svjesni i o tome razgovarajte.
� Planirajte dodatnu pomo� tijekom jednog ili dva mjeseca i upitajte va�ega partnera ili �lana obitelji da ostane s vama u ku�i.
� Razgovarajte s partnerom o promjenama koje bi mogle nastati u va�im �ivotima prisutno��u djeteta i �to biste trebali poduzeti, npr. sporazumjeti se o podjeli ku�nih poslova.
� Nastojte da ne u�inite neke velike �ivotne promjene (selidbu, promjenu poslova) u prvih nekoliko tjedna poslije ro�enja djeteta ili u kasnoj trudno�i.
� Podijelite svoje brige s nekim u koga imate povjerenja.
� Idite redovito na zdravstvene kontrole.
� Vjerujte u svoj vlastiti sud i podsjetite se da �ete stvari lak�e svladavati kad se priu�ite na novu ulogu.
� Zadr�ite smisao za humor!
� Uklju�ite partnera u njegu djeteta od samog po�etka.
� Odmarajte se ili spavajte dok dijete spava.
� Upoznajte lokalnu sestru za zdravstvenu njegu djeteta i obitelji, ili grupu majki zbog pro�irenja kruga poznanstava za podr�ku.
� Prona�ite nekoga u koga mo�ete imati povjerenja da vam pri�uva dijete kako biste mogli provesti ne�to vremena sa svojim partnerom.

Za o�eve

� Ako bude potrebno ohrabrite va�u partnericu da potra�i profesionalnu pomo� i idite s njom.
� Mislite na svoje zdravlje i vlastito dobro te tra�ite profesionalnu pomo� za sebe ako postanete deprimirani.
� Umirite va�u partnericu i pru�ite joj podr�ku.
� Uklju�ite se aktivno u njegu novoro�en�eta.
� Nastojte razumjeti potrebe va�e partnerice i ograni�ite svoja o�ekivanja.
� Primite prihvatljive ponude ako vam netko �eli pomo�i.
� Planirajte da zajedno kao par provedete ne�to vremena i bavite se aktivnostima u kojima ste u�ivali prije ro�enja djeteta.
� Budite svjesni da se u �ena nakon poroda �esto smanjuje �elja za seksom. Poka�ite nje�nost i intimnost bez pritiska za seks.

Ne�to se mo�e poduzeti�

Mnogim je �enama neugodno �to im je to sve previ�e, jer znaju da bi im u stvari ba� tada �ivot trebao biti najsretniji.
Va�no je priznati samoj sebi da sve ne ide kako treba, i shvatiti da je sasvim u redu tra�iti pomo� i re�i ljudima ako prolazite kroz tjeskobu, depresiju, srditost i smu�enost.
Depresija nije uvijek ne�to �to mo�ete sami rije�iti; najte�e je od svega otvoriti se i zatra�iti pomo�. Svrha je ovog teksta da vam pomogne napraviti prve korake prema ozdravljenju. Zapamtite, depresija je izlje�ivo stanje koje mo�ete preboljeti.

Tra�ite pomo�

� Potra�ite stru�njaka iskusnog u lije�enju �ena s problemima du�evnog zdravlja povezanih s poro�ajem. Mnogi lije�nici �e rado pomo�i ili vam dati uputnicu ako je potrebno.
� Upitajte svoje poznanice o njihovim iskustvima i kako su se one snalazile sa zahtjevima trudno�e i u roditeljskoj ulozi. Upitajte ih gdje i od koga su tra�ile pomo�.
� Na�ite nekoga (me�u prijateljima, rodbinom, kolegicama) tko �e vas slu�ati i podr�avati bez osu�ivanja, tko �e razumjeti kroz �to prolazite, i s kim �ete se osje�ati sigurni i mo�i postavljati pitanja.
Ako ste zabrinuti zbog va�ih osje�aja ili kako se snalazite kao roditelj, razgovarajte s lije�nikom, primaljom, opstetri�arom ili sestrom za zdravstvenu njegu djeteta i obitelji.

Izvor: Multicultural Communication http://mhcs.health.nsw.gov.au

O �emu dalje �elite �itati?

...

- 15:13 - Komentiraj/Vidi komentare (0) - Isprintaj - Pro�itaj vi�e na Forumu ^NOVO! - #

nedjelja, 27.12.2009.

ALVENTA (venlafaksin)

Korisnici mogu vi�e informacija potra�iti na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

Alventa^��
venlafaksin

Alventa 75 mg trde kapsule s podalj�anim spro��anjem
Alventa 150 mg trde kapsule s podalj�anim spro��anjem
venlafaxinum

Pred za�etkom jemanja natan�no preberite navodilo!

Navodilo shranite. Morda ga boste �eleli ponovno prebrati.
�e imate dodatna vpra�anja, se posvetujte z zdravnikom ali s farmacevtom.
Zdravilo je bilo predpisano vam osebno in ga ne smete dajati drugim. Njim bi lahko celo �kodovalo, �eprav imajo znake bolezni, podobne va�im.
�e katerikoli ne�eleni u�inek postane resen ali �e opazite katerikoli ne�eleni u�inek, ki ni omenjen v tem navodilu, obvestite svojega zdravnika ali farmacevta.

Navodilo vsebuje:

Kaj je zdravilo Alventa in za kaj ga uporabljamo
Kaj morate vedeti, preden boste vzeli zdravilo Alventa
Kako jemati zdravilo Alventa
Mo�ni ne�eleni u�inki
Shranjevanje zdravila Alventa
Dodatne informacije

1. Kaj je zdravilo Alventa in za kaj ga uporabljamo
Alventa spada v skupino zdravil, imenovanih antidepresivi. Zdravilo ste prejeli za zdravljenje depresije s tesnobnostjo ali brez nje. Prav tako z zdravilom Alventa zdravimo generalizirano anksiozno motnjo (resen in nenehen strah, zaskrbljenost, nervoznost, mi�i�na napetost) ter posebno obliko tesnobnosti, ki jo imenujemo socialna anksiozna motnja (strah pred javnim nastopanjem, ocenjevanjem ljudi...).
Alventa kapsule se uporabljajo tudi za prepre�evanje ponovitev depresivne epizode ali pojava novih depresivnih epizod, za zdravljenje simptomov posebnih primerov tesnobnosti, vklju�no z dolgotrajnim zdravljenjem.
Morda vam bo va� zdravnik �e naprej predpisoval Alvento, tudi ko se boste �e bolje po�utili, da bi prepre�ili ponoven pojav depresije ali tesnobnosti/zaskrbljenosti.
2. Kaj morate vedeti, preden boste vzeli zdravilo Alventa
Ne jemljite zdravila Alventa:

�e ste alergi�ni na (preob�utljivi za) venlafaksin ali katerokoli sestavino zdravila Alventa,
�e ste mlaj�i od 18 let,
�e jemljete ali ste v zadnjih 14 dneh jemali drug antidepresiv, ki sodi v skupino inhibitorjev monoaminooksidaze (MAOI).

Bodite posebno pozorni pri jemanju zdravila Alventa
Spodaj so na�teti razlogi, zaradi katerih venlafaksin morda za vas ni primeren. Zato se pred jemanjem zdravila posvetujte s svojim zdravnikom, �e:

ste oboleli na ledvicah ali jetrih, (zdravnik vam bo morda zmanj�al odmerek zdravila),
imate (ali ste imeli) epilepsijo (zdravnik vas bo med zdravljenjem skrbneje spremljal),
ste sr�ni bolnik,
ste nagnjeni h krvavitvam iz ko�e ali sluznic (prebavila),
imate bolezen o�i, ki jo povzro�a povi�ani krvni tlak v o�esnem �ilju ali �e obstaja mo�nost�naglega pojava glavkoma z zaprtim zakotjem,
dobite med zdravljenjem izpu��aj, koprivnico ali podobno alergi�no reakcijo,
zanosite ali na�rtujete nose�nost ali �e dojite,
redno u�ivate alkohol.

Uporaba pri otrocih in mladostnikih, mlaj�ih od 18 let
Zdravilo Alventa se obi�ajno ne sme uporabiti za otroke in mladostnike, mlaj�e od 18 let. Vedeti morate tudi, da imajo bolniki, mlaj�i od 18 let, ve�je tveganje za ne�elene u�inke, npr. poskus samomora, samomorilne misli in sovra�nost (ve�inoma nasilno vedenje, nasprotovalno vedenje in jezo), ko jemljejo zdravila iz te skupine. Kljub temu lahko va� zdravnik predpi�e zdravilo Alventa za bolnike, mlaj�e od 18 let, �e se odlo�i, da je to najbolje za bolnika. �e je va� zdravnik predpisal zdravilo Alventa za bolnika, mlaj�ega od 18 let, in se �elite pogovoriti o tem, se vrnite k zdravniku. �e se pojavi ali poslab�a katerikoli od zgoraj navedenih simptomov pri bolnikih, ki so mlaj�i od 18 let in jemljejo zdravilo Alventa, morate obvestiti svojega zdravnika. Poleg tega za zdravilo Alventa �e niso dokazani varnostni u�inki na dolgi rok v zvezi z rastjo, odra��anjem, kognitivnim in vedenjskim razvojem v tej starostni skupini.
Posvetujte se z zdravnikom, tudi �e so se gornje navedbe nana�ale na vas kadarkoli v preteklosti.
Kot pri vsakem zdravilu, ki vpliva na �iv�ni sistem, lahko tudi zdravilo Alventa poslab�a presojo in koordinacijo in bi bilo lahko kot tako povezano z ve�jim tveganjem za nezgode.
Jemanje drugih zdravil
Obvestite svojega zdravnika ali farmacevta, �e jemljete ali ste pred kratkim jemali katerokoli zdravilo, tudi �e ste ga dobili brez recepta.
Prosimo, obvestite svojega zdravnika ali farmacevta, �e:

jemljete ali ste pred kratkim jemali katerokoli drugo zdravilo, �e posebno drug antidepresiv, poznan kot inhibitor monoaminooksidaze (MAOI),
jemljete cimetidin (zdravilo za �elod�ne te�ave); �e ste starej�i in imate okvarjeno jetrno delovanje in jemljete cimetidin, lahko to vpliva na u�inkovitost venlafaksina,
jemljete zdravila, ki na �iv�ni sistem delujejo podobno kot venlafaksin,
jemljete sredstva za huj�anje ali katerokoli drugo zdravilo, tudi �e ste ga dobili brez recepta.

Jemanje zdravila Alventa skupaj s hrano in pija�o
Alkohol lahko spremeni ali pove�a u�inek zdravila Alventa. Zato se med zdravljenjem z njim izogibajte pitju alkohola. Hrana ne vpliva na u�inek zdravila.
Nose�nost in dojenje
Posvetujte se z zdravnikom ali s farmacevtom, preden vzamete katerokoli zdravilo.
�enskam v rodnem obdobju v �asu zdravljenja z zdravilom Alventa priporo�amo uporabo kontracepcijskih metod ali sredstev. �e ste nose�i, zdravila ne smete jemati. �e na�rtujete nose�nost, morate o tem obvestiti svojega zdravnika, ki bo odlo�il, ali zdravilo lahko jemljete.
�e ste Alvento uporabljali ves �as nose�nosti do poroda oziroma ste zdravljenje ukinili kratek �as pred porodom, lahko pri novorojen�ku pri�akujemo u�inke prenehanja jemanja zdravila.
Venlafaksin se izlo�a v mleko, zato med zdravljenjem ne dojite.
Vpliv na sposobnost upravljanja vozil in strojev
Venlafaksin lahko vpliva na va�e sposobnosti upravljanja vozil ali strojev. Ko jemljete Alvento, se prepri�ajte, da zdravilo ne vpliva na va�e sposobnosti upravljanja vozil ali strojev.
Pomembne informacije o nekaterih sestavinah zdravila Alventa
Alventa vsebuje saharozo. �e vam je zdravnik povedal, da imate intoleranco za nekatere sladkorje, se pogovorite z njim, preden vzamete to zdravilo.
3. Kako jemati zdravilo Alventa
Pri jemanju zdravila Alventa natan�no upo�tevajte zdravnikova navodila. �e ste negotovi, se posvetujte z zdravnikom ali s farmacevtom.
Obi�ajni za�etni odmerek je 75 mg enkrat dnevno za vse bolezenske znake. Zdravnik vam bo po potrebi pove�al odmerek na 150 mg enkrat dnevno. Po potrebi se odmerek lahko dodatno pove�a na 375 mg na dan. Zdravnik ali farmacevt vam bosta razlo�ila, koliko kapsul morate vzeti.
�e vam zdravnik predpi�e zdravilo Alventa za prepre�evanje ponovitev ali za prepre�evanje pojava nove depresivne epizode ali tesnobnosti, je priporo�eni odmerek zdravila podoben tistemu, ki ste ga jemali ob prvem zdravljenju. Zdravnik vas bo redno spremljal in vedno znova ocenil koristi dolgotrajnega zdravljenja.
Alventa kapsule jemljite enkrat na dan ob pribli�no istem �asu dneva, lahko zjutraj ali zve�er. Priporo�amo jemanje kapsul s hrano.
Kapsulo pogoltnite celo, z nekaj teko�ine. Ne odpirajte, ne �ve�ite in ne raztapljajte je v vodi.
U�inek zdravila se bo pokazal �ele po nekaj dneh ali �e kasneje. Ne skrbite, to je obi�ajno. Zdravilo boste morda morali jemati ve� mesecev.
�e ste se zdravili z venlafaksinom v obliki tablet in vam je zdravnik zamenjal zdravljenje z Alventa kapsulami, vam bo predpisal enak odmerek, kot ste ga prejemali prej, le da boste sedaj kapsule jemali samo enkrat na dan.
Brez posveta z zdravnikom ne prenehajte jemati zdravila, tudi �e se po�utite bolje. Prenehanje zdravljenja, predvsem z velikimi odmerki, mora biti postopno in vedno pod nadzorom zdravnika. �e bo zdravnik presodil, da zdravljenje ni ve� potrebno, vam bo najprej zmanj�al odmerek in �ele nato ukinil zdravljenje.
�e se Alventa neha jemati prehitro ali �e se odmerek prehitro zmanj�uje, se lahko pri nekaterih bolnikih pojavi anksioznost, vznemirjenost, zmedenost, driska, omoti�nost, suha usta, glavobol, hipomanija (motnje razpolo�enja), slabost s siljenjem na bruhanje, nervoznost, otrplost in/ali mravljin�enje, motnje spanja, nespe�nost, potenje, utrujenost, vrtoglavost in bruhanje. Ti simptomi obi�ajno niso resni in preidejo v nekaj dneh. �e boste pri sebi opazili katerega od teh simptomov ali kak�nega drugega, se vrnite k zdravniku na posvet.
Pomembno je, da zdravilo jemljete, kakor vam je naro�il zdravnik. Predpisani odmerek se lahko razlikuje glede na posameznika. Zdravnik bo na za�etku zdravljenja odmerek prilagajal do dose�enega �elenega u�inka. Natan�no upo�tevajte njegova navodila in ne spreminjajte ali prenehajte jemati predpisanega odmerka, ne da bi se prej posvetovali z zdravnikom.
�e menite, da je u�inek zdravila Alventa premo�an ali pre�ibak, se posvetujte z zdravnikom ali s farmacevtom.
�e ste vzeli ve�ji odmerek zdravila Alventa, kot bi smeli
�e po nesre�i vzamete preve� kapsul, nemudoma poi��ite zdravni�ko pomo�.
�e ste pozabili vzeti zdravilo Alventa
Ne vzemite dvojnega odmerka, �e ste pozabili vzeti prej�njega.
Ne skrbite, �e ste pozabili vzeti eno kapsulo. �e lahko vzamete pozabljeni odmerek prej kot 12 ur po tem, kot bi ga morali, ga vzemite, naslednji dan pa nadaljujte z obi�ajnim jemanjem. �e je od �asa, ko bi morali vzeti pozabljeni odmerek, minilo ve� kot 12 ur, ga izpustite in naslednji dan nadaljujte z obi�ajnim zdravljenjem.
�e ste prenehali jemati zdravilo Alventa
Zdravnik bo ob�asno preveril, ali je zdravljenje �e potrebno. Prenehanje zdravljenja mora potekati postopno in pod nadzorom zdravnika. �e Alventa kapsule prenehate jemati nenadoma, ali �e se odmerek zmanj�uje prehitro, se lahko pojavijo anksioznost, vznemirjenost, zmedenost, driska, omoti�nost, suha usta, glavobol, hipomanija (motnje razpolo�enja), slabost s siljenjem na bruhanje, nervoznost, otrplost in/ali mravljin�enje, motnje spanja, nespe�nost, potenje, utrujenost, vrtoglavost in bruhanje. Ti simptomi obi�ajno niso resni in v nekaj dneh preidejo. �e boste poleg navedenih opazili �e kak drug simptom, se vrnite k zdravniku na posvet.
�e imate dodatna vpra�anja o uporabi zdravila, se posvetujte z zdravnikom ali s farmacevtom.
4. Mo�ni ne�eleni u�inki
Kot vsa zdravila ima lahko tudi zdravilo Alventa ne�elene u�inke, ki pa se ne pojavijo pri vseh bolnikih.
Alventa se obi�ajno dobro prena�a. Ne�eleni u�inki se verjetneje pojavljajo na za�etku zdravljenja ali ob jemanju velikih odmerkov. Obi�ajno so blagi in ne trajajo dolgo.
�e pa je katerikoli od naslednjih simptomov mo�an ali postane mote�, morate o tem obvestiti svojega zdravnika: zaspanost, hiter ali nepravilen sr�ni utrip, navali vro�ine, zmanj�an apetit ali sprememba apetita, zaprtje, slabost ali bolehnost, �iv�nost, razburjenost, delirij, omotica, oslabelost, te�ave s spanjem, nenavadne sanje, impotenca, dremavost, mi�i�na napetost ali tresenje, nenavadni ob�utki po ko�i kot mravljinci ali ob�utek pe�enja, potenje (tudi no�no potenje), naval krvi v glavo, izpadanje las, zardevanje, suha usta, zehanje, spremembe vida, motnje ejakulacije in orgazma, motnje oku�anja, ob�utljivost na svetlobo.
Nekateri bolniki pri vstajanju zaradi zni�anja krvnega tlaka za�utijo vrtoglavico. V�asih pa se prav nasprotno krvni tlak nekoliko zvi�a, zato ga je med zdravljenjem treba spremljati, �e posebno pri bolnikih, ki za to jemljejo zdravila. Mo�ne so tudi blage spremembe vrednosti holesterola in natrija v krvi, motnje krvnih celic ali spremembe jetrnega delovanja.
Takoj morate obvestiti svojega zdravnika, �e imate alergijsko reakcijo, npr. izpu��aj, kratko sapo ali kak drug simptom alergije.
Ve�ina ne�elenih u�inkov je blagih in prehodne narave. �e ne�eleni u�inek pri vas traja dlje �asa, obvestite svojega zdravnika.
�e katerikoli ne�eleni u�inek postane resen ali �e opazite katerikoli ne�eleni u�inek, ki ni omenjen v tem navodilu, obvestite svojega zdravnika ali farmacevta.
5. Shranjevanje zdravila Alventa
Zdravilo shranjujte nedosegljivo otrokom!
Shranjujte v originalni ovojnini.
Rok uporabnosti
Zdravila Alventa ne smete uporabljati po datumu izteka roka uporabnosti, ki je naveden na ovojnini. Datum izteka roka uporabnosti se nana�a na zadnji dan navedenega meseca.
6. Dodatne informacije
Kaj vsebuje zdravilo Alventa

Zdravilna u�inkovina je venlafaksin. Ena trda kapsula s podalj�anim spro��anjem vsebuje 75 mg ali 150 mg venlafaksina v obliki venlafaksinijevega klorida.
Pomo�ne snovi kapsul po 75 mg in 150 mg so saharoza, koruzni �krob, hidroksipropilceluloza, povidon, etilceluloza, dibutilsebakat in smukec v jedru kapsule ter �elatina, rde�i �elezov oksid (E172), titanov dioksid (E171) in rumeni �elezov oksid (E172) v ovojnici kapsule.

Izgled zdravila Alventa in vsebina pakiranja
Kapsule po 75 mg so svetloroza barve, polnjene z belimi peletami.
Kapsule po 150 mg so oran�norjave barve, polnjene z belimi peletami.
Na voljo so �katle z 28 kapsulami v pretisnih omotih.
Imetnik dovoljenja za promet z zdravilom : SALUS, Ljubljana, d.d., Ma�era Spasi�eva ulica 10, 1000 Ljubljana, Slovenija
Izdelovalec: KRKA, tovarna zdravil, d. d., Novo mesto, �marje�ka cesta 6, 8501 Novo mesto, Slovenija
Na�in izdajanja zdravila: Zdravilo se izdaja le na recept.
Navodilo je bilo odobreno: 21. 4. 2006

O �emu dalje �elite �itati?

...

- 14:14 - Komentiraj/Vidi komentare (0) - Isprintaj - Pro�itaj vi�e na Forumu ^NOVO! - #

ponedjeljak, 21.12.2009.

Kako izgleda pani�ni napad - video

Mostar(ac),

Hvala ti na linku koji si dodao u ShoutMix (http://www.panicaway.com/).
Na toj stranici nalazi se, izme�u ostalog, i video koji prikazuje nastajanje i tijek jednog pani�nog napadaja, a koji dodajem ovdje. Ukoliko (i kad) stignem, dodat �u prijevod.

Simptomi koji se opisuju su:

- op�i osje�aj nelagode
- osje�aj nervoze u trbuhu
- nemir
- dekoncentracija
- ubrzan rad i lupanje srca
- intenzivan strah
- vrtoglavica

O �emu dalje �elite �itati?

...

- 11:54 - Komentiraj/Vidi komentare (5) - Isprintaj - Pro�itaj vi�e na Forumu ^NOVO! - #

�etvrtak, 17.12.2009.

Prijatelji

Dugi niz godina pitala sam se �to zapravo zna�i rije� 'prijatelj'. Znam, po definiciji bi to trebao biti netko tko te saslu�a, razumije, podr�i, prisko�i, �ak i kad napravi� glupost. A onda sam odjednom, u trenu i nenadano shvatila TKO su zapravo moji pravi prijatelji. Od dana kada sam ih upoznala smatrala sam ih samo znancima i poznanicima jer nisam znala �to je to �to odlikuje dobrog prijatelja.

Kopirat �u ovdje ne�to �to sam napisala na Forumu 4. prosinca ove godine (prije 13 dana):

Ve� nekoliko dana jedan me prijatelj uporno zapitkuje kako sam, �to ranije nije radio, a ja uporno odgovaram kako sam dobro i kako je sve OK. Ali, kao da to�no osje�a da se samnom ne�to zbiva, ne popu�ta (M., hvala ti na upornosti!). I, iskopa me ve�eras sasvim neo�ekivano, na mjestu gdje ne svra�a ve� pola godine. Potra�i me i na�e me. Jednostavno je znao gdje me mo�e na�i i znao je da ne�to nije u redu, a da ni�ta nije pitao. Jednostavno se neo�ekivano u�uljao i pru�io mi ruku kad mi je zaista bila potrebna, ne o�ekuju�i ni�ta zauzvrat. Priznajem, toliko me silno obradovao... Nisu li takvi ljudi - iskreni i pravi prijatelji - zlata vrijedni?
Moram li re�i da mi je zaista pomogao? I to puno. Jednom davno, ve� sam gotovo i zaboravila, ja sam pomagala njemu prebroditi sli�nu situaciju. Sad tek vidim da neke stvari zaista imaju smisao, makar ga u odre�enom trenutku ne vidimo ili ne raspoznajemo. Jo� jednom, Prijatelju, hvala ti!

Nadodajem jo� samo da kao da je predosjetio �to se samnom u tom trenu zbiva - jer kako druga�ije objasniti taj tako dobro pogo�eni moment? Vjerojatno i neka Vi�a Sila ima svoje prste u tome...

Slu�aj drugi, tre�i i �etvrti:

Kako sam se osje�ala, opisano je u prethodnom postu pa nema smisla prepisivati: jadno, usamljeno, tu�no, odba�eno.
U jednom trenu zazvoni telefon. Prijatelj br. 2 i pola sata predivnog razgovora. (Ina�e se prili�no rijetko �ujemo i vidimo, ne �e��e od jednom u nekoliko mjeseci). Otvorila sam mu du�u nakon gotovo sedam godina ispraznih razgovora o lijepom vremenu i gospodarskoj situaciji. Prihvatio ju je, sva moja priznanja i tajne koje se nikome nisam usudila re�i. Bez osude, s potpunim razumijevanjem i lijepom rije�ju umjesto toplog prijateljskog zagrljaja. Ni�ta vi�e od toga. Ni�ta vi�e i ne tra�im. I ne �elim.
Poklopim slu�alicu telefona i u tom trenu zazvoni i mobitel. Prijatelj br. 3. Nakon �to se vi�e od �est mjeseci nismo ni vidjeli ni �uli. Smijeh. Upravo ono �to mi nedostaje i �to mi ba� u tom trenu treba vi�e od zraka, vi�e od vode, vi�e od �ivota.
Usred tog telefonskog razgovora majka mi donosi omotnicu. Zbunjenost. Tko? �to? Za�to? Od koga? PBZ? Pa nemam otvoren ra�un u toj banci... Otvorim omotnicu a unutra iznena�enje. Od prijateljice br. 4. Ni s njom se nisam �ula zadnjih par mjeseci. Naravno, nazovem ju, zahvalim se i sve osje�am neku toplinu oko srca. Da, to su prijatelji. Prijatelji su ljudi koji OSJETE kad ti je te�ko, �ak i kad se mjesecima ne �ujete i ne vidite s njima, oni ZNAJU. Nisu toga svjesni, ali osje�aju. Ne znaju objasniti za�to su te se svi odjednom sjetili nazvati ili se javiti na bilo koji drugi na�in i razveseliti te. Ne znam niti ja. Ali znam na Netko Gore zasigurno jako dobro zna. I stoga Mu HVALA.

O �emu dalje �elite �itati?

...

- 12:09 - Komentiraj/Vidi komentare (2) - Isprintaj - Pro�itaj vi�e na Forumu ^NOVO! - #

srijeda, 16.12.2009.

Jo� jedno pismo

Dragi N.N.,

Probudila sam se usred no�i s jednim velikim upitnikom: tko si ti? Ne, ti vi�e nisi onaj N.N. kojeg sam upoznala, otvoreni i topli N.N., N.N. s izljevima osje�aja, nje�nosti i osmijehom na lijepim usnama. Postao si neki drugi �ovjek, hladan kao led, zakop�an do grla i gotovo hermeti�ki zatvoren, vakuumiran. Sve ru�e i �okolade, sav seks, 'definicije' i 'deklaracije', svi okviri ovoga svijeta ne mogu to nadoknaditi, ne mogu nadoknaditi osobu koja mi se svidjela upravo onakva kakva u svojoj biti zapravo jest, ili barem �elim vjerovati da je doista takva � topla, iskrena, nje�na, otvorena � i neuokvirena. J.T.D. :)

Mo�da je to samo neka moja iluzija, no odgovor na to zna� samo TI. Meni... meni je jedino �ao ako sam ja bila ta koja je potaknula tu promjenu i natjerala te da povu�e� patent zatvara� svoje du�e do kraja i podigne� bedeme �iji poku�aji ru�enja me iscrpljuju iz dana u dan sve vi�e. Ne, nisam odustala, samo ti �elim re�i da sam pomalo umorna. Krenem, zagrebem, povrijedim se, ustuknem i, kao opsjednuta ludilom, svaki put opet kre�em iznova, iako vrlo dobro znam �to me �eka � tvrda stijena. Na kraju krajeva, ipak sam i ja Bik. Tvrdoglava i uporna. :) Ti to najbolje zna�.

A ako se slu�ajno pita� za�to ti sve ovo pi�em umjesto da sam ti jednostavno rekla u lice, odgovor na tvoje pitanje vrlo je jednostavan: kad god poku�am otvoriti neku 'ozbiljniju' temu poput ove, nailazim na zid, vra�a� mi lopticu krivnje na moj dio terena i izaziva� kod mene osje�aj krivice jer 'previ�e analiziram i filozofiram', a zna� i sam da smo upravo tako na�e poznanstvo i zapo�eli: otvorenim razgovorima, koje si u me�uvremenu, nakon razgovora o Njoj, preimenovao u 'filozofiju'. Sad, eto, radim upravo to - filozofiram. Ne mo�e� me sprije�iti, ne mo�e� me prekinuti, ne mo�e� mi prebaciti tu (tu�u) lopticu, koja mi ionako ne pripada, ne mo�e� me povrijediti niti me opteretiti osje�ajem krivice za ne�to �to ti nikada nisam niti bih u�inila. To naprosto nisam ja, i ti to jako dobro zna�, kao �to i ja znam da ti 'nije jo� vrijeme', da se boji�, bje�i�, izbjegava�, odbija�... SVE. Pa i obi�an razgovor, od kakvog smo zapo�eli. I razumijem te, mogu shvatiti tvoj strah i ne �elim ga poja�avati, barem mi to nije svjesna namjera, samo obi�na spontanost i otvorenost kojima se di�im. Ne �elim da se radi mene osje�a� stisnutim ili da te spopada nelagoda. Ne �elim to. Mo�da ne znam �to �elim, ali sam sigurna u to �to NE �elim. Mo�da doista jesam ja�a od tebe ali ne �elim biti tvoj silovatelj niti krvnik. Ne, to nikako.

Ipak, ponekad sjedim pored tebe s osje�ajem da se naslanjam na zid � tvrd i nepomi�an, leden i prepun sada ve� smrznutog trnja ali �iji ubodi su unato� svemu vrlo bolni. Taj led ja ne mogu otopiti, iako silno �udim za time. To mo�e� samo i jedino TI. Rado bih se jo� koji put prislonila uz �OVJEKA, onog istog od 6.11. Ovako, sve se pretvara u nekakvo prisilno lomljenje te ledene gromade �iji djeli�i onda pr�te na sve strane i opet nanose ozljede � ali samo meni, jer tebi ispod svog tog leda i dalje ostaje trnje i bedemi kao za�tita. Ne, ja nisam onaj hrabri i svemo�ni princ iz bajke koji je oslobodio Trnoru�icu i pro�ao neranjen. O�tri komadi�i leda meni frcaju u o�i i bole me, trnje mi ostavlja ogrebotine na ko�i a od udaraca u zid budim se no�u. Dobro, mo�da i od gladi jer sam presko�ila ve�eru, ali to mi je u ovom trenu najmanji problem i vrlo �u ga brzo i jednostavno rije�iti. Puno ve�i 'problem' si mi ti: enigma, nepoznanica, faktor X i Y u jednad�bi kojoj iza znaka jednako stoji znak upitnika. U redu, svime ovime �to sam napisala neke nepoznanice sam si ipak eliminirala. No upitnik na kraju ostaje... na tebi je red da makar pojednostavi� jednad�bu kako bismo je lak�e rije�ili, zajedni�ki ili odvojeno, u ovom trenu to je sasvim sporedna stvar. Ukoliko TI to �eli�, naravno. Ja sam prili�no prakti�na i realna pa mi mistika i enigmatika nisu ja�a strana, vi�e volim otvorene karte. I iskrene zagrljaje. I ono 'mmmmm' pri tome, koje si ili zaboravio ili ti vi�e ne odgovara, ne znam.

Vjerojatno sam sad u svoj ovoj svojoj 'filozofiji' i ispustila koji redak ili misao, ali spontana, kakva ka�e� da jesam, lako �u ga dopisati naknadno. I sad �u isto tako, spontano, kliznuti do fri�idera a potom natrag u krevet.

Laka ti no�, N.N. Sanjaj ne�to lijepo.

O �emu dalje �elite �itati?

...

- 10:47 - Komentiraj/Vidi komentare (5) - Isprintaj - Pro�itaj vi�e na Forumu ^NOVO! - #

srijeda, 09.12.2009.

DEVIDON (trazodonum)

Korisnici mogu potra�iti vi�e informacija na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

SASTAV

Tableta sadr�ava 50 mg trazodonova hidroklorida.
Pomo�ne tvari: laktoza, mikrokristalna celuloza, natrijev karbo�ksi�metil�krob

Tableta sadr�ava 100 mg trazodonova hidroklorida.
Pomo�ne tvari: laktoza, mikrokristalna celuloza, natrijev karbo�ksimetil�krob

Ampula (5 ml) sadr�ava 50 mg trazodonova hidroklorida.
Pomo�ne tvari: sorbitol, voda za injekcije

SVOJSTVA I DJELOVANJE

Devidon je triazolopiridinski derivat s antidepresivnim djelovanjem. Kemijski se razlikuje od postoje�ih psihotropnih lijekova i drugih antidepresiva.
Devidon selektivno djeluje na serotoninski sustav, i to na sre�di�njoj razini, kao i na razini krvnih �ila, gdje prevladava anti�serotoninsko djelovanje. Selektivno djeluje i na integritet emo�tivnog do�ivljaja, �to spre�ava da se umor razvije u depresivno stanje. Uz antidepresivni u�inak Devidon pokazuje anksioliti�ki i analgeti�ki u�inak. Devidon se potpuno resorbira nakon pe�roralne primjene i u velikom postotku metabolizira. Najve�a koncentracija u krvi posti�e se 1,5 do 2,5 sata nakon uzimanja lijeka. Eliminacija je bifazi�na, a vrijeme je polovi�nog izlu�ivanja od 5 do 13 sati. Izlu�uje se s mokra�om u obliku metabolita.

INDIKACIJE

depresivna stanja (endogena, atipi�na, neuroti�na, involutivna, psihoreaktivna, egzogena), anksiozno-depresivna stanja, psihosomatski poreme�aji , preanestezija i anestezija, neuroleptoanalgezija, prije manjih kirur�kih zahvata, pri poro�aju i u pre�medikaciji

KONTRAINDIKACIJE

Preosjetljivost na trazodon i cikli�ke antidepresive
Iako nije ustanovljeno teratogeno djelovanje trazodona, ipak se ne preporu�uje primjena kod trudnica u prva tri mjeseca trud�no�e.

MJERE OPREZA

Mjere opreza su potrebne kod bolesnika s kardiovaskularnim smetnjama (ishemi�na bolest srca) i u bolesnika sa svje�im infarktom miokarda. U bolesnika koji su dobivali MAO-in�hi�bitore trazodon se mo�e primijeniti nakon 14 dana od prekida uzimanja.
Uz potrebne mjere opreza trazodon se mo�e davati bolesnicima s te�kim o�te�enjem funkcije jetre i bubrega.

INTERAKCIJE

Poseban oprez potreban je prilikom primjene s drugim psiho�farmacima, hipnoticima i anesteticima kako bi se izbjegli ne�e�ljeni i neo�ekivani u�inci interakcije.
Istodobna primjena antihipertenziva, osobito onih sa sredi�njim u�inkom (klonidin, metildopa, rezerpin) mo�e prekomjerno sni�ziti krvni tlak. Istodobna primjena peroralnih antikoagulanata mo�e produ�iti ili skratiti protrombinsko vrijeme.

POSEBNA UPOZORENJA

Lije�nik i farmaceut du�ni su upozoriti bolesnika da trazodon mo�e poja�ati djelovanje alkohola i smanjiti pozornost za vri�jeme vo�nje i rukovanja strojevima.

DOZIRANJE I PRIMJENA

Peroralna primjena

Kod endogenih depresija (melankolija, depresivne faze ciklo�ti�mije, depresivna stanja kod shizofrenije) i drugih te�kih psihi�kih stanja daju se 1 do 2 tablete od 100 mg od dva do tri puta na dan.
Kod psihogenih depresija (neuroti�kih, reaktivnih i dr.) te kod depresija srednjeg intenziteta daju se 1 do 2 tablete od 50 mg od dva do tri puta na dan.
Kod anksiozno-depresivnih oblika, koji mogu biti i prikri�veni, te kod psihosomatskih poreme�aja daje se 1 tableta od 50 mg od dva do tri puta na dan.
Preporu�uje se lije�enje zapo�eti 1 tabletom od 50 mg dva puta na dan, a zatim je postupno pove�avati do 14. dana lije�enja.
U ambulantnih bolesnika maksimalna je dnevna doza 400 mg, podijeljena na vi�e obroka.

Parenteralna primjena

Ampule Devidon daju se pri intenzivnom lije�enju depresija, i to 2 do 4 ampule u 250 do 500 ml fiziolo�ke otopine u laganoj venskoj infuziji (30 do 50 kapi u minuti) dva puta na dan. Za vrijeme infuzije i jedan sat nakon nje bolesnik treba le�ati. Optimalna se doza posti�e tre�i ili �etvrti dan lije�enja. Rezultati postignuti nakon 10 do 14 dana lije�enja venskom infuzijom Devidona mogu se odr�avati peroralnim uzimanjem lijeka u dnevnoj dozi od 300 do 600 mg.

U preanesteziji, premedikaciji i lije�enju bolnih stanja daje se 1/2 do 1 ampula (25-50 mg) Devidona jedanput ili dva puta na dan sasvim polako intravenski ili intramuskularno.

PREDOZIRANJE

Simptomi su predoziranja: mu�nina, povra�anje, pospanost, glavobolja, tahikardija, suha usta. Nakon uzimanja ve�ih koli�i�na tableta zapa�eni su te�i poreme�aji svijesti sve do kome, hipotenzije, aritmije, konvulzije i respiratorne insuficijencije.
U takvim je slu�ajevima indicirano ispiranje �eluca, aktivni ug�ljen, laksativ i druga simptomatska terapija.
Specifi�an antidot ne postoji.

NUSPOJAVE

Nuspojave su naj�e��e prolazne (obi�no ne traju du�e od sedam dana) te zbog njih ne treba prekidati lije�enje. U po�etku se mogu javiti somnolencija ili nesanica, astenija, vrtoglavica, tre�mor, glavobolja, smu�enost, blage gastri�ne smetnje (opsti�pacija ili proljev), smetnje vida, suho�a usta, znojenje, retencija mokra�e, prijapizam, a kod vazolabilnih osoba i ortostatska hipotenzija.

UVJETI �UVANJA

Lijek se �uva pri temperaturi do 25 �C, a injekcije i za�ti�ene od svjetlosti.
Lijek se treba �uvati izvan dohvata djece.

NA�IN IZDAVANJA LIJEKA
R - Lijek se izdaje samo na lije�ni�ki recept.

OPREMA
kutije s 30 tableta od 50 mg
kutije s 30 tableta od 100 mg
kutije s 10 ampula od 50 mg/5 ml

O �emu dalje �elite �itati?

...

- 10:58 - Komentiraj/Vidi komentare (0) - Isprintaj - Pro�itaj vi�e na Forumu ^NOVO! - #

utorak, 01.12.2009.

Emocionalna zrelost

Zrelost je u biologiji stanje pune anatomske i funkcionalne razvijenosti organizma, a rezultat je procesa sazrijevanja. U psihologiji, zrelost je stupanj potpune ili relativne razvijenosti nekog procesa, sposobnosti, crte ili funkcije. Zrela li�nost ima vi�e razli�itih aspekata zrelosti, kao �to su fizi�ka, seksualna, intelektualna, emocionalna, moralna i socijalna. Pojam zrele li�nosti nu�no je pod utjecajem sociokulturnih �imbenika i vrijednosno je obojen. Olport isti�e sljede�e karakteristike zrele li�nosti: pro�ireno osje�anje sebe, topao odnos prema drugima, emocionalna sigurnost, realna percepcija, samoobjektivacija i ujedinjuju�a filozofija �ivota. U smislu socijalne zrelosti isti�e se da je to osoba koja je sposobna da se uspje�no prilagodi na razli�ite �ivotne promjene bez izra�enih sukoba, i da prihvati obaveze i odgovornosti prema sebi, svojoj obitelji i zajednici.

Usporedite svoje pona�anje s pona�anjem emocionalno zdravog djeteta (premda uz uobi�ajeni na�in odgoja i djeca vrlo brzo gube emocionalno zdravlje): koliko vam je ostalo od te znati�elje... razigranosti... pokretljivosti... otvorenosti... energije... povjerenja.... nje�nosti... �ivotne radosti...? Do koje mjere vjerujete da to mo�ete vratiti? To su na�e izvorne kvalitete koje se ne mo�e uni�titi; otcjepljujemo ih i potiskujemo kao rezultat neugodnih iskustava i ograni�avaju�ih uvjerenja, ali svako ljudsko bi�e posjeduje sposobnost da ih ponovno vrati.

Emocije su 'glas na�e du�e', dio nas koji je najbli�i na�em istinskom bi�u. Ako postoji konflikt izme�u racionalnog razmi�ljanja i emocija - pod uvjetom da se radi o zdravim emocijama - moje je iskustvo da su prakti�ki uvijek emocije u pravu.

Emocije nam �alju poruke o tome kako onaj najdublji, istinski dio nas do�ivljava sve �to se doga�a. Kad god netko na suptilan na�in dovodi u pitanje va�e osobne granice i integritet, va�i osje�aji �e to registrirati mnogo prije nego razum. Tako vas oni mogu upozoriti na opasnost manipulacije, iskori�tavanja ili nekog oblika povrede. Na�alost, navikli smo ih potiskivati u pravilu mnogo vi�e nego �to smo toga svjesni. �esto to primje�ujemo kod drugih, ali mnogo rje�e kod sebe.

Emocije �e registrirati daleko vi�e li�nosti druge osobe nego �to va� um primijeti, definira ili �uje. One �e na vrlo obuhvatan na�in percipirati neverbalni govor i energetsko zra�enje druge osobe i stvoriti cjelovitu sliku.

Budu�i da su emocije dio na�eg istinskog bi�a, one se ne mogu uni�titi ili odbaciti. Po mojem mi�ljenju, previ�e duhovnih i New Age smjerova nastoji odbaciti, ignorirati, pokoriti ili 'izdi�i se iznad' emocija, s posljedicama dubokog unutarnjeg konflikta koji zahtijeva jo� vi�e potiskivanja, kontrole i jo� vi�e straha od iskrenosti prema sebi, razmatranju tu�eg mi�ljenja i tolerancije.

Prema Martynu Carruthersu, duhovnost je dugo, kao i ostala podru�ja �ivota, bila pod domina�cijom mu�kog principa, a �enski princip bio je potisnut. Duhovni u�itelji propovijedali su intelektualisti�ku ideju prosvjetljenja, koja je podrazumijevala odvajanje od iskustva i emocija, prazninu uma te odvojenost ili indiferentnost prema vanjskom svijetu. Vjerujem da to mo�e biti jedna, mo�da i nu�na faza u duhovnom razvoju, ali da je istinsko prosvjetljenje daleko vi�e od toga: ono bi trebalo uklju�ivati radost, u�itak, kreativnost i ispunjavaju�e odnose s okolinom � iskustvo punine prije nego praznine.

'Negativne' emocije koje su toliko anatemizirane u New Age svijetu, jednako su tako va�ne kao i pozitivne. Svaka emocija nosi nam va�nu poruku: ljutnja, na primjer, poku�aj je da obranimo sebe, druge osobe ili vrijednosti koje su nam va�ne; strah je prirodna emocija koja upozorava na neku vrstu osje�aja ugro�enosti, tuga nam �alje poruku o tome �to nam je istinski va�no, a nedo�staje u na�em �ivotu; ljubomora govori o osje�aju sumnje u svoju vrijednost, �to zna�i da je samo povr�inska emocija i da je treba istra�iti... Svaka negativna emocija na neki na�in ukazuje na neko organi�avaju�e uvjerenje koje podrazumijeva odbacivanje dijela na�eg istinskog bi�a i izvornih kvaliteta. Da bismo vratili na�e izvorne kvalitete, najbr�i i najosnovniji na�in je suo�iti se s emocijom i istra�iti je. Shvatite svaku emociju kao va�nu oznaku na mapi s blagom.

�ak i osobama koje su iznimno iskrene i predane radu na sebi, �esto je prili�no te�ko suo�iti se s negativnom emocijom u njezinoj punoj dubini. Razlog je u tome �to svaka nezdrava negativna emocija sadr�i i dio negativnog odnosa prema sebi, �ije osvje�tavanje je neugodno � ali mnogo manje neugodno nego �to se dje�ji dijelovi nas (koji bi u new age terminologiji bili nazvani 'kontroliraju�i ego') pla�e.

Blokiraju�i 'negativne' emocije blokiramo i pozitivne, odnosno one dijelove nas koji su morali biti odba�eni kako bismo prihvatili negativna uvjerenja. Vrlo malom djetetu koje je u potpunosti ovisno o drugima, suo�iti se s nezrelo��u i nedostatkom ljubavi okoline iznimno je zastra�uju�e iskustvo koje se prihva�anjem negativnih stavova i potiskivanjem iskrenih osje�aja nastoji ubla�iti. Razlog zbog kojeg je te osje�aje �esto te�ko ne samo rije�iti, nego ponekad �ak i osvijestiti, jest �to ti dje�ji djelovi nas ostaju dje�ji i kad smo odrasli, te se jednako kao i prije boje osvje�tavanja, ali i otpu�tanja emocije.

Kako razlikovati zdrave od nezdravih emocija?
1.
Zdrave su one �iji je intenzitet primjeren situaciji, obi�no nemamo problema s njihovim izra�avanjem (osim ako su kombinirane s nezdravim emocijama i krivnjom, �to se �esto doga�a jer u ranoj dobi nau�imo osje�ati se krivi za izra�avanje emocija), a nakon �to se izraze i �to situacija pro�e ne ostavljaju napetost i nelagodu.
2.
Nezdrave emocije su ili prejakog intenziteta ili prigu�ene, prati ih unutarnji konflikt i vi�e ili manje svjesna krivnja, nelagodan tjelesni osje�aj i mogu nas 'gristi' dugo vremena nakon �to se konkretna situacija zavr�i. �ak i ako ste objektivno u pravu, takav oblik emocije ozna�ava da postoji neki dio vas koji je u strahu ili krivnji.

Svima nam se ponekad doga�a da neki detalji u pona�anju drugih izazovu iznimno sna�ne emocije, toliko sna�ne da �e nas lako uvjeriti da su i realne, �ak i ako nam svi drugi, uklju�uju�i vlastiti razum, govore da je na�a reakcija daleko pretjerana. To se naj�e��e doga�a u ljubavnim odnosima, budu�i da su oni ti koji bude najdublje emocije. Upravo u tim trenucima najte�e je prestati razmi�ljati o pona�anju druge osobe, premjestiti fokus na svoje osje�aje i preuzeti za njih odgovornost � no upravo u tim trenucima to je najva�nije i donosi najvi�e dobrobiti.

Fizi�ka nelagoda je osnovni znak da ne�to potiskujemo � svima poznati osje�aji stezanja, blagog gr�a, pa �ak i boli ili pe�enja. Primjerice, ako nas netko povrijedi ili napadne, u pravilu �e se aktivirati nezreli dijelovi nas koji vjeruju da smo to zaslu�ili, �ak i ako je najve�i dio na�e svijesti savr�eno svjestan realnosti. Kako bi potisnuli te nelagodne osje�aje, gotovo uvijek se okre�emo uzvratnom napadu ili okrivljavanju druge osobe. Za to vrijeme, tjelesna nelagoda se nastavlja i poja�ava, upozoravaju�i nas da ne�to propu�tamo. Zbog nekog razloga, kao �to svi imamo prilike svakodnevno promatrati kod sebe i drugih, �ini se da smo daleko spremniji nastaviti s pona�anjem koje ne donosi rezultate, nego odustati od toga i usmjeriti pa�nju na vlastitu bol.

Ako bih definirala emocionalnu nezrelost, opisala bih je kao neprihva�anje odgovornosti za svoje osje�aje i iskustva, pona�anje, ali i okolnosti �ivota.

Jedan od najosnovnijih na�ina izbjegavanja neugodnih emocija, i jedan od onih kojih se najte�e odre�i, je prebacivanje odgovornosti na drugu osobu tra�enjem gre�aka u njezinom pona�anju. �ak i kad smo pritom objektivno u pravu, ako primijetimo kod sebe razmi�ljanje o postupcima ili nedostacima druge osobe, pra�eno nelagodom u tijelu i �esto zami�ljanjem �to bi drugoj osobi rado rekli, mo�emo biti sigurni da na taj na�in poku�avamo izbje�i neku vrstu straha, krivnje ili osje�aja manje vrijednosti u sebi. Tako se na nezreo na�in poku�avamo osjetiti bolje sami sa sobom. Posebno je lako uhvatiti se u taj proces kad primijetite da i druga osoba prebacuje odgovornost na vas. Tada se mo�emo uhvatiti u direktno ili manje direktno prebacivanje loptice - igru 'Tko je prvi po�eo', s posljedicom da se obje osobe sve vi�e osje�aju napad�nute i napadaju zauzvrat.

Dugoro�no na taj na�in samo privla�imo jo� vi�e sli�nih osje�aja, dok u potpunosti ne preuzmemo odgovornost za njih. Da ste istinski rije�ili uzrok tog problema, znat �ete kad takve situacije vi�e ne budu kod vas izazivale emocionalni naboj, odnosno ako budu izazivale zdravu ljutnju u situacijama u kojima je potrebno reagirati, nakon �ega ne bi trebao preostati negativan naboj i nelagoda.

Temelj uspjeha u radu na sebi, po mom je mi�ljenju kontinuirano promatranje sebe i svega �to osje�amo. To je na�in na koji mo�emo prepoznati s �im se trebamo suo�iti, te ste�i istinsku bliskost sa sobom, autenti�nost, i kona�no mnogo vi�e samopo�tovanja.

Kad se pla�imo ili stidimo izraziti svoje osje�aje, sami sebi �aljemo poruku da oni nisu va�ni. No s druge strane, zrelo je voditi ra�una o tome da niti drugoj osobi ne po�aljemo takvu poruku, pona�aju�i se kao da su jedino na�i osje�aji va�ni.

Velik broj autora nagla�ava pozitivno razmi�ljanje, zahvalnost, opra�tanje itd. � �to samo po sebi ima mnogo smisla. No, kad to �inimo u podru�jima u kojima imamo ograni�avaju�a uvjerenja, ako vodimo ra�una o svojim osje�ajima primijetit �emo da na svaku pozitivnu misao ili izazivanje pozitivnog osje�aja, na�a podsvijest odgovara izranjanjem suprotstavljenih misli i osje�aja. To je posebno vidljivo kad se radi o poku�ajima racionalnog (moglo bi se re�i 'nasilnog') opra�tanja, �to je u biti poku�aj da uni�timo ili potisnemo dje�ju ljutnju koja je u na�oj svijesti �esto prisutna desetlje�ima. Istinsko opra�tanje dolazi spontano i bez truda, kao popratna pojava razrje�avanja tih osje�aja, kao �to i istinsko pozitivno razmi�ljanje dolazi kao rezultat rje�avanja uvjerenja koja izazivaju strah i neugodna o�ekivanja.

U mnogim knjigama takvi otpori se ili uop�e ne spominju, ili se smatraju neva�nima, ili se savjetuje eliminiranje takvih misli upornim ponavljanjem onih pozitivnih. Kad sam po�injala raditi na sebi, nekoliko godina sam provela nastoje�i provesti te ideje. Postigla sam odre�ena pobolj�anja � naro�ito �to se ti�e lak�ih ciljeva � no shvatila sam tako�er i da to zahtijeva neprekidnu unutarnju borbu, za koju prije ili kasnije vi�e nemamo volje i energije. Daleko br�i napredak ostvarila sam rade�i s tehnikama kao �to je u prvom redu Soulwork, koje priznaju emocije i rade s njihovim uzrocima � traumati�nim iskustvima i drugim uzrocima uvjetovanja i stvaranja ograni�avaju�ih uvjerenja.

Moje je iskustvo da rad na uzrocima problema � neugodnim iskustvima i uvjerenjima � donosi jednu ponekad neo�ekivanu dobrobit: osim osje�aja slobode i pozitivnijeg stava vezanog uz kontekst i tematiku rada, kroz du�e vremensko razdoblje kontinuiranog rada stvorit �ete spremnost i mjesto za nova emocionalna iskustva: ugodne osje�aje kakve ste mo�da davno zaboravili.

Problem se mo�e pojaviti ako ne znamo cijeniti osje�aje koji se spontano javljaju u nama, �emu je uzrok ako u biti ne cijenimo same sebe. U tom slu�aju pridavat �emo zna�enje samo iskustvima koje je potvrdio neki vanjski autoritet, ili onima nastalima kroz prakticiranje tu�ih tehnika.

Mnoge su tehnike i na�ini na koje se ugodna stanja izazivaju namjerno, i one imaju svoje mjesto, no moje je iskustvo da njihov rezultat u pravilu i ostaje na namjerno izazvanim osje�ajima. To je korisno i po�eljno kao podr�ka u radu, ali rijetko dopire do otcijepljenih dijelova na�e svijesti. Nasuprot tome, jednom kad u potpunosti iscijelite i integrirate dijelove sebe koje ste odbacili, nema vi�e nikakve prepreke da prirodno, kontinuirano i bez svjesnog truda, pa i namjere, ne osje�ate prelijepe osje�aje i ne do�ivljavate spontana iskustva radosti, ljubavi, strasti � iskustva integriteta.

Poneki �e od tih osje�aja biti suptilniji i te�i za prepoznati, poneki vas mogu preplaviti u najneo�ekivanijim trenucima i pri svakodnevnim poslovima. �esto je te osje�aje te�ko definirati i opisati rije�ima, �to je znak da smo u kontaktu s dijelovima nas koje smo otcijepili prije nego �to smo nau�ili rije�i i racionalno razmi�ljanje.

Kad osjete neobi�ne i �esto suptilne ugodne osje�aje, mnogi ljudi, nenavikli na njih, ignoriraju ih ili promotre sa sumnjom, te dopuste da im pa�nju ubrzo odvuku neke od vanjskih okolnosti. Preporu�ujem upravo suprotno: uzmite vremena za te osje�aje, istra�ite ih, potpuno ih osjetite, u�ivajte u njima! U�inite isto �to previ�e �esto �inimo s neugodnim osje�ajima: razmatrajte ih, izra�avajte, pri�ajte o njima nekome u koga imate povjerenja. Takvi su osje�aji besplatan luksuz kojeg je �teta ne u�ivati u potpunosti.

� Kosjenka Muk, 2006 | www.centar-angel.hr

EMOCIONALNO SAZRIJEVANJE PUT JE DO HARMONI�NOG ODNOSA

U dana�nje vrijeme ima sve vi�e razvoda brakova, a vjerojatno i puno brakova koji su nesretni.
�Tr�i�na ekonomija, egzistencijalna bitka i stalna nesigurnost stvara dvije krajnosti - ili prezaposlenost s poja�anim
pritiskom na radnom mjestu ili nezaposlenost. Poja�ani zahtjevi suvremene dobi stavljaju na probu bra�ni odnos za �iji je sklad potrebno strpljenje i vrijeme, a upravo vremena ima sve manje�, rekao je dr. sci. Enes Ku�mi�, neuropsihijatar, bra�ni i obiteljski terapeut, voditelj Dnevne bolnice psihijatrijske bolnice za djecu i mlade�.
Kao drugi ekstrem kod nas, a i u drugim europskim zemljama, javlja se potpuna nezaposlenost koja tako�er destabilizira partnere. Panika zbog borbe za golu egzistenciju stvara unutar obitelj osje�aj niskog samovrednovanja oba partnera, �to tako�er utje�e na kvalitetu bra�nog odnosa.
�Te dvije ekstremne posljedice tr�i�ne utrke dovode do nestabilnosti brakova i ra�irenije pojave razvoda, ali njima
se kvalitetan bra�ni odnos ipak ne mo�e destabilizirati�, dodao je dr. Ku�mi�.
Treba znati da u partnerskom odnosu, na�alost, djeluju divergentni procesi. Osim �to su uloge osobnog, bra�nog i
obiteljskog aspekta u me�usobnoj opoziciji, i mu�karac i �ena imaju divergentnu psihobiolo�ku strukturu.

Partneri na istoj razini emocionalnog razvoja

�Prema Stani�i Nikoli�u, sveu�ili�nom profesoru i mom u�itelju, u opoziciji su �enska sklonost ka dominaciji i mu�kar�eva sklonost ka promiskuitetnosti. Zrela �ena kreirat �e mu�karca u smislu da �e on odustati od svojih promiskuitetnih potreba i prepustiti joj se, kao �to �e i zreli mu�karac kreirati �enu u smislu da �e ona napustiti sklonost dominiranju. Treba znati da su to nesvjesni aspekti odnosa koji se neprestano moraju artikulirati otvorenim i jasnim razgovorima bra�nih partnera�, rekao je dr. Ku�mi�.

Parovi koji se neprestano optu�uju, sva�aju, bje�e da bi se vratili, pa i tuku i stvaraju jednu nepovoljnu i nepodr�avaju�u atmosferu u kojoj odrastaju djeca, a i jedno drugom �ine �ivot nesnosnim, na najni�oj su razini emocionalne zrelosti. Oni se ponekad i ne rastaju, ve� se dovode u paradoksalno narcisti�ku poziciju u kojoj va�i maksima �zajedni�ki �ivot nas ubija, svaki nagovje�taj odvajanja nagovje�tava smrt�.
�Njihova ljubav je destruktivna, zapravo je rije� o nezreloj ljubavi�, govori Ku�mi�.
Na poziciji �mrtve to�ke� partneri mogu stajati i nakon razvoda kad se sva�aju oko toga kome �e pripasti djeca, manipuliraju�i njima kao da je rije� o predmetima.
Treba znati da je pogre�no optu�ivanje samo jednog partnera, jer su oba partnera na istoj razini emocionalne nezrelosti.
�Partneri se na toj razini i 'pronalaze', nije presudna ni intelektualna ni obrazovna razina na kojoj se svaki od partnera nalazi, i one mogu biti razli�ite�.

Druga, vi�a razina emocionalne zrelosti je �spliting� - �razina rascjepa�.
Obitelj funkcionira na razini dobro i lo�e. Jedno dijete je ��rtveni jarac� ili �vrag� , lo�e dijete, dok je drugo dijete
idealizirano, �an�eo�. I kod jednog i drugog djeteta javlja se zbog toga problem. �Lo�e� dijete problem izra�ava vidljivo i odmah, putem neurotskog simptoma, dok idealizirano, preza�ti�eno dijete kasnije mo�e imati strah od odvajanja, te�ko�e prilikom odvajanja od roditelja i osamostaljivanja.

�Najzrelija faza emocionalnog razvoja je 'depresivna pozicija' kad partneri suosje�aju jedan s drugim, spoznaju�i da smo svi pomalo an�eli i pomalo vragovi i to je zapravo odnos zrelih li�nosti�, ka�e Ku�mi�.
Partneri zajedno emocionalno rastu ako imaju kapaciteta za razgovor, preispituju konflikt kad do njega do�e, umjesto da ga zata�kavaju.
Sazrijevanje od najni�e razine emocionalnih odnosa kroz psihoterapiju je dugotrajno i traje par godina, obja�njava
Ku�mi�.
�Zanimljivo je da u obiteljima mogu postojati i transgeneracijski prijenosi. Osje�aj krivnje zbog tragi�nog gubitka jednog djeteta, primjerice u prometnoj nesre�i, koji roditelji mogu osje�ati i prenijeti na drugo dijete koje je pre�ivjelo
nesre�u, ono mo�e prenijeti dalje na svoje dijete u neizgovorenom koncenzusu koji se �iri i na dalje generacije poput prokletstva�, dodao je Ku�mi�.
Zato je neophodno primijeniti bra�nu i obiteljsku psihoterapiju da bi se transgeneracijsko prokletstvo ve� jedanput prekinulo elaboriranjem i interpretacijom fantomskog doga�aja.

Odre�eno vrijeme i za vlastite interese

Kako bi se pomirile razli�itosti unutar uloga osobnog, bra�nog i obiteljskog aspekta li�nosti svakog partnera, potrebno je da slobodno vrijeme obuhva�a �ja�, �ti� i �mi� vrijeme, �to zna�i da bi tre�inu vremena svaki partner trebao tro�iti na vlastite interese i hobije, tre�inu vremena posvetiti samo partneru, a tre�inu obitelji.
�To su 'tri ravnopravna �e�ira' u harmoni�nom odnosu i potrebno je da egzistiraju sva tri kako bi bra�ni �ivot bio
svje�, vedar i harmoni�an�, rekao je dr. Enes Ku�mi�.
Kako bi svaki partner mogao puniti akumulatore na izvorima vlastite autenti�nosti, potrebno je da ima podr�ku partnera u vlastitim autenti�nim interesima i zanimanjima, bilo to �itanje, kava s prijateljicama ili prijateljima, nogomet...
Tre�inu slobodnog vremena partneri bi tako�er trebali izdvojiti kako bi se posvetili isklju�ivo jedno drugome, bez
prisutnosti djece, a tre�inu posvetiti cijeloj obitelji.
To je idealna slika koja ponekad nije provediva, ali za koju se treba boriti, kao �to se treba boriti i za slobodno vrije-
me u nagovje�taju sve te�e i iscrpljuju�e tr�i�ne utakmice koja nam dolazi ulaskom u Europsku uniju, jer visok standard uzvratit �e nam strahovitim deficitom dragocjenog vremena za na�e brakove, na�u djecu i obitelj kao svetinju, obja�njava dr. Ku�mi�.
�Zdrava, harmoni�na obitelj va�na je i kao velika snaga i pomo� za pre�ivljavanje u neizvjesnoj egzistenciji vremena koje je ve� po�elo curiti�, zaklju�io je dr. Enes Ku�mi�.

Izvor: Dina Ivan - vjesnik.com

Blogerica Saanjaa na svom je blogu obradila jedan primjer emocionalne nezrelosti iz svakodnevnog �ivota s kojim se �esto susre�emo a da toga mo�da i nismo svjesni. Evo kratkog izvatka:

"...Izvana izgleda odraslo, a iznutra je malo dijete i nezrelost mu omogu�uje da se pona�a bez razmi�ljanja je li ne�to dobro ili zlo i kako to utje�e na osje�aje drugih.
Na vas gleda kao izvor zadovoljavanja svojih potreba (nije nu�no sex), a ne kao ljudsko bi�e s vlastitim potrebama i emocijama, jer svoje potrebe smatra va�nijim od tu�ih.
...
Sve �to �ele moraju i odmah dobiti, a ako se to ne dogodi, pobjesne pa su u stanju danima duriti se, inatiti i prkositi dokle god ne popustite..."

O �emu dalje �elite �itati?

...

- 19:17 - Komentiraj/Vidi komentare (0) - Isprintaj - Pro�itaj vi�e na Forumu ^NOVO! - #

<< Prethodni mjesec | Sljede�i mjesec >>