ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA


	NEKOLIKO UPUTA Na ovom blogu najlak�e �ete se sna�i pomo�u SADR�AJA na lijevoj strani stranice ili pak PRETRA�IVA�A BLOGA na vrhu stranice, budu�i da postovi nisu pisani nekim odre�enim redoslijedom ve� prema trenutnoj inspiraciji i biometeorolo�kim prilikama. ;)

Dobrodo�li!

PRETRA�IVANJE BLOGA

INFORMACIJE KOJE NISTE PRONA�LI OVDJE - POTRA�ITE NA FORUMU!
Na Forumu �ete prona�i mno�tvo �lanaka na temu mentalnog zdravlja a mo�ete mu pristupiti klikom na OVAJ LINK. S obzirom na veliki broj upita na
ovom blogu, vjerujem da �ete se odazvati ovom pozivu na suradnju u velikom broju i poku�ati jedni drugima pomo�i jer ovo je u prvom redu FORUM
ZA EDUKACIJU I SAMOPOMO� �ija je osnovna svrha INFORMIRANJE i SPOZNAJA o raznim pote�ko�ama i lije�enju, RAZMJENA ISKUSTAVA i
SKIDANJE STIGME s tzv. "F" dijagnoze.

utorak, 01.12.2009.

Emocionalna zrelost

Zrelost je u biologiji stanje pune anatomske i funkcionalne razvijenosti organizma, a rezultat je procesa sazrijevanja. U psihologiji, zrelost je stupanj potpune ili relativne razvijenosti nekog procesa, sposobnosti, crte ili funkcije. Zrela li�nost ima vi�e razli�itih aspekata zrelosti, kao �to su fizi�ka, seksualna, intelektualna, emocionalna, moralna i socijalna. Pojam zrele li�nosti nu�no je pod utjecajem sociokulturnih �imbenika i vrijednosno je obojen. Olport isti�e sljede�e karakteristike zrele li�nosti: pro�ireno osje�anje sebe, topao odnos prema drugima, emocionalna sigurnost, realna percepcija, samoobjektivacija i ujedinjuju�a filozofija �ivota. U smislu socijalne zrelosti isti�e se da je to osoba koja je sposobna da se uspje�no prilagodi na razli�ite �ivotne promjene bez izra�enih sukoba, i da prihvati obaveze i odgovornosti prema sebi, svojoj obitelji i zajednici.

Usporedite svoje pona�anje s pona�anjem emocionalno zdravog djeteta (premda uz uobi�ajeni na�in odgoja i djeca vrlo brzo gube emocionalno zdravlje): koliko vam je ostalo od te znati�elje... razigranosti... pokretljivosti... otvorenosti... energije... povjerenja.... nje�nosti... �ivotne radosti...? Do koje mjere vjerujete da to mo�ete vratiti? To su na�e izvorne kvalitete koje se ne mo�e uni�titi; otcjepljujemo ih i potiskujemo kao rezultat neugodnih iskustava i ograni�avaju�ih uvjerenja, ali svako ljudsko bi�e posjeduje sposobnost da ih ponovno vrati.

Emocije su 'glas na�e du�e', dio nas koji je najbli�i na�em istinskom bi�u. Ako postoji konflikt izme�u racionalnog razmi�ljanja i emocija - pod uvjetom da se radi o zdravim emocijama - moje je iskustvo da su prakti�ki uvijek emocije u pravu.

Emocije nam �alju poruke o tome kako onaj najdublji, istinski dio nas do�ivljava sve �to se doga�a. Kad god netko na suptilan na�in dovodi u pitanje va�e osobne granice i integritet, va�i osje�aji �e to registrirati mnogo prije nego razum. Tako vas oni mogu upozoriti na opasnost manipulacije, iskori�tavanja ili nekog oblika povrede. Na�alost, navikli smo ih potiskivati u pravilu mnogo vi�e nego �to smo toga svjesni. �esto to primje�ujemo kod drugih, ali mnogo rje�e kod sebe.

Emocije �e registrirati daleko vi�e li�nosti druge osobe nego �to va� um primijeti, definira ili �uje. One �e na vrlo obuhvatan na�in percipirati neverbalni govor i energetsko zra�enje druge osobe i stvoriti cjelovitu sliku.

Budu�i da su emocije dio na�eg istinskog bi�a, one se ne mogu uni�titi ili odbaciti. Po mojem mi�ljenju, previ�e duhovnih i New Age smjerova nastoji odbaciti, ignorirati, pokoriti ili 'izdi�i se iznad' emocija, s posljedicama dubokog unutarnjeg konflikta koji zahtijeva jo� vi�e potiskivanja, kontrole i jo� vi�e straha od iskrenosti prema sebi, razmatranju tu�eg mi�ljenja i tolerancije.

Prema Martynu Carruthersu, duhovnost je dugo, kao i ostala podru�ja �ivota, bila pod domina�cijom mu�kog principa, a �enski princip bio je potisnut. Duhovni u�itelji propovijedali su intelektualisti�ku ideju prosvjetljenja, koja je podrazumijevala odvajanje od iskustva i emocija, prazninu uma te odvojenost ili indiferentnost prema vanjskom svijetu. Vjerujem da to mo�e biti jedna, mo�da i nu�na faza u duhovnom razvoju, ali da je istinsko prosvjetljenje daleko vi�e od toga: ono bi trebalo uklju�ivati radost, u�itak, kreativnost i ispunjavaju�e odnose s okolinom � iskustvo punine prije nego praznine.

'Negativne' emocije koje su toliko anatemizirane u New Age svijetu, jednako su tako va�ne kao i pozitivne. Svaka emocija nosi nam va�nu poruku: ljutnja, na primjer, poku�aj je da obranimo sebe, druge osobe ili vrijednosti koje su nam va�ne; strah je prirodna emocija koja upozorava na neku vrstu osje�aja ugro�enosti, tuga nam �alje poruku o tome �to nam je istinski va�no, a nedo�staje u na�em �ivotu; ljubomora govori o osje�aju sumnje u svoju vrijednost, �to zna�i da je samo povr�inska emocija i da je treba istra�iti... Svaka negativna emocija na neki na�in ukazuje na neko organi�avaju�e uvjerenje koje podrazumijeva odbacivanje dijela na�eg istinskog bi�a i izvornih kvaliteta. Da bismo vratili na�e izvorne kvalitete, najbr�i i najosnovniji na�in je suo�iti se s emocijom i istra�iti je. Shvatite svaku emociju kao va�nu oznaku na mapi s blagom.

�ak i osobama koje su iznimno iskrene i predane radu na sebi, �esto je prili�no te�ko suo�iti se s negativnom emocijom u njezinoj punoj dubini. Razlog je u tome �to svaka nezdrava negativna emocija sadr�i i dio negativnog odnosa prema sebi, �ije osvje�tavanje je neugodno � ali mnogo manje neugodno nego �to se dje�ji dijelovi nas (koji bi u new age terminologiji bili nazvani 'kontroliraju�i ego') pla�e.

Blokiraju�i 'negativne' emocije blokiramo i pozitivne, odnosno one dijelove nas koji su morali biti odba�eni kako bismo prihvatili negativna uvjerenja. Vrlo malom djetetu koje je u potpunosti ovisno o drugima, suo�iti se s nezrelo��u i nedostatkom ljubavi okoline iznimno je zastra�uju�e iskustvo koje se prihva�anjem negativnih stavova i potiskivanjem iskrenih osje�aja nastoji ubla�iti. Razlog zbog kojeg je te osje�aje �esto te�ko ne samo rije�iti, nego ponekad �ak i osvijestiti, jest �to ti dje�ji djelovi nas ostaju dje�ji i kad smo odrasli, te se jednako kao i prije boje osvje�tavanja, ali i otpu�tanja emocije.

Kako razlikovati zdrave od nezdravih emocija?
1.
Zdrave su one �iji je intenzitet primjeren situaciji, obi�no nemamo problema s njihovim izra�avanjem (osim ako su kombinirane s nezdravim emocijama i krivnjom, �to se �esto doga�a jer u ranoj dobi nau�imo osje�ati se krivi za izra�avanje emocija), a nakon �to se izraze i �to situacija pro�e ne ostavljaju napetost i nelagodu.
2.
Nezdrave emocije su ili prejakog intenziteta ili prigu�ene, prati ih unutarnji konflikt i vi�e ili manje svjesna krivnja, nelagodan tjelesni osje�aj i mogu nas 'gristi' dugo vremena nakon �to se konkretna situacija zavr�i. �ak i ako ste objektivno u pravu, takav oblik emocije ozna�ava da postoji neki dio vas koji je u strahu ili krivnji.

Svima nam se ponekad doga�a da neki detalji u pona�anju drugih izazovu iznimno sna�ne emocije, toliko sna�ne da �e nas lako uvjeriti da su i realne, �ak i ako nam svi drugi, uklju�uju�i vlastiti razum, govore da je na�a reakcija daleko pretjerana. To se naj�e��e doga�a u ljubavnim odnosima, budu�i da su oni ti koji bude najdublje emocije. Upravo u tim trenucima najte�e je prestati razmi�ljati o pona�anju druge osobe, premjestiti fokus na svoje osje�aje i preuzeti za njih odgovornost � no upravo u tim trenucima to je najva�nije i donosi najvi�e dobrobiti.

Fizi�ka nelagoda je osnovni znak da ne�to potiskujemo � svima poznati osje�aji stezanja, blagog gr�a, pa �ak i boli ili pe�enja. Primjerice, ako nas netko povrijedi ili napadne, u pravilu �e se aktivirati nezreli dijelovi nas koji vjeruju da smo to zaslu�ili, �ak i ako je najve�i dio na�e svijesti savr�eno svjestan realnosti. Kako bi potisnuli te nelagodne osje�aje, gotovo uvijek se okre�emo uzvratnom napadu ili okrivljavanju druge osobe. Za to vrijeme, tjelesna nelagoda se nastavlja i poja�ava, upozoravaju�i nas da ne�to propu�tamo. Zbog nekog razloga, kao �to svi imamo prilike svakodnevno promatrati kod sebe i drugih, �ini se da smo daleko spremniji nastaviti s pona�anjem koje ne donosi rezultate, nego odustati od toga i usmjeriti pa�nju na vlastitu bol.

Ako bih definirala emocionalnu nezrelost, opisala bih je kao neprihva�anje odgovornosti za svoje osje�aje i iskustva, pona�anje, ali i okolnosti �ivota.

Jedan od najosnovnijih na�ina izbjegavanja neugodnih emocija, i jedan od onih kojih se najte�e odre�i, je prebacivanje odgovornosti na drugu osobu tra�enjem gre�aka u njezinom pona�anju. �ak i kad smo pritom objektivno u pravu, ako primijetimo kod sebe razmi�ljanje o postupcima ili nedostacima druge osobe, pra�eno nelagodom u tijelu i �esto zami�ljanjem �to bi drugoj osobi rado rekli, mo�emo biti sigurni da na taj na�in poku�avamo izbje�i neku vrstu straha, krivnje ili osje�aja manje vrijednosti u sebi. Tako se na nezreo na�in poku�avamo osjetiti bolje sami sa sobom. Posebno je lako uhvatiti se u taj proces kad primijetite da i druga osoba prebacuje odgovornost na vas. Tada se mo�emo uhvatiti u direktno ili manje direktno prebacivanje loptice - igru 'Tko je prvi po�eo', s posljedicom da se obje osobe sve vi�e osje�aju napad�nute i napadaju zauzvrat.

Dugoro�no na taj na�in samo privla�imo jo� vi�e sli�nih osje�aja, dok u potpunosti ne preuzmemo odgovornost za njih. Da ste istinski rije�ili uzrok tog problema, znat �ete kad takve situacije vi�e ne budu kod vas izazivale emocionalni naboj, odnosno ako budu izazivale zdravu ljutnju u situacijama u kojima je potrebno reagirati, nakon �ega ne bi trebao preostati negativan naboj i nelagoda.

Temelj uspjeha u radu na sebi, po mom je mi�ljenju kontinuirano promatranje sebe i svega �to osje�amo. To je na�in na koji mo�emo prepoznati s �im se trebamo suo�iti, te ste�i istinsku bliskost sa sobom, autenti�nost, i kona�no mnogo vi�e samopo�tovanja.

Kad se pla�imo ili stidimo izraziti svoje osje�aje, sami sebi �aljemo poruku da oni nisu va�ni. No s druge strane, zrelo je voditi ra�una o tome da niti drugoj osobi ne po�aljemo takvu poruku, pona�aju�i se kao da su jedino na�i osje�aji va�ni.

Velik broj autora nagla�ava pozitivno razmi�ljanje, zahvalnost, opra�tanje itd. � �to samo po sebi ima mnogo smisla. No, kad to �inimo u podru�jima u kojima imamo ograni�avaju�a uvjerenja, ako vodimo ra�una o svojim osje�ajima primijetit �emo da na svaku pozitivnu misao ili izazivanje pozitivnog osje�aja, na�a podsvijest odgovara izranjanjem suprotstavljenih misli i osje�aja. To je posebno vidljivo kad se radi o poku�ajima racionalnog (moglo bi se re�i 'nasilnog') opra�tanja, �to je u biti poku�aj da uni�timo ili potisnemo dje�ju ljutnju koja je u na�oj svijesti �esto prisutna desetlje�ima. Istinsko opra�tanje dolazi spontano i bez truda, kao popratna pojava razrje�avanja tih osje�aja, kao �to i istinsko pozitivno razmi�ljanje dolazi kao rezultat rje�avanja uvjerenja koja izazivaju strah i neugodna o�ekivanja.

U mnogim knjigama takvi otpori se ili uop�e ne spominju, ili se smatraju neva�nima, ili se savjetuje eliminiranje takvih misli upornim ponavljanjem onih pozitivnih. Kad sam po�injala raditi na sebi, nekoliko godina sam provela nastoje�i provesti te ideje. Postigla sam odre�ena pobolj�anja � naro�ito �to se ti�e lak�ih ciljeva � no shvatila sam tako�er i da to zahtijeva neprekidnu unutarnju borbu, za koju prije ili kasnije vi�e nemamo volje i energije. Daleko br�i napredak ostvarila sam rade�i s tehnikama kao �to je u prvom redu Soulwork, koje priznaju emocije i rade s njihovim uzrocima � traumati�nim iskustvima i drugim uzrocima uvjetovanja i stvaranja ograni�avaju�ih uvjerenja.

Moje je iskustvo da rad na uzrocima problema � neugodnim iskustvima i uvjerenjima � donosi jednu ponekad neo�ekivanu dobrobit: osim osje�aja slobode i pozitivnijeg stava vezanog uz kontekst i tematiku rada, kroz du�e vremensko razdoblje kontinuiranog rada stvorit �ete spremnost i mjesto za nova emocionalna iskustva: ugodne osje�aje kakve ste mo�da davno zaboravili.

Problem se mo�e pojaviti ako ne znamo cijeniti osje�aje koji se spontano javljaju u nama, �emu je uzrok ako u biti ne cijenimo same sebe. U tom slu�aju pridavat �emo zna�enje samo iskustvima koje je potvrdio neki vanjski autoritet, ili onima nastalima kroz prakticiranje tu�ih tehnika.

Mnoge su tehnike i na�ini na koje se ugodna stanja izazivaju namjerno, i one imaju svoje mjesto, no moje je iskustvo da njihov rezultat u pravilu i ostaje na namjerno izazvanim osje�ajima. To je korisno i po�eljno kao podr�ka u radu, ali rijetko dopire do otcijepljenih dijelova na�e svijesti. Nasuprot tome, jednom kad u potpunosti iscijelite i integrirate dijelove sebe koje ste odbacili, nema vi�e nikakve prepreke da prirodno, kontinuirano i bez svjesnog truda, pa i namjere, ne osje�ate prelijepe osje�aje i ne do�ivljavate spontana iskustva radosti, ljubavi, strasti � iskustva integriteta.

Poneki �e od tih osje�aja biti suptilniji i te�i za prepoznati, poneki vas mogu preplaviti u najneo�ekivanijim trenucima i pri svakodnevnim poslovima. �esto je te osje�aje te�ko definirati i opisati rije�ima, �to je znak da smo u kontaktu s dijelovima nas koje smo otcijepili prije nego �to smo nau�ili rije�i i racionalno razmi�ljanje.

Kad osjete neobi�ne i �esto suptilne ugodne osje�aje, mnogi ljudi, nenavikli na njih, ignoriraju ih ili promotre sa sumnjom, te dopuste da im pa�nju ubrzo odvuku neke od vanjskih okolnosti. Preporu�ujem upravo suprotno: uzmite vremena za te osje�aje, istra�ite ih, potpuno ih osjetite, u�ivajte u njima! U�inite isto �to previ�e �esto �inimo s neugodnim osje�ajima: razmatrajte ih, izra�avajte, pri�ajte o njima nekome u koga imate povjerenja. Takvi su osje�aji besplatan luksuz kojeg je �teta ne u�ivati u potpunosti.

� Kosjenka Muk, 2006 | www.centar-angel.hr

EMOCIONALNO SAZRIJEVANJE PUT JE DO HARMONI�NOG ODNOSA

U dana�nje vrijeme ima sve vi�e razvoda brakova, a vjerojatno i puno brakova koji su nesretni.
�Tr�i�na ekonomija, egzistencijalna bitka i stalna nesigurnost stvara dvije krajnosti - ili prezaposlenost s poja�anim
pritiskom na radnom mjestu ili nezaposlenost. Poja�ani zahtjevi suvremene dobi stavljaju na probu bra�ni odnos za �iji je sklad potrebno strpljenje i vrijeme, a upravo vremena ima sve manje�, rekao je dr. sci. Enes Ku�mi�, neuropsihijatar, bra�ni i obiteljski terapeut, voditelj Dnevne bolnice psihijatrijske bolnice za djecu i mlade�.
Kao drugi ekstrem kod nas, a i u drugim europskim zemljama, javlja se potpuna nezaposlenost koja tako�er destabilizira partnere. Panika zbog borbe za golu egzistenciju stvara unutar obitelj osje�aj niskog samovrednovanja oba partnera, �to tako�er utje�e na kvalitetu bra�nog odnosa.
�Te dvije ekstremne posljedice tr�i�ne utrke dovode do nestabilnosti brakova i ra�irenije pojave razvoda, ali njima
se kvalitetan bra�ni odnos ipak ne mo�e destabilizirati�, dodao je dr. Ku�mi�.
Treba znati da u partnerskom odnosu, na�alost, djeluju divergentni procesi. Osim �to su uloge osobnog, bra�nog i
obiteljskog aspekta u me�usobnoj opoziciji, i mu�karac i �ena imaju divergentnu psihobiolo�ku strukturu.

Partneri na istoj razini emocionalnog razvoja

�Prema Stani�i Nikoli�u, sveu�ili�nom profesoru i mom u�itelju, u opoziciji su �enska sklonost ka dominaciji i mu�kar�eva sklonost ka promiskuitetnosti. Zrela �ena kreirat �e mu�karca u smislu da �e on odustati od svojih promiskuitetnih potreba i prepustiti joj se, kao �to �e i zreli mu�karac kreirati �enu u smislu da �e ona napustiti sklonost dominiranju. Treba znati da su to nesvjesni aspekti odnosa koji se neprestano moraju artikulirati otvorenim i jasnim razgovorima bra�nih partnera�, rekao je dr. Ku�mi�.

Parovi koji se neprestano optu�uju, sva�aju, bje�e da bi se vratili, pa i tuku i stvaraju jednu nepovoljnu i nepodr�avaju�u atmosferu u kojoj odrastaju djeca, a i jedno drugom �ine �ivot nesnosnim, na najni�oj su razini emocionalne zrelosti. Oni se ponekad i ne rastaju, ve� se dovode u paradoksalno narcisti�ku poziciju u kojoj va�i maksima �zajedni�ki �ivot nas ubija, svaki nagovje�taj odvajanja nagovje�tava smrt�.
�Njihova ljubav je destruktivna, zapravo je rije� o nezreloj ljubavi�, govori Ku�mi�.
Na poziciji �mrtve to�ke� partneri mogu stajati i nakon razvoda kad se sva�aju oko toga kome �e pripasti djeca, manipuliraju�i njima kao da je rije� o predmetima.
Treba znati da je pogre�no optu�ivanje samo jednog partnera, jer su oba partnera na istoj razini emocionalne nezrelosti.
�Partneri se na toj razini i 'pronalaze', nije presudna ni intelektualna ni obrazovna razina na kojoj se svaki od partnera nalazi, i one mogu biti razli�ite�.

Druga, vi�a razina emocionalne zrelosti je �spliting� - �razina rascjepa�.
Obitelj funkcionira na razini dobro i lo�e. Jedno dijete je ��rtveni jarac� ili �vrag� , lo�e dijete, dok je drugo dijete
idealizirano, �an�eo�. I kod jednog i drugog djeteta javlja se zbog toga problem. �Lo�e� dijete problem izra�ava vidljivo i odmah, putem neurotskog simptoma, dok idealizirano, preza�ti�eno dijete kasnije mo�e imati strah od odvajanja, te�ko�e prilikom odvajanja od roditelja i osamostaljivanja.

�Najzrelija faza emocionalnog razvoja je 'depresivna pozicija' kad partneri suosje�aju jedan s drugim, spoznaju�i da smo svi pomalo an�eli i pomalo vragovi i to je zapravo odnos zrelih li�nosti�, ka�e Ku�mi�.
Partneri zajedno emocionalno rastu ako imaju kapaciteta za razgovor, preispituju konflikt kad do njega do�e, umjesto da ga zata�kavaju.
Sazrijevanje od najni�e razine emocionalnih odnosa kroz psihoterapiju je dugotrajno i traje par godina, obja�njava
Ku�mi�.
�Zanimljivo je da u obiteljima mogu postojati i transgeneracijski prijenosi. Osje�aj krivnje zbog tragi�nog gubitka jednog djeteta, primjerice u prometnoj nesre�i, koji roditelji mogu osje�ati i prenijeti na drugo dijete koje je pre�ivjelo
nesre�u, ono mo�e prenijeti dalje na svoje dijete u neizgovorenom koncenzusu koji se �iri i na dalje generacije poput prokletstva�, dodao je Ku�mi�.
Zato je neophodno primijeniti bra�nu i obiteljsku psihoterapiju da bi se transgeneracijsko prokletstvo ve� jedanput prekinulo elaboriranjem i interpretacijom fantomskog doga�aja.

Odre�eno vrijeme i za vlastite interese

Kako bi se pomirile razli�itosti unutar uloga osobnog, bra�nog i obiteljskog aspekta li�nosti svakog partnera, potrebno je da slobodno vrijeme obuhva�a �ja�, �ti� i �mi� vrijeme, �to zna�i da bi tre�inu vremena svaki partner trebao tro�iti na vlastite interese i hobije, tre�inu vremena posvetiti samo partneru, a tre�inu obitelji.
�To su 'tri ravnopravna �e�ira' u harmoni�nom odnosu i potrebno je da egzistiraju sva tri kako bi bra�ni �ivot bio
svje�, vedar i harmoni�an�, rekao je dr. Enes Ku�mi�.
Kako bi svaki partner mogao puniti akumulatore na izvorima vlastite autenti�nosti, potrebno je da ima podr�ku partnera u vlastitim autenti�nim interesima i zanimanjima, bilo to �itanje, kava s prijateljicama ili prijateljima, nogomet...
Tre�inu slobodnog vremena partneri bi tako�er trebali izdvojiti kako bi se posvetili isklju�ivo jedno drugome, bez
prisutnosti djece, a tre�inu posvetiti cijeloj obitelji.
To je idealna slika koja ponekad nije provediva, ali za koju se treba boriti, kao �to se treba boriti i za slobodno vrije-
me u nagovje�taju sve te�e i iscrpljuju�e tr�i�ne utakmice koja nam dolazi ulaskom u Europsku uniju, jer visok standard uzvratit �e nam strahovitim deficitom dragocjenog vremena za na�e brakove, na�u djecu i obitelj kao svetinju, obja�njava dr. Ku�mi�.
�Zdrava, harmoni�na obitelj va�na je i kao velika snaga i pomo� za pre�ivljavanje u neizvjesnoj egzistenciji vremena koje je ve� po�elo curiti�, zaklju�io je dr. Enes Ku�mi�.

Izvor: Dina Ivan - vjesnik.com

Blogerica Saanjaa na svom je blogu obradila jedan primjer emocionalne nezrelosti iz svakodnevnog �ivota s kojim se �esto susre�emo a da toga mo�da i nismo svjesni. Evo kratkog izvatka:

"...Izvana izgleda odraslo, a iznutra je malo dijete i nezrelost mu omogu�uje da se pona�a bez razmi�ljanja je li ne�to dobro ili zlo i kako to utje�e na osje�aje drugih.
Na vas gleda kao izvor zadovoljavanja svojih potreba (nije nu�no sex), a ne kao ljudsko bi�e s vlastitim potrebama i emocijama, jer svoje potrebe smatra va�nijim od tu�ih.
...
Sve �to �ele moraju i odmah dobiti, a ako se to ne dogodi, pobjesne pa su u stanju danima duriti se, inatiti i prkositi dokle god ne popustite..."

O �emu dalje �elite �itati?

...

- 19:17 - Komentiraj/Vidi komentare (0) - Isprintaj - Pro�itaj vi�e na Forumu ^NOVO! - #

<< Arhiva >>