ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA


	NEKOLIKO UPUTA Na ovom blogu najlak�e �ete se sna�i pomo�u SADR�AJA na lijevoj strani stranice ili pak PRETRA�IVA�A BLOGA na vrhu stranice, budu�i da postovi nisu pisani nekim odre�enim redoslijedom ve� prema trenutnoj inspiraciji i biometeorolo�kim prilikama. ;)

Dobrodo�li!

PRETRA�IVANJE BLOGA

INFORMACIJE KOJE NISTE PRONA�LI OVDJE - POTRA�ITE NA FORUMU!
Na Forumu �ete prona�i mno�tvo �lanaka na temu mentalnog zdravlja a mo�ete mu pristupiti klikom na OVAJ LINK. S obzirom na veliki broj upita na
ovom blogu, vjerujem da �ete se odazvati ovom pozivu na suradnju u velikom broju i poku�ati jedni drugima pomo�i jer ovo je u prvom redu FORUM
ZA EDUKACIJU I SAMOPOMO� �ija je osnovna svrha INFORMIRANJE i SPOZNAJA o raznim pote�ko�ama i lije�enju, RAZMJENA ISKUSTAVA i
SKIDANJE STIGME s tzv. "F" dijagnoze.

ponedjeljak, 28.12.2009.

Depresija za vrijeme trudno�e i u ranom razdoblju roditeljstva

Neke �ene tijekom trudno�e i u ranom razdoblju materinstva ka�u da osje�aju:
� Srditost
� Napetost
� Krivnju
� Smetenost
� Tjeskobu
� Ogor�enost
� Depresiju
� Strah

Neke ka�u:
�Sve me jako zabrinjava�
�Stalno mi se pla�e ��
�Ne mogu se koncentrirati. �ini mi se kao da nisam u stanju ni�ta napraviti��
�Kako se mogu ovako u�asno osje�ati a imam tako predivnu bebu?�
�Smetena sam i nemam energije�.
�Umorna sam�tako umorna a ne mogu spavati�.
�Svakoga zanima samo beba ... nikoga ne zanima kako se ja osje�am�.
�Ne �elim vidjeti nikoga�.

Ako vam se �esto puta pojavljuju mnogi ovakvi osje�aji, mo�da patite od depresije.
Depresija poreme�uje �ivot �ene u presudno vrijeme i mo�e utjecati na novoro�en�e, stariju djecu i na bra�ne odnose. Nivo depresije u o�eva tako�er se zna�ajno povisuje tijekom prve godine po ro�enju djeteta.

Znakovi i simptomi depresije su slijede�i:

� Stalna iscrpljenost ili hiperaktivnost.
� Niste u stanju spavati �ak ako imate �ansu.
� Nekontrolirano plakanje ili pla�ljivost.
� Dramati�ne promjene raspolo�enja.
� Osje�ate se jako razdra�ljivi i osjetljivi na buku ili dodir.
� Stalno imate negativne misli.
� Nerealni osje�aji nedovoljnosti.
� Uznemirenost ili napadi panike.
� Ne mo�ete se koncentrirati.
� Postajete zaboravniji.
� Rastreseni ste i osje�ate krivnju.
� Pomanjkanje interesa za seks i za druge stvari koje ste voljeli.
� Osje�ate strah, samo�u, ali isto ne �elite biti s drugim ljudima.
� Jedete previ�e ili premalo.
� Imate osje�aj da niste u stanju svladavati pote�ko�e.
� Zaokupljeni ste fiksnim idejama i nezdravim mislima.
� Mu�e vas misli da biste mogli u�initi zlo sebi ili djetetu.
� Gubite pouzdanje i samopo�tovanje.
� Niste se u stanju veseliti.

Nepromjenljivo neraspolo�enje, kombinirano s nekim od ovih osje�aja koji traju najmanje dva tjedna, mo�da ukazuje na klini�ku depresiju. Ovakvo stanje zahtijeva daljnja ispitivanja i lije�enje.

Uzroci depresije

Depresija se mo�e pojaviti bilo kada tijekom �ivota. Obi�no je u vezi s nekim va�nijim doga�ajem s kojim se treba iza�i na kraj. Doga�aji koji za to mogu biti odgovorni su slijede�i:

Promjene u obiteljskim odnosima:
� Rastava.
� Smrt.
� Selidba.
� Vjen�anje.
� Dijete ili neki drugi �lan obitelji odlazi ili �seli iz ku�e�.

Doga�aji u vezi zdravlja:
� Vlastita ozljeda/bolest.
� Bolest bliskog �lana obitelji.

Doga�aji u vezi posla /financija:
� Promjena posla.
� Otkaz/gubitak zaposlenja.
� Partner po�inje/zavr�ava radni odnos.
� Dug ili gubitak vlasni�tva.

Osim toga postoje jo� mnoge druge va�ne okolnosti koje pove�avaju rizik i osjetljivost za razvijanje depresije, kako prije tako i poslije poro�aja, a to su:

� Povijest depresije u obitelji.
� Ranije epizode depresije.
� Slabi odnosi s partnerom/bez partnera.
� Pomanjkanje o�ekivane pomo�i od bliskih osoba.
� Te�ko ili nesretno djetinjstvo.
� Komplikacije pri porodu za majku ili dijete.
� Preuranjeni, zaka�njeli ili mnogostruki poro�aj.
� Negativni osje�aji prema djetetu ili ograni�eno zbli�avanje.
� Zdravstveni problemi djeteta.
� Dijete je druga�ije nego �to se o�ekivalo (izgled, spol).
� Razdvajanje majke i djeteta.
� �Svojeglavo dijete� (�ud, navike spavanja, pona�anje pri hranjenju)
� Nepovoljan dru�tveno-ekonomski polo�aj.
� Neplanirana trudno�a.
� Povijest seksualnog iskori�tavanja ili napada.

To�ni uzroci depresije prije i poslije poro�aja nisu zapravo poznati. Premda u svake �ene mogu biti u pitanju specifi�ne rizi�ne okolnosti, kombinacija �ivotnih stresova s fizi�kim, hormonalnim i dru�tvenim �imbenicima su ono �to mo�e pospje�iti depresiju.

Poslijeporo�ajnu depresiju ne bi se smjelo pobrkati s tzv. �baby blues�. Do 80% �ena osjete �blues�, neraspolo�enje koje obi�no dosegne vrhunac tri do pet dana poslije poro�aja a uzrokuju ga uglavnom hormonalne promjene do kojih dolazi kad se dijete rodi. �ene su obi�no pla�ljive i nadvladane osje�ajima.
Va�no je shvatiti da je depresija izlje�ivo stanje koje se mo�e preboljeti uz odgovaraju�e postupke (npr. lijekovima i savjetovanjem), podr�kom obitelji i prijatelja te VREMENOM.

Izbori lije�enja

Postoje mnogi izbori lije�enja za �ene s depresijom. Savjetujemo kao prvo da ka�ete svojem lije�niku, primalji, sestri za zdravstvenu njegu djeteta i obitelji, opstetri�aru ili nekom od zdravstvenog osoblja da pro�ivljavate neke od ovakvih osje�aja. Ako ste u stanju prihvatiti ove osje�aje na neki na�in kao stvarnost i o njima razgovarati, dat �ete �ansu onima koji su oko vas da vas umire ili podr�e u tra�enju odgovaraju�e pomo�i.

Izbori su slijede�i:

� Pojedina�no savjetovanje
Savjetnik/psiholog slu�a o va�im problemima bez osu�ivanja i pru�a podr�ku
da ih mo�ete lak�e svladati.
� Psiholo�ka terapija
Namjera terapije je davanje podr�ke i pou�avanje kako da se borite sa simptomima uz istovremeno pristupanje temeljnim okolnostima koje su mo�da poja�ale va�u osjetljivost za razvijanje problema.
� Savjetovanje parova
Odnosi me�u parovima mijenjaju se tijekom trudno�e i u ranom razdoblju roditeljstva, tako da bilo kakve pote�ko�e u me�usobnom komuniciranju postaju ja�e izra�ene. Savjetovanje omogu�ava parovima da zajedni�ki i s uspjehom rade na prilago�ivanju promjenama kroz koje prolaze prije i poslije ro�enja djeteta.
� Grupe za podr�ku
Ovo su lokalne grupe za samopomo� koje vode osobe iskusne u ovakvim problemima, ili grupe za podr�ku koje su voljne podijeliti svoja vlastita iskustva, pribaviti korisne informacije i razviti planove za svladavanje pote�ko�a.
� Lijekovi
Lijekove se dok su djelotvorni uglavnom ne bi trebalo uzimati same, nego uz istovremenu terapiju savjetovanja ili uz neke druge pomo�ne usluge. Lijekovi mogu izazvati nelagodne popratne pojave. Posavjetujte se s lije�nikom u vezi uporabe lijekova i koje preparate protiv depresije nije opasno uzimati za vrijeme trudno�e i/ili dojenja.
� Prijem u bolnicu ili u dom za majke i novoro�en�ad
�ene ponekad pate od tako jake depresije da se prijete u�initi neko zlo sebi ili djetetu. U ovakvom je slu�aju potrebno organizirati uputnicu u dom za majke i novoro�en�ad, ili u bolnicu.
Ako u va�oj dr�avi postoji ovakav specijalni dom, on mo�e poslu�iti kao sigurno mjesto gdje su majka i dijete kao pacijenti pod nadzorom 24 sata dnevno.
Neki centri tako�er pripremaju programe za rje�avanje nesuglasica me�u parovima, u�enje roditeljskih vje�tina i odnosa izme�u majke i maloga djeteta.
U stambenim centrima za obiteljsku njegu postoji mogu�nost za privremeni boravak kao pacijent, zbog rje�avanja problema pona�anja povezanih s malim djetetom.
Postupci korisni za svladavanje pote�ko�a u trudno�i i ranom razdoblju roditeljstva. Postoji mnogo toga �to �ene i njihovi partneri mogu u�initi za olak�anje trudno�e i roditeljstva. Evo nekoliko prijedloga:

Za majke

� Za vrijeme trudno�e mogu nastati mnoge promjene koje izazivaju stres. Budite toga svjesni i o tome razgovarajte.
� Planirajte dodatnu pomo� tijekom jednog ili dva mjeseca i upitajte va�ega partnera ili �lana obitelji da ostane s vama u ku�i.
� Razgovarajte s partnerom o promjenama koje bi mogle nastati u va�im �ivotima prisutno��u djeteta i �to biste trebali poduzeti, npr. sporazumjeti se o podjeli ku�nih poslova.
� Nastojte da ne u�inite neke velike �ivotne promjene (selidbu, promjenu poslova) u prvih nekoliko tjedna poslije ro�enja djeteta ili u kasnoj trudno�i.
� Podijelite svoje brige s nekim u koga imate povjerenja.
� Idite redovito na zdravstvene kontrole.
� Vjerujte u svoj vlastiti sud i podsjetite se da �ete stvari lak�e svladavati kad se priu�ite na novu ulogu.
� Zadr�ite smisao za humor!
� Uklju�ite partnera u njegu djeteta od samog po�etka.
� Odmarajte se ili spavajte dok dijete spava.
� Upoznajte lokalnu sestru za zdravstvenu njegu djeteta i obitelji, ili grupu majki zbog pro�irenja kruga poznanstava za podr�ku.
� Prona�ite nekoga u koga mo�ete imati povjerenja da vam pri�uva dijete kako biste mogli provesti ne�to vremena sa svojim partnerom.

Za o�eve

� Ako bude potrebno ohrabrite va�u partnericu da potra�i profesionalnu pomo� i idite s njom.
� Mislite na svoje zdravlje i vlastito dobro te tra�ite profesionalnu pomo� za sebe ako postanete deprimirani.
� Umirite va�u partnericu i pru�ite joj podr�ku.
� Uklju�ite se aktivno u njegu novoro�en�eta.
� Nastojte razumjeti potrebe va�e partnerice i ograni�ite svoja o�ekivanja.
� Primite prihvatljive ponude ako vam netko �eli pomo�i.
� Planirajte da zajedno kao par provedete ne�to vremena i bavite se aktivnostima u kojima ste u�ivali prije ro�enja djeteta.
� Budite svjesni da se u �ena nakon poroda �esto smanjuje �elja za seksom. Poka�ite nje�nost i intimnost bez pritiska za seks.

Ne�to se mo�e poduzeti�

Mnogim je �enama neugodno �to im je to sve previ�e, jer znaju da bi im u stvari ba� tada �ivot trebao biti najsretniji.
Va�no je priznati samoj sebi da sve ne ide kako treba, i shvatiti da je sasvim u redu tra�iti pomo� i re�i ljudima ako prolazite kroz tjeskobu, depresiju, srditost i smu�enost.
Depresija nije uvijek ne�to �to mo�ete sami rije�iti; najte�e je od svega otvoriti se i zatra�iti pomo�. Svrha je ovog teksta da vam pomogne napraviti prve korake prema ozdravljenju. Zapamtite, depresija je izlje�ivo stanje koje mo�ete preboljeti.

Tra�ite pomo�

� Potra�ite stru�njaka iskusnog u lije�enju �ena s problemima du�evnog zdravlja povezanih s poro�ajem. Mnogi lije�nici �e rado pomo�i ili vam dati uputnicu ako je potrebno.
� Upitajte svoje poznanice o njihovim iskustvima i kako su se one snalazile sa zahtjevima trudno�e i u roditeljskoj ulozi. Upitajte ih gdje i od koga su tra�ile pomo�.
� Na�ite nekoga (me�u prijateljima, rodbinom, kolegicama) tko �e vas slu�ati i podr�avati bez osu�ivanja, tko �e razumjeti kroz �to prolazite, i s kim �ete se osje�ati sigurni i mo�i postavljati pitanja.
Ako ste zabrinuti zbog va�ih osje�aja ili kako se snalazite kao roditelj, razgovarajte s lije�nikom, primaljom, opstetri�arom ili sestrom za zdravstvenu njegu djeteta i obitelji.

Izvor: Multicultural Communication http://mhcs.health.nsw.gov.au