| < | veljača, 2008 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | ||
Opis bloga
More, nebo, ptice, ribe, masline i vino
Alkion - grčki alkyon
1. mitološka morska ptica (zimorod, ledarica, gnjurac) smatra se da proriče sreću.
2. zvijezda u sazviježđu Bika, najsjajnija u grupi Plejade (Vlašići).
3. kći Eolova, žena Keiksova, od žalosti za nastradalim mužem bacila se u more, a bogovi su ih oboje pretvorili u ptice
4. prvi istraživački brod čuvenog pomorskog istraživača Jacquesa Cousteaua
Linkovi
Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr
Alternativa
Ima neka tajna veza
helix-bubimir
košuta-Peti element?
Fanny-domaćica
JJ-svega pomalo
mladen-nježni Orlando
Rilady - s(t)jenovite misli
uspomena-samo misli
Zeleni čajek-(o)čajanke
Gaya-Dottoressa
bigg-priče
Tril-veselo
ely-jutarnja kava
k(v)adar-slika dobro
vunenica-Sunce je njeno
Borut-Izrael
izgubljena-potraga
Big blue-duboko plavo
gustirna-Nelini visovi
Čiovka-Trogir u srcu
Pero u šaci-razmišljanja
Sve što stoji u daljini svima nam se malo čini,
samo nam se naša sreća u daljini čini veća.
Ljubav i mašta čine svašta
Svatko može da poleti,
samo treba da se sjeti.
|
Prostorna orijentacija Prostorna orijentacija pilota je predmet istraživanja vrlo velikog broja specijalista: fiziologa, psihologa, neurologa, liječnika zrakoplovne medicine… Većina zemalja koje u sastavu svojih oružanih snaga imaju jake zrakoplovne snage posvećuju veliku pažnju istraživanjima svih vrsta ponašanja pilota u zrakoplovu, a time i prostornoj orijentaciji. U tim istraživanjima su ruski znanstvenici postigli najveće rezultate (do sada priznate i objavljene). Za razmatranje prostorne orijentacije potrebno je prvo definirati pojam: Prostorna orijentacija je formiranje psihičke slike (modela ili predstave) o položaju zrakoplova u prostoru i zahtijevanom režimu leta bez vidljivosti orijentira na zemlji. Ovakvu sliku je moguće formirati na osnovu prijašnjih iskustava te vizualnih i teorijskih spoznaja i njihovom usporedbom s pokazivanjima instrumenata u zrakoplovu. Svi znanstvenici su došli do jedinstvenog zaključka kako pouzdanost ocjene položaja zrakoplova direktno ovisi o sposobnosti pilota da formira odgovarajuću sliku (model) leta iz ponuđenih mu podataka. U tom cilju krenulo se od dva moguća sistema istraživanja: 1. Geocentrični način orijentacije – formiranje slike prostora kada se kao referentna točka za orijentaciju koristi bilo koji objekt iz okoline (neposredne sredine). 2. Egocentrični način orijentacije – formiranje slike prostora kada čovjek (pilot) predmete iz svoje neposredne okoline stavlja u određeni odnos s osnovnim pravcima vlastitog tijela (gore, dolje, naprijed, nazad, iznad, ispod…) Vrlo brzo se ispostavilo kako je prostorna orijentacija pilota bolja i pouzdanija ako je zasnovana na geocentričnom sistemu koordinata, odnosno, kada svoje kretanje i kretanje zrakoplova sebi predstavljaju u odnosu na «nepokretnu» zemlju . Za ocjenu efikasnosti i pouzdanosti prostorne orijentacije postavljeni su sljedeći kriteriji: - latentno vrijeme uspostavljanja prostorne orijentacije (vrijeme od momenta uočavanja promjene do prvog pokreta komandama zrakoplova), - relativno vrijeme kontrole instrumenata i vankabinskog prostora (na osnovu snimanja pravca pogleda i kretanja očnih jabučica), - pravilnost procjene položaja u prostoru (na osnovi broja pogrešnih motoričkih reakcija – greške u prvim pokretima komandama zrakoplova), - karakter pogrešnih odluka u procjeni prostornog položaja (posljedice koje izaziva greška prvog pokreta komandama zrakoplova) Na kraju se sve kompariralo s materijalima dobivenim iz usmenih i pisanih izvještaja pilota. Rezultati ispitivanja su pokazali: Prostorna orijentacija pilota je daleko bolja, brža, pravilnija i efikasnija u stvarnim letovima na zrakoplovu nego na trenažeru. Piloti u stvarnom letu nisu imali teškoća u ocjeni prostornog položaja zrakoplova (o čemu svjedoči činjenica da tijekom istraživanja nijedan pilot nije napravio niti jednu grešku). Na trenažeru je većina pilota imala teškoće pri ocjeni prostornog položaja zrakoplova (vrlo veliko vrijeme osmišljavanja nastale promjene položaja zrakoplova, određivanje novog položaja i tek nakon toga prva reakcija za usmjeravanje zrakoplova prema željenom položaju). Razlog je vrlo jasan, u zrakoplovu se pilot nesvjesno koristi geocentričnim načinom uspostave prostorne orijentacije, dok se u trenažeru koristi egocentričnim načinom. Konkretno je to izgledalo ovako: - ispitivanje je vršeno na uzorku od 185 pilota, - devedeset različitih situacija i - četrdeset zalaza za slijetanje. Ispitivanje je započinjalo promjenom samo jednog elementa leta, a završavalo promjenom svih relevantnih elemenata leta. Primjera radi, evo nekih rezultata. Uspostavljanje režima - vraćanje zrakoplova na putanju za slijetanje: 1.- vrijeme kontrole instrumenata: - u stvarnom letu 5% od raspoloživog vremena, - u trenažeru 35-40% od raspoloživog vremena 2.- pogrešne odluke pilota: - u stvarnom letu nije registrirana niti jedna pogrešna odluka, - u trenažeru je bilo odluka koje su "završavale" padom zrakoplova. |