| < | rujan, 2006 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | |
Opis bloga
More, nebo, ptice, ribe, masline i vino
Alkion - grčki alkyon
1. mitološka morska ptica (zimorod, ledarica, gnjurac) smatra se da proriče sreću.
2. zvijezda u sazviježđu Bika, najsjajnija u grupi Plejade (Vlašići).
3. kći Eolova, žena Keiksova, od žalosti za nastradalim mužem bacila se u more, a bogovi su ih oboje pretvorili u ptice
4. prvi istraživački brod čuvenog pomorskog istraživača Jacquesa Cousteaua
Linkovi
Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr
Alternativa
Ima neka tajna veza
helix-bubimir
košuta-Peti element?
Fanny-domaćica
JJ-svega pomalo
mladen-nježni Orlando
Rilady - s(t)jenovite misli
uspomena-samo misli
Zeleni čajek-(o)čajanke
Gaya-Dottoressa
bigg-priče
Tril-veselo
ely-jutarnja kava
k(v)adar-slika dobro
vunenica-Sunce je njeno
Borut-Izrael
izgubljena-potraga
Big blue-duboko plavo
gustirna-Nelini visovi
Čiovka-Trogir u srcu
Pero u šaci-razmišljanja
Sve što stoji u daljini svima nam se malo čini,
samo nam se naša sreća u daljini čini veća.
Ljubav i mašta čine svašta
Svatko može da poleti,
samo treba da se sjeti.
Alkion
Tko voli nek izvoli
- 12:36 -
Da ne dođe do prijatelj drag... (35) -
Isprintaj -
#
Putovanje ne bi bilo putovanje ako nema neku svrhu. Zato sam odlučio svoj boravak u Grčkoj obogatiti kupovinom jahte za neka moja buduća uživanja i relaksaciju. Znate onu priču: tko u mladosti uči u starosti ubire plodove svog truda i učenja. Evo samo nekih koje su ušle u najuži izbor: Prva mi je bila prespora (samo 13 čvorova), a druga prevelika, ne bih je imao gdje kod nas držati.  Nismo uspjeli dogovoriti cijenu – vlasnik je malo precijenio u odnosu na kvalitetu izrade.  Budući da volim jedrenje odlučio sam se za ovu skromnu jedrilicu, nažalost nije regatna i postiže tek osrednje rezultate i to na vjetrovima koji u našem Jadranu skoro nikada ne pušu.  Konačno je pala odluka. Ali...? Ima jakuzi na gornjoj palubi. Zamislite smijeha da vam procuri dole u salonu. Samo neka je on zadrži.  Haa, ova ima i helić na krmi, kao stvoreno za mene? Kaže gospodin da se još nije izguštao i da mu se javim za neku godinu. Tko će to čekati?  Nažalost samo su bili u prolazu tako da ih ništa nisam uspio pitati.  Ova je bila prava i dogovor je pao. Sada tražim sponzora. Ako netko od vas ima sitnicu od tri miliona eurića za posudit neka mi se slobodno javi. Naravno nikada mu ih neću vratiti ali će zato moći biti vrlo dragi gost kod mene na brodu. Šalu ste, nadam se, shvatili i barem malo uživali u pogledu. I još jedna mala sitnica: najam ovih i ovakvih jahti, ovisno o veličini, kreće se od sitnih tridesetak tisuća dolara do nevjerojatnih petsto tisuća dolara za samo jedan tjedan plovidbe. |
Krstarenje grčkim otocima (2. dio)
- 21:53 -
Da ne dođe do prijatelj drag... (17) -
Isprintaj -
#
|
Ovako je to izgledalo iz zraka: Emocije su još uvijek prejake da bih bilo što pisao. Za sada uživajte u pogledu. |
Krstarenje grčkim otocima (1. dio)
- 00:36 -
Da ne dođe do prijatelj drag... (14) -
Isprintaj -
#
|
Kao lagani uvod u seriju postova o plovidbi oko zapadnih grčkih otoka predstavit ću vam kako i kamo sam to putovao. Putešestvije je započelo dolaskom u Veneciju autobusom gdje sam se ukrcao na brzi trajekt za Igumenicu i Krf. Trajekt putuje oko dvadeset osam sati do Krfa, a prije dolaska na Krf pristaje u Igumenici, te produžava za Patras (u našem izgovoru Patra). Cijena karte je i za naše pojmove vrlo jeftina (50 eura po osobi). Naravno može se zakupiti i kabina koja je nešto skuplja, zavisno o koliko se ležajeva radi i na kom mjestu je kabina u brodu. Hrana nije uračunata u cijenu karte ali se za manje od deset eura može vrlo dobro jesti. Izbor i kvaliteta jela su vrlo dobri. Selfservice radi samo sat i pol u vrijeme doručka, ručka i večere, dok se jela alla cart mogu naručiti tijekom cijelog putovanja. Udobnost, brzina i stabilnost trajekta su vrlo dobri. Gotovo da nema ljuljanja na valovima tako da ugodno putuju i osobe osjetljivijeg želuca. Na Krf sam se iskrcao sat vremena prije ponoći po njihovom vremenu (u odnosu na nas žure jedan sat). Tu me sačekalo prvo iznenađenje: nigdje uokolo ni blizu niti carine niti policije. Ovo iznenađenje je u odnosu na sljedeće bilo ugodno. Novo i vrlo neugodno iznenađenje bila je desetominutna vožnja taxijem od luke do marine Gouvia koja me je stajala 25 eura (polovica karte od Venecije do Krfa). Kasnije sam saznao da su grčki taksisti vrlo bezobrazni pri naplati vožnje strancima, osobito onima koji se voze do aerodroma ili do marina. U marini Gouvia ukrcao sam se na jahtu Feretti 680 (ova brojka 68 označava njenu dužinu u stopama, a nula na kraju označava osnovnu verziju u izradi i opremi, a ako vas zanima dužina u metrima pomnožite prvu brojku s 0,305) i na njoj proveo puna dva mjeseca krstareći po zapadnoj obali Grčke i skoro svim otocima s te strane. Mjesta i otoci koje sam posjetio: Krf: -iz zraka, s mora i automobilom -sva veća mjesta na njemu kao i najviše vrhove, -Murtos i Parga: dva mala gradića na obali, -Paksi, Antipaksi, Skorpios, Levkas, Zakintos, Itaka, Kefalonija, Meganisi i Hilia: otoci na kojima smo posjetili sva mjesta i sve vale koje su imalo bile pogodne za sidrenje. Nakon dvomjesečnog lutanja kopnom, otocima, morem i zrakom slijedio je povratak u domovinu. Osmosatna vožnja jahtom iz Jonskog mora kroz Otrant sa zaustavljanjem u Cavtatu, radi carinskih formalnosti, završila je u marini Dubrovnik. Naravno da nisam mogao odoljeti šetnji ovim našim prekrasnim gradom. Foto-aparat se svuda usijavao od pretjerane upotrebe. Budući da sve ima svoj kraj i moje dvomjesečno lutanje završilo je letom s dubrovačkog aerodroma doma. I, na kraju, da slučajno netko ne bude u zabludi i ne smatra me velikim bogatunom, (najam ovakve jahte iznosi preko trideset tisuća eura na tjedan) ja sam na ovoj jahti, zahvaljujući svom znanju navigacije i relativno velikom iskustvu na moru, radio kao skiper. Posao skipera na ovakvim brodovima u odnosu na moj sadašnji posao neusporedivo je lakši pa sam ga shvatio, a i doživio kao odmor za duh i tijelo. |
Godina Nikole Tesle (14) - Ostaje nam da se nadamo
- 17:25 -
Da ne dođe do prijatelj drag... (20) -
Isprintaj -
#
|
Dok je Tesla poderao ugovor da bi pomogao prijatelju, drugi su u njegovo doba samo jurili za zgrtanjem što većeg bogatstva. Ti su ljudi cijelu zemaljsku kuglu opskrbili električnim stupovima, transformatorima i vodovima. Tesla je pak želio izgraditi energetski sistem koji je bez ikakvog troška trebao prenositi struju po cijelom svetu. Njegov predloženi sistem nije bio sistem "slobodne energije" u današnjem smislu energije iz neiscrpnog izvora, nego u smislu besplatnog prijenosa struje do korisnika. Za razliku od strujnog rata, ovo je bio rat koji Tesla nije mogao dobiti. Energija za svakog tko u zemlju ubode određeni prijemnik? Teslin plan bio je da bežično prenosi kako vesti tako i energiju. Ovaj prvi slučaj poznajemo danas kao radio. Nije bilo potrebno mnogo internih informacija da bi se došlo do zaključka kako će strujni vodovi jednog dana prekriti najveći dio zemlje mrežama od bakrenih kablova. Kao da se oglušio na planove monopolista, Tesla je nastavio poticati zapanjujuće novu ideju, prijenos besplatne struje po cijelom svetu. 1893. godine na uglednom Franklin institutu iz Filadelfije govorio je o Zemljinoj rezonanciji. Zemljina rezonancija bila je dio njegove vizije o bežičnom prijenosu struje. Radilo o tome da se električni impulsi odašilju prikladnom frekvencijom, odnosno, brzinom vibriranja kroz zemlju da bi se proizveli energetski valovi, isto kao što žica klavira počne vibrirati kada se na nekom drugom instrumentu u istom prostoru proizvede ton na koji je ta žica podešena. Takva rezonancija značila bi ispunjenje Teslinih snova koje je izrazio tijekom svog predavanja 1897. Tada je govorio o prijenosu struje od mjesta do mjesta bez ikakve upotrebe žica. On je u svojoj viziji vidio kako se približava dan kada će takav sistem ubrzati prijenos vijesti, kontrolirati vrijeme i prenositi bezgraničnu energiju. Sljedećih nekoliko godina zatražio je i dobio patente za sistem za, naizgled utopijski, bežični prijenos energije i vijesti. 1899. Tesla se povukao u planine Colorado Springsa da bi testirao svoje nove ideje. Na visokom pašnjaku izgradio je laboratorij s visokim naponom. To je bila jednostavna zgrada izgrađena oko najvećeg Teslinog kalema na svetu, a iz nje se izvijao neobični jarbol. Tesla je s tog mjesta želio poslati elektromagnetne vibracije kroz zemlju. Ne zna se točno što je u stvari postigao tokom svog boravka u planinama. Povremeno je pravio šture zapise, ali je hrpu informacija o principima funkcioniranja takvog uređaja ipak sačuvao isključivo u svojoj glavi. Njegovi nacrti se danas moraju prevesti u suvremene elektrotehničke pojmove. Ali, legende o Tesli izviru iz njegovih eksperimenata u Colorado Springsu. Poput Boga nad munjama on je svoj snažan kalem promjera 16 metara podesio tako da postigne pražnjenje od dvanaest miliona volti i izbaci preko trideset metara duge munje iz bakrene kugle na vrhu njegovog jarbola. Lokalno stanovništvo držalo se na udaljenosti budući da su se proširile glasine da poznati pronalazač može stvoriti munje koje mogu ubiti stotinu ljudi. Tijekom eksperimenta grmljavina električnog pražnjenja mogla se čuti na udaljenosti od barem 25 kilometara. U siječnju 1900. vratio se u New York i angažirao arhitekta koji mu je napravio nacrt drvenog tornja visokog 47 metara iznad zgrade izgrađene od cigala na Long Islandu. S bakarnom elektrodom u obliku gljive na svom vrhu toranj je trebao služiti kao džinovski odašiljač. Tesla je taj projekt nazvao Wardenclyffe i zamislio je stanicu koja je trebala slati energiju i vijesti preko više kanala na svim radiovalnim dužinama. 1902. toranj i kvadratna zgrada bočne dužine od trideset metara, u koju su se trebali smjestiti mašinska soba i laboratorij, bili su gotovo privedeni kraju. Međutim, Wardenclyffe nikada nije bio potpuno dovršen. Tesla je na raspolaganju imao ograničena sredstva. Nakon tri godine Morgan, Teslin glavni financijer, je odustao od projekta, navodno jer je saznao da Tesla namjerava besplatno "dijeliti" električnu energiju. Tesla očajnički pokušava pronaći druge financijere kao i razviti komercijalne proizvode kojima bi mogao platiti svoje račune. Građevinski radovi su na kraju prekinuti 1906., a jedanaest godina kasnije, nakon što je Tesla izgubio svoju hipoteku na Wardenclyffe, taj je toranj srušen radi njegove vrijednosti kao otpada. |
Pozdrav
- 14:04 -
Da ne dođe do prijatelj drag... (9) -
Isprintaj -
#
 Dragi Alkionovi prijatelji, Alkion je jutros uplovio u hrvatske teritorijalne vode. U skladu s mojim ugovorom, ja još jednom brišem prašinu na ovom blogu, zalijevam cvijeće i ostavljam ključ ispod tepiha pred vratima. Ne vjerujem da ću se prepustiti daljnjem bloganju. Mislim da je ozbiljna komunikacija znatno otežana zbog nedostatka važnog elementa – neverbalnog dijela. Ako ne znate je li se sugovornik nasmiješio prilikom izgovaranja-pisanja neke riječi ili vam ju je možda uputio smrknutog lica, teško ćete shvatiti što je zapravo htio reći, koliko je ozbiljnosti, a koliko šale u njegovom obraćanju, ima li simpatije, uvažavanja, tolerancije, je li prijekor blag i dobronamjeran ili napadački i ratoboran. Možda ovo ipak nije mjesto za teže ozbiljne razgovore. Možda je bolje držati se lagane razbibrige, zabave, šale, univerzalnih tema koje ne kriju opasnost ulaska sugovornika u teške polemike. Javljanje blogovlasnika osobno očekuje se u srijedu, četvrtak. Vjerujem da će vas on razveseliti i razonoditi mnoštvom fotografija i tekstova o dojmovima s krstarenja među grčkim otocima. Srdačno vas pozdravljam. Bilo mi je zadovoljstvo sresti vas i upoznati na ovim prostorima. Poželi li netko sa mnom zaista popiti pivo ili supati prepečeni kruh u bukaletu punu tamnog, plemenitog istarskog terana, neka javi Alkionu. On će me već negdje naći, a ja ću se pozivu rado odazvati. Voli vas ??? |
Campanile della nostra infanzia
- 09:33 -
Da ne dođe do prijatelj drag... (14) -
Isprintaj -
#
|
TEKST PIŠE ??? (Alkion je još tkoznagdje!) Čitanje znanstvenih radova isključivo da bi ih se neznanstvenim argumentima pobijalo, čitanje i interpretiranje tih istih radova laički i na granici ruganja ljudima koji su ih pisali, je u najmanju ruku nepristojno. Ne moramo i ne možemo svi sve znati. Moje je znanje molekula u kapi mora sveukupnog ljudskog znanja i spoznaje. Netko jednostavno nema ni želju ni potrebu nešto saznati. To je njegovo pravo i ja mu to ne zamjeram. I takav čovjek ima pravo pošteno živjeti svoj život. Zamjeram onome koji zna da o nečemu ne zna, ili ne zna dovoljno, a ipak se gorljivo bori da baš o tome svima nametne svoje "stručno" i jedino ispravno mišljenje. Ima na ovim prostorima mnogo primjera takvog ponašanja. Bilo je ovdje "genijalnih kirurga" (i ostalih liječnika "vrhunskih specijalista"), fotografa, književnika, umjetnika svake fele, pravnika, ekonomista, lingvista, raznih inženjera pa čak i teologa. Da se razumijemo: ima ljudi koji sve nabrojano JESU i koji o svojoj struci i svom području zanimanja stručno i argumentirano govore. Međutim, ima i mnogo onih koji su sve to ALI "" pod navodnicima. E oni su najglasniji u obrani svojih teza i hipoteza, izmišljaju argumente koji podupiru te njihove teze i hipoteze, izvlače nekakve rezultate (kada su obavili istraživanja??!!), interpretiraju ih i pronalaze područja aplikacije zaključaka da je milina. (Najnoviji primjer su stručnjaci za područje homeopatije.) Ovo je mjesto (blog) na kojem možemo lako, besplatno, na jedan popularan način, širiti vlastitu opću kulturu, saznati ponešto i uz to se zabaviti. Sjećam se krasnih tekstova jednog mladog čovjeka iz Jeruzalema, Darko, ako se ne varam. Ima i takvih poput Darka iz Jeruzalema - Siska mnogo. Čovjek prije svega treba biti samokritičan i znati o čemu ne može znalački i stručno diskutirati. Treba bez osjećaja kompleksa niže vrijednosti prepoznati tekstove iz kojih ON MOŽE NEŠTO NAUČITI. Treba se otvorenog srca i uma prepustiti takvim tekstovima, dozvoliti im da malko prošire njegove vidike, da mu usade neke nove spoznaje. Ne zanima svakog od nas sve. Svatko čini svoj odabir prema vlastitim područjima interesa. Naravno, drugima priča o onome čime se on bavi, profesionalno ili amaterski, ali svakako na razini koja mu dozvoljava da suvereno vlada materijom, da argumentirano i ozbiljno iznosi dokazane ili dokazive činjenice. Može (i mora) ponekad iznijeti i svoje sumnje, nedoumice, zabune. I o njima se može (i mora) razgovarati ozbiljno. SVAKAKO BEZ NATRUHA IZRUGIVANJA BILO KOME I BILO ČEMU!!!. Kad nam ponestane argumenata kojima branimo vlastitu tezu, najgore što možemo učiniti jeste da ispišemo niz vrijednosno i moralno upitnih rečenica aludirajući da ih je izgovorio naš sugovornik. Nakon što sebe i cijeli auditorij uvjerimo da je naš sugovornik zaista autor spomenutih rečenica, lijepo ga, ne trepnuvši, ne promislivši ni na trenutak što zapravo govorimo, optužimo, ni više ni manje, za KAMPANILIZAM!! Možemo mi to tumačiti kao ljubav za trg u našem malom rodnom mjestu; trg na kojem se uzdiže draga nam vertikala zvonika crkve u kojoj nam je svećenik polio glavicu dok smo plakali u naručju krsne kume. ALI, ta ljubav za campanile della nostra infanzia je simbol za nešto mnogo gore, za nešto ružno i nedostojno čovjeka normalnih (da ne kažem visokih) moralnih principa. Zaključak: Izrugivanje nečemu što ne poznajemo je ružno, ali daleko je ružnije paušalno pljusnuti u lice čovjeka (kojeg ne poznajemo) kvalifikaciju čije ružne strane, težine i ozbiljnosti sami nismo uopće svjesni. |