30.09.2005., petak
Nema škrtarenja - izbor za Kraljicu splitsko-dalmatinske županije
Ko šta smo najavili unazad par postova, u Trilju je uoči blagdana Sv Mihovila održan izbor za Kraljicu splitsko-dalmatinske županije u organizaciji novopečenog vlasnika licence Siniše Vuce, porijeklom Triljanina (točnije Vonjićana) i u svakom slučaju najosebujnijeg lika cro-estrade. Publika okupljena u sportskoj dvorani provela je večer prateći estradni spektakl jednog od 4 regionalnih izbora za dalmatinsku najljepoticu, a u pauzama izlazaka na scenu nastupali su domaći zabavnjaci: Ana Rucner i dečko joj Vlado Kalember (najpopularniji puknuti glas bivše države ;-), miljenik domaće publike Zdravko Škender (kakvi smo takvi smo, još uvik najbolje kod nas kure pisme u stilu čaše lomim ruke mi krvave a tu je Zdrave neprikosnoven), Dražen Žanko, Alka Vujica, vječno ime s plakata Suzana Bratim, a na kraju se i sam organizator izbora prihvatio mikrofona te pokazao zašto je car po diskotekama diljem EU di se kupi naš svit i ekipa s Balkana. Sam izbor je svojom nastupom okončao Mišo Kovač broj dva hrvatske estrade tj Luka Vuco Luis, otac vjerojatno najpoznatijeg Triljanina.
Showman Vuco na pozornici s natjecateljicama
Kad Vuco organizira izbor, onda nema škrtarenja. Nakon još tri regionalna izbora održat će se glavni izbor za Kraljicu Dalmacije koja će osvojiti 20 tisuća kuna - komentar je organizatora na nagrade koje je osvojila pobjednica Helena Rade iz Solina, među ostalim umjetničku slike, zlatni nakit i odjeću. Prva pratilja je Petra Kaćunko, druga Katarina Kavain, dok su misice fotogeničnosti i šarma Anica Grgić te Marija Bralić. Nismo doznali jesu li i ove misice kao i njihove kolegice na praktički svim svjetskim izborima ovakvog tipa najviše zainteresirane za mir u svijetu i prestanak gladi u zemljama u razvoju…
Kraljica, pratilje, najfotogeničnija i najšarmantnija
Izbor za najljepšu djevojku u našoj županiji vodili su sveprisutni - zlobnici bi rekli ocvali - voditelji Ana Sasso (jel se ko sića vrtiguzaste reklame Pipi Tu Tu) i Denis Šabić (vjerojatno jedini voditelj kojem ne tribaju radijski sampleovi jer ih sam proizvodi u govoru, također poznat po dilemi jel' se ispravno kaže Irak ili Iran). Svejedno, i pored natjecateljica, zvijezda i voditelja, daleko najjači dojam ostavio je sam organizator Siniša Vuco, koji je još jednom demonstrirao kako je u vrhunskoj formi koja na naše veselje traje godinama. Tako je Vladi Kalemberu rekao: Vlado, da sam žensko zaljubio bih se u tebe, a inače je kompletan događaj prošao u ležernom tonu, bez lažnog glamura i usiljenosti.
Objektivno gledajući, triba bi se Vuco još jednom kandidirat za predsjednika. Koji bi to show bio, nema šta, leži mu.
|
28.09.2005., srijeda
Mijovil 2005
I ove godine Trilj je spremno dočekao Dan grada i blagdan svog nebeskog zaštitnika Sv Mihovila. Uz tekuća događanja - o čemu smo već pisali u pogledu društvenih, vjerskih, sportskih i kulturnih zbivanja – najslikovitiji dio blagdana, tradicionalni dvodnevni robno-stočni sajam, nije podbacio iako je iz godine u godinu sve bezličniji. Ili šta piva onaj vojvođanski pacifist kojeg baš zato kod nas ne vole - parada pijanstva i kiča. Stolića je bilo i na njima slikovite ponude, ka šta se može vidit iz priloženog. Bilo je i svita, iako tek popodne, a opća je ocjena kako je svake godine posjet sve slabiji. Nema svit para, a i izvoljio se…
Svuda gužva, nered i krkljanac…
Stavi ringišpil za Mijovila na Šljujinu livadu i nećeš falit
Nije ničeg nedostajalo, od čajeva koje liče sve tegobe, priko bičava koje je prodavač zainteresiranim kupcima rasteza uzduž i popriko da pokaže kako je njegova roba kvalitetna, pa sve do starih alata, željeznih peka, kineskih proizvoda svake vele do štandova s pečenim mesom - čovik se iznenadi kad vidi kolikom svitu je pečena prasetina mračni predmet žudnje.
Nema bolesti za koju ovde nema likarije, čak i za AIDS
Kad si u nižim razredima osnovne ovo ti je zakon
Rastezljivo, prilagodljivo, kako god o'š, grije noge i može se s istim pljačkat banka – jednom riči kvaliteta
Najveća gužva je uglavnom oko stolića s drvenarijom i alatima
Medenjaci baš ko iz bakine pećnice… a jednako i stari
Lutrija, svaka dobiva, potegni obarač i sve pobij za nagradu
Kakav ti bio Mijovil bez grotulja? Nema šanse bit bez toga nekoć nezaobilaznog sredstva za zavođenje, zamiranje i slično – kad bi momak ima namjeru pokazat curi da je ozbiljno zainteresiran, a i ako su već bili u vezi, onda bi svojoj dragoj za ovaj blagdan kupio grotulja kako bi pokazao i njoj i ostalima šta je i kako je na stvari. Danas momci zamiraju cure na druge načine, ali stari običaj je preživio tako da nema šanse da ne bude starijih žena koje prodaju nanizane orahe.
Pune ruke grotulja, di ste momci, šta ne kupujete curama?
Mirisi se mišaju, kamioni s prasadi prolaze i daju ono nešto, kafići i terase pune, konobari spadaju s nogu ali će izdržat ova dva dana. Ukratko, i ovaj Mijovil prođe…
|
Dodijeljena gradska javna priznanja
Povodom Dana grada dodijeljena su javna priznanja Grada Trilja. Na stranu šta ove godine objektivno niko ne može nikoga izdvojiti i reći Ovaj/ova/ovi su postigli to i to i zaslužili su nagradu, ipak su zbog digniteta grada kao takvoga stigli prijedlozi koji su uvaženi na zadnjoj sjednici Gradskog Vijeća a uglavnom su kao polazište imali minuli rad subjekata u prijedlozima.
Osobne nagrade su uručene don Marinu Matijaci i fra Mili Maroviću, župnicima u Vrpolju, Čačvini i Strizirepu te u Ugljanama i Strmendolcu, koji su u svojim župama djelovali 30 odnosno 18 godina i svojim služenjem ostavili traga u zajednici. Prijedlog za dodjelu nagrada je došao iz Cetinskog dekanata i Župskog ureda Sv Mihovila.
Kolektivne nagrade otišle su Dječjem vrtiću Trilj (prijedlog gradonačelnika Sarača) te udruzi Triljske mažoretkinje (prijedlog HSLSa Trilja).
Javna priznanja nagrađenima su uručena na svečanoj sjednici Poglavarstva i Vijeća održanoj 28. rujna uoči samog blagdana Sv Mihovila.
|
20.09.2005., utorak
Opravdani prosvjed u Košutama
Roditelji učenika mjesne osnovne škole u Košutama održali su mirni prosvjed isprid školske zgrade u središtu sela uz potpisivanje peticije da se njihovoj djeci osigura primjerena sigurnost u prometu, s naglaskom na postavljanje dodatne prometne signalizacije i nogostupe uz odvojke na glavne pristupne puteve. Škola u Košutama, koju u 8 razreda ove školske godine pohađa 164 učenika iz najnatalitetnijeg naselja triljskog kraja, nalazi se neposredno uz državnu cestu D-60 Brnaze-Trilj i iako je brzina kroz naselje ograničena na 60 km/h svakodnevno postoji opasnost od nezgode jer se kolnikom i rubnikom koji su na istoj razini koriste i osnovnoškolci i vozila.
Prijelaz za školu točno nasrid pravca
Prosvjed je organiziran na inicijativu HSPa Trilja a uz potporu praktički svih stanovnika Košuta. Prijašnjih školskih godina bi u sate dolaske i odlaska djecu u i iz škole redovito bila prisutna jedna od patrola prometne policije, što se ove godine događa na momente umjesto da se pruži djeci bar minimum sigurnosti. Na prijedloge kako bi jedno od rješenja bila gradnja nogostupa i postavljanje semafora do sada nije bilo sluha s bilo koje razine vlasti, iako bi to u svakom slučaju značajno olakšalo ovaj problem i smanjilo mogućnost stradavanja školaraca.
|
15.09.2005., četvrtak
I ove godine Mijovil
Defileom triljskih mažoretkinja glavnim gradskim ulicama neslužbeno su otvorene ovogodišnje Mihovilske svečanosti, iako bi se službeno otvaranje Dana grada trebalo dogoditi nešto kasnije tj. predstojećeg vikenda.
Ovako je to bilo ima stotinjak godina
Tijekom ovogodišnjih Dana grada i dana sv. Mihovila za mještane i goste bi se triba odvijat niz sportskih, društvenih i kulturnih događanja, uz nezaobilaznu svečanu sjednicu Gradskog vijeća i misno slavlje na sam blagdan 29. rujna. Pored turnira u nogometu, košarci, rukometu i boćanju, svoje izložbe i nastupe bi tribale održati i (još uvik) djelujuće kulturne udruge. Triljski moto-party, koji je već prešao u tradiciju, održati će se predstojećeg vikenda s posebnim sjećanjem na nedavno preminulog Gorana Šušnjaru Gotu, alfu i omegu dosadašnjih partyja.
Pjevač Siniša Vuco je u skladu sa novim smjerom u karijeri – organizacijom dalmatinskog izbora za Kraljicu Hrvatske za šta je pribavio licencu – odlučio u mistu iz kojeg potječe organizirati glavni izbor zainteresiranih kandidatkinja te dovesti niz glazbenih gostiju. Među ostalim spominju se Ana Rucner i dečko joj Vlado Kalember te još određen broj poznatih estradnih grla, tako da priredba ne bi smila bit dosadna (odma je krenila za***ancija kako će svoj nastup imat i koza Cetinka).
S njim definitivno nikad nije dosadno
Naravno, kakav bi to Mijovil bio kad se ne bi održa najveći dalmatinski tradicionalni robno-stočni sajam. Već smo ogluglali na stoliće sa svakakvim dragunlijama i đinđama uzduž glavnih gradskih ulica, gužvu, štandove na kojima se jedni do drugih prodaju kazete i cedeovi Cece, Mile Kitiće i Thompsona, kućice sa zagorilim uljem i ćevapima te bisne šofere koji pola kilometra priđu za pola ure i tako to, šta znači da će isto bit i ove godine – još samo fale nekadašnji predratni redoviti posjetitelji u Trilju za ove dane prodavači prasadi iz okolice Šapca i Čačka – ili ukratko još jedan balkanski vašar/dernek/nazovite kako oćete, još ne igra mečka ali nije isključeno do kada neće...
Još samo to fali
Napomena: stočni sajam će se zbog predizborne epidemije gradnje nogometnih igrališta održati na predjelu Gaz u Jabuci.
|
13.09.2005., utorak
Šta bi tek da imamo više raskrižja...
Virujen da bi se teško moga nać neko ko svakodnevno prolazi autom priko mosta u Trilju a da ga - nakon šta je ima tri miseca uveden novi prometni režim - i dan-danas koji put mahinalno zbuni to šta nema više pravo prednosti prolaza na pravcu prema Livnu.
Dugo godina je glavni pravac bio upravo taj dok su vozila iz pravca Ciste čekala da se uključe u promet, da bi adminstrativnom odlukom redoslijed prvenstva promijenjen, šta je u početku stvaralo nemile probleme kako mještanima tako i gostima, i srića da je sve ostalo na beštimi i trubljenju te praktički bez nesriće.
Naime, domaći vozači su prvih nekoliko puta iz navike ulijetali u problematične situacije (svi redom koliko nas ima) da bi kompletna situacija brzo ušla u naviku, a stranci ionako u pravilu čitaju prometne znakove pa s njihove strane nije bilo problema nakon šta su uočili znak na mostu koji im kazuje kako je prema desno glavni pravac kad se ide iz pravca Sinja. Jedino je bilo problema s pojedinim lokalnim facama (znate ih, to su oni u pravilu neobrijani koji u staroj autini misle da su glavni) i određenim dijelom vozača s brojkama i slovima na registraciji, i jedni i drugi bi navalili ko sivonje ali bi nakon izbjegnutog udarca i spominjanja uže i daljnje rodbine skopčali kako nije bitno šta žešće uletit u raskrižje nego poštivat znak. Ali opet, ko zna pod kojim uvjetom je i dozvola dobijena, jel bilo u pitanju 100 maraka ili je ipak odvoženo 30 sati pa ispit, no to je već druga priča…
Ko i kod svake promjene, dobrom dilu građana nije bilo pravo šta se dogodila ova izmjena, tim više šta je prošlo dosta od posljednje promjene prometnog režima. Ipak, ima logike u istoj - planiran je spoj s autoceste koja bi prolazila južnim dijelom naselja Čaporice i Ugljane sa graničnim prijelazom Kamensko, i to u vidu brze ceste koja bi išla preko navedenih naselja do Velića di bi se spajala na postojeću državnu cestu Brnaze-Trilj-Kamensko. Kad se taj pravac dovrši – a riječ je o relativno doglednom periodu kroz koju godinu – te usporedo s daljnjim produžavanjem autoceste prometovanje postojećom cestom će uvelike opasti (pogotovo prema granici s BiH) pa će se gro prometa odvijati prema Cisti i Imotskom. S te strane, izmjene idu u pravcu navikavanja vozača na prometne uvjete koji će uskoro nastupiti.
Ili bi možda tribalo postavit semafor?!?
|
06.09.2005., utorak
Trilj s dušom
Prije neki dan je jedan građanin Trilja (svaka čast na ideji, Antonio) spomenuo zanimljivu zamisao – tribalo bi vratiti nekadašnji otočić neposredno prije visećeg mosta a uz livu obalu Cetine koja na toj dionici čini veliki luk. I mogu reć, debelo je u pravu, tim više šta bi i priroda tu pomogla.
Naime, niko mlađi od 25 godina u biti se i ne može sitit tog otočića koji je uz viseći most bio svojevrstan simbol jednog pitoresknog Trilja i netaknute prirodne obale Cetine. Praktički svima je bilo žao kad se taj otočić uništio prilikom gradnje betonske obale u mistu. Sve to je bilo učinjeno u sklopu gradnje HE Đale i akumulacijskog jezera, kad se u posvemašnjoj socijalističkoj maniji betoniranja i asfaltiranja koje je bilo omogućeno dotokom sredstava za gradnju elektrane neko pametan sitio kako bi se, eto, mogle skinut topole s obale u središtu mista, sve skupa betonirat i kaldrmat te skinut otočić čisto onako. I pritom se debelo zeznuo, jer ne samo da je uništio lokalnu znamenitost, nego se i protok rijeke usporio pa su hrpe svakakvih naplavina i smeća dobile dodatnu šansu da se zadrže u središtu grada i svojim vonjem kompletiraju sliku grada ko turističkog središta koje ima potencijal ali i nedostatak strategije te mnoštvo krivih koraka u osmišljanju vlastitog prostora. Tada je jedno od niza glupih opravdanja bilo i da se obala uređuje betonskim pločama kako više ne bi bilo komaraca, a ne da ih otad nije bilo dvostruko više, nego čak i peterostruko.
Koja je ovo lipota bila… i uništiše je
Zna se koji su ljudi onda imali utjecaja po pitanju investicija u misto koje se tada nalazilo u sastavu općine Sinj, i ti ljudi ne kriju da su napravili grešku. Nisu važna imena, ali smatram kako bi ti ljudi – od kojih mnogi imaju određenog utjecaja i danas – tribali prvi povuć pitanje vraćanja otočića, kako bi ispravili povijesnu grešku. Nije to ni neka investicija, a dobio bi se dvostruko uspješan efekt - em bi Trilj ponovno dobio svoju znamenitost, em bi se ubrzao protok vode iz čega proizlazi da ne bi bilo više one bare na okuci na livoj obali u kojoj se kote žabe i komarci.
Praktički svakog lita bager se spušta u Cetinu i čisti mulj i naplavine. Ukoliko bi bilo sluha za ovu ideju – a svako ko ima u glavi bi triba imat za to – dosta bi bilo da se taj bager uputi na misiju izgradnje otočića i više praktički ne bi tribalo čistit u tolikoj miri nanose ko do sada. S te strane se izgradnja otočića čini i finincijski smislenom.
Nekoliko kamiona materijala bi bilo dovoljno, sadnica biljaka praktički ima svugdi uz Cetinu a i rijeka bi svojim nanosom učinila da se ubrzo formira otok i zadrži svoj oblik. Mislim, nazovite to glupošću, ali mi se čini da bi to bile pametno uložene pare, a usput bi značajno oplemenile misto koje je ionako samo od sebe stvarno lipo i ima dušu.
|
Za učenike, studente i (pokoje) zaposlene
Konačno se neko sitija uvest jutarnju liniju za Split a da se mještani našeg kraja ne moraju misliti oće li im se smilovati autobusi Livnobusa ili imotske autobusne firme i povesti ih do sjedišta županije, dakako uz pristojnu naknadu.
Tvrtka Litre iz Otoka je uvela autobusnu liniju Otok-Grab-Trilj-Split koja prometuje svako jutro s polascima otprilike oko 6:50 iz Trilja. Tako će učenici, studenti i svi ostali koji iz našeg kraja putuju do Splita konačno imati sigurnu liniju s kojom mogu doći navrijeme za obavljanje svojih poslova i zadaća.
Ironično, dugo godina se tvrdilo kako je ta linija nerentabilna i kako niko nije zainteresiran za održavanje navedenog autobusnog pravca.
|
|
