SRP - gradska organizacija Slavonski Brod
ponedjeljak, 31.03.2014.
Branko Horvat I
|
Brano Horvat, Radna teorija cijena i neki drugi nerješeni problemi ekonomske teorije. Josip Andrić : Dali se u znanstvenim rezultatima Branka Horvata nalaze riješenja kriza. Kriza, opća, ekonomska, politička, društvena, u međunarodnim odnosima glavne su poštapalice svih tema u pisanim medijima i govorima stručnjaka, političara i inih javnih radnika. Višeznačnost pojma "kriza", ipak u svojoj osnovi, je ekonomska odnosno gospodarska, ako se to "ekonomsko" shvati kao djelovanje a "gospodarsko" kao rezultat toga djelovanja. Kvantiteta i kvaliteta. Osnovna obilježja krize koju neposredno trpe i vide obični ljudi su pogoršavanje uvjeta života sve većeg broja građana i društvene reprodukcije. Najzorniji indikator tog procesa je neumitan pad broja zaposlenih bez odgovarajućeg zbrinjavanja onih koji gube i nemaju posao te pogoršavanja zajedničkih društvenih potreba u oblasti, odgoja i obrazovanja, kulture, zdravlja i socijalnih potreba. U postojećem sustavu kapital odnosa te stavke postaju sve nepovoljnije za građane zbog ostvarivanje profita za reprodukciju kapitala. Razne ekonomske škole i politike te palijativne mjere ne daju željene niti očekivane rezultate sukladne društvenim potrebama i mogućnostima. Da bi se osigurala reprodukcija kapitala na tim osnovama od nepoželjne reakcije građanskih masa, na oružje i vojske, tzv. obranu, troše se ogromna sredstva ljudskog rada i materijalnih dobara. U rješavanju kompleksa društvenih problema učestvuju čuveni stručnjaci s manje ili više kratkoročnim uspjesima, dok se dugoročni negativni trend nastavlja. Osim brojnih naučnika na temelju čijih se znanstvenih dostignuća realiziraju ekonomske i druge politike s upitnim cjelovitim rezultatima, postoje i oni prešućivani čije znanstvene spoznaje daju i nude odgovarajuće odgovore. Jedan od tih prešućivanih znanstvenika u ekonomskim znanostima je Dr. Branko Horvat. Za one koji nisu za njega čuli, tko je bio Dr. Branko Horvat. BILJEŠKA O PISCU "Branko Horvat je rođen u Petrinji 1928. godine. Kao šesnaestogodišnjak otišao je u partizane, a po završetku rata nastavio je školovanje. U Zagrebu je studirao tehniku, ekonomiju i filozofiju, a svoj prvi doktorat odbranio je na Zagrebačkom sveučilistu 1955. godine. Na University of Manchester u Engleskoj obranio je drugi doktorat 1958. godine. Predavao je na Sveučilištu, u Zagrebu, Univerzitetu u Beogradu, te na ostalim jugoslovenskim univerzitetima. Bio je osnivač i dugogodišnji direktor Jugoslovenskog instituta za ekonomska istraživanja.Pored bavljenja naučnim radom koji mu je doneo izvanrednu medunarodnu reputaciju, Branko Horvat je radio na nizu domaćih i medunarodnih ekonomskih programa u različitim svojstvima — od rukovodioca istraživanja do dužnosti vladinog savetnika; u više navrata boravio je i boravi kao gostujući profesor na uglednim američkim i evropskim univerzitetima. Svoje radove Horvat je objavljivao i objavljuje u stručnim časopisima medunarodnog renomea i kod uglednih domaćih i svetskih izdavaca. Njegovi radovi objavljeni su na engleskom, ruskom, njemačkom, italijanskom, mađarskom, českom... jeziku. Profesor Horvat pripada onom malom broju svetski relevantnih ekonomista, a nesumnjivo je jedatn od najautoritativnijih znalaca problema samoupravne ekonomije. Bio je kandidovan za Nobelovu nagradu iz oblasti ekonomije. Živi(o)(je) u Zagrebu gde je profesor na Ekonomskom fakultetu. Od 1956. godine kada je objavio prvu knjigu, dakle u proteklih trideset godina, Branko Horvat je objavio..." (23 knjige od kojih se iz zadnje "Radna teorija cijena",mogu postaviti pitanja aktualnim ekonomskim stručnjacima zašto je gospodarstvo 2014.godine u Hrvatskoj i šire u postojećoj teškoj situaciji). Smatrajući da ekonomija na kapitalističkim osnovama neće biti zadovoljavajući društveni oblik proizvodnje i da ozbiljan naučnik, naročito ekonomskih znanosti, može svoju nauku unaprijediti ostvarivanjem uvida u rad klasičnih teoretičara a posebno djelo i metod Karla Mara. Horvat svoje izučavanje nastavlja na kritički osvrt njegove ekonomske znanosti. U prvom poglavlju ukazuje na to što je Marks učinio a što i zašto nije mogao učiniti. (Nastavit će se) |
