Tekstovi:
1. Utemeljenje ateizma i religije
2. Racionalnost ateizma i religije
3. Čemu animozitet između ateista i vjernika?
4. Je li Bog proizvod ljudskog uma? (Feuerbach)
5. Što je bilo prije Boga?
6. Je li Isus Krist povijesna osoba?
7. Je li Isus Krist povijesna osoba? (2)
8. Hoće li znanost dokazati da Bog ne postoji?
9. Friedrich Nietzsche i religija
10. Činimo li dobro samo zbog Božje kazne?
11. Pretjeruje li Crkva u pogledu seksualnosti?
12. Je li Trojstvo politeizam?
13. Je li kršćanstvo sinkretistička religija?
14. Kako je Crkva birala evanđelja?
15. Zašto poslanice ne sliče evanđeljima?
16. Je li starozavjetni Bog zao?
17. Paradoks kamena
18. Zašto je Katolička crkva griješila kroz povijest?
19. Što Bog hoće?
20. Što bi bilo kad bi čovjek bio besmrtan?
21. Jesu li kršćani većinom neinteligentni?
22. O celibatu i ređenju žena
23. Zašto se Biblija različito shvaća?
24. Je li biblijsko izvješće o stvaranju pogrešno?
25. Što poručuju Adam i Eva?
26. Bog i evolucija
27. Evolucija i kršćanski fundamentalizam
28. Evolucija i ateistički fundamentalizam
29. Kakav je odnos religije i znanosti?
30. Zašto Crkva ne raspodjeli svoja bogatstva?
31. Kršćanska etika i ateistički humanizam
32. Potječe li kršćanstvo od Esena?
33. Je li Crkva desničarska organizacija?
34. Ima li u Bibliji grešaka?
35. Kršćanstvo i društvene promjene
36. Marxova kritika religije
37. Kršćanstvo i socijalno pitanje
38. Jesu li Židovi iskrivili izvorno kršćanstvo?
39. Albert Einstein i religija
40. Ispovijest vjere
41. Zar Bog kažnjava potomke zbog grijeha predaka?
42. Zašto Isus nije ukinuo ropstvo?
43. Psihologija i religija
44. Po čemu je Stari zavjet nadahnutiji od grčkih filozofa?
45. Kršćanstvo i žene
46. Kada se Isus rodio?
47. Kršćanstvo i marketing
48. Tko je Jahve?
49. Smiju li katolici kritizirati Crkvu?
50. Apsurd Isusovih prispodoba
51. Povijesni Isus i Krist vjere (1)
52. Povijesni Isus i Krist vjere (2)
53. Povijesni Isus i Krist vjere (3)
54. Značenje Marije danas
55. Drugi vatikanski koncil
56. Koncilska i pretkoncilska Crkva
57. Pojmiti Boga
58. Concilium
59. Religija iz straha i koristi
60. O molitvi i Božjoj intervenciji
61. In memoriam: Edward Schillebeeckx
62. Što znači da je Isus Sin Božji
63. O Uskrsu
64. O Tijelu Kristovu
65. O Uzašašću
66. Matteo Ricci i inkulturacija kršćanstva
67. Teološki All Stars Team
68. Obraćenje biskupa Romera (1)
69. Obraćenje biskupa Romera (2)
70. Obraćenje biskupa Romera (3)
71. Ekskluziva o Schillebeeckxu
72. Redemokratizacija Crkve
73. Uvod u kršćanstvo
.................................................................


Free counter and web stats


Responder blog banner

05.05.2008., ponedjeljak

Je li Bog proizvod ljudskog uma? (Feuerbach)

Argument koji je protiv religije izveo njemački filozof iz 19. st. Ludwig Feuerbach postao je jedan od središnjih teza ateizma, te su ga kasnije preuzeli i drugi najpoznatiji teoretičari ateizma Marx, Freud i Nietzsche. U svom djelu ''Bit kršćanstva'' Feuerbach svodi Boga na ljudsku projekciju. Ovako to obrazlaže: ''Svijest o bogu je čovjekova sebesvijest, spoznaja o bogu je čovjekova sebespoznaja. Po čovjeku možeš prepoznati njegova boga, a po čovjekovu bogu čovjeka. Oboje je jedno.'' No, nastavlja Feuerbach, ''religiozan čovjek nije svjestan da je svijest o bogu zapravo sebesvijest njegove biti i nedostatak te svijesti je bit religije''. Dakle, prema Feuerbachu, nije Bog stvorio čovjeka na svoju sliku, već je čovjek Boga stvorio prema sebi, pa je zato zapravo čovjek čovjeku bog, homo homini deus est.

Image and video hosting by TinyPic
Ludwig Feuerbach

Konkretno, prema Feuerbachu je Bog ljubav jer je to projekcija ljudskog srca, Bog je moralno savršen jer je to projekcija ljudske volje, Bog podnosi muku i trpljenje jer je to projekcija ljudske patnje, Bog je trojstven jer se u tome zrcali ljudska zajednica, Bog uskrsava jer je to zadovoljenje čovjekove težnje za osobnom besmrtnošću, itd. U Božjoj osobnosti čovjek slavi neovisnost, neograničenost, besmrtnost svoje vlastite osobnosti. U molitvi čovjek obožava svoje vlastito srce i štuje svemoć osjećaja. U krštenju i euharistiji zbiva se svečano priznavanje božanske spasiteljske snage prirode, predmeta osjetilnog užitka. U vjerovanju u Božju providnost manifestira se vjera u čovjekovu vlastitu vrijednost, pa se vlastiti interes deklarira kao božji interes, vlastita volja kao volja Božja…

Zadovoljan svojim djelom, Feuerbach je za sebe tvrdio da je on ''posljednji filozof, koji je odgurnut na krajnje granice filozofstva.'' I treba priznati kako je on svojim tumačenjem religije daleko nadvisio prosvjetitelje koji su mislili da je religija svećenička varka, obična obmana i sl. Feuerbach religiju razumije dublje, po njemu je njen početak, središte i kraj sam čovjek, religija je čovjekovo samoobožavanje.

Inače, Feuerbach je svojom filozofijom prvi napravio značajniji otklon od Hegela, koji je Isusa smatrao središtem povijesti. Čimbenik koji je izazvao rascjep na desne i lijeve hegelovce bilo je djelo Davida Straussa ''Život Isusov''. Strauss tada još nije bio ateist, ali je bio uvjeren da na biblijske iskaze valja gledati kao na mitske predodžbe, a kršćanstvo treba osloboditi mitskih utjecaja i omogućiti mu da zasja u svojoj pravoj, filozofskoj istini. Ipak, Strauss je više bio strastven nego ozbiljan, pa o tom ''pravom'' kršćanstvu nije napisao gotovo ništa. No, kasnije će za, pod političkim utjecajem francuske revolucije i pruske konzervativnosti, sve radikalnije mladohegelovce takav Strauss postati previše mlak, pa će ga Arnold Ruge nazvati ''prokleti pop''.

Image and video hosting by TinyPic
David Strauss

No, vratimo se Feuerbachu. Njegova je kritika religije postala prilično utjecajna. Engels kaže da je čitajući ''Bit kršćanstva'' doživio ateističko ''iskustvo objave'', a ni danas nema ozbiljne protureligijske kritike koja ne bi crpila iz Feuerbacha. No, ipak postoje značajne zamjerke njegovim tezama.

Prvo, Feuerbach uopće ne govori o tome da Boga nema. Usmjerenost ljudske svijesti prema nečemu beskonačnome još ništa ne govori o egzistenciji ili neegzistenciji neke beskonačne zbilje, neovisne o našoj svijesti. Naime, nije moguće isključiti da tim našim potrebama koje projiciramo, našim željama i nagonima, dosta odgovara Bog koji postoji. Time cijela Feuerbachova kritika religije i čitav dokaz njegova ateizma počiva na logički krivom zaključku. Naime, točno je da nešto još ne postoji samo zato jer se to želi, ali nije točno da nešto ne postoji samo zato jer se želi.

Međutim, bitno je zamijetiti kako kršćanska vjera u raspetog Sina Božjeg proturječi svim predodžbama o čovjekovoj pravednosti, ljepoti i moralnosti. Po Feuerbachovoj teoriji je nemoguće da bi se Bog objavio u Isusu na križu. Religiozna čežnja svoju projekciju nikada ne bi ostvarila u razapinjanju Sina Božjeg, njegovoj nemoći i napuštenosti u smrti.

Nadalje, postoji problem i u osnovnoj Feuerbachovoj tezi koja kaže da je religija čovjekova svijest o njegovoj beskonačnoj biti (zato jer je beskonačna, a ne konačna, ona projicira beskonačnog Boga). Međutim, nekakva realna beskonačnost ljudske biti ili ljudskog roda i njegovih snaga nije ničim dokazana, već jednostavno pretpostavljena. Feuerbach o čovjeku pojedincu govori kao da je on čovjek uopće, tj. opći čovjek, opće ljudsko biće. Međutim, tu moramo postaviti protupitanje: nije li Feuerbach sam stvorio svoju projekciju. Naime, zbiljski pojedinac je ograničen i konačan. Umjesto o takvom čovjeku Feuerbach govori o općem ljudskom biću, što je zapravo čista projekcija, opredmećena i osamostaljena. To nerazjašnjeno poimanje općeg ljudskog bića zamjerit će mu kasnije i neki mladohegelovci poput Maxa Stirnera. Dakle, Feuerbach je želio Boga izvesti iz čovjeka, ali je zato nužno morao svog ''čovjeka'' izvesti iz Boga.

Konačno, Feuerbachu se može uzvratiti njegova kritika religije na način da se zapitamo nije li upravo njegovo propagiranje ateizma proizvod njegovih projekcija. Dapače, nema li moderni čovjek više razloga projicirati ateizam, nego religiju? Kroz ateizam projicira svoju slobodu, neovisnost, samovlašće, želju da ne odgovara nikome i sl. Slovenski filozof Slavoj Žižek piše: "Ako smo nekad davno javno glumili da vjerujemo, dok smo intimno bili skeptici ili se čak opcesno rugali vjerovanjima koja smo javno zastupali, danas radije javno ispovijedamo skeptične/hedonističke/opuštene stavove, dok nas intimno još progone vjerovanja i stroge zabrane." (Bog na mukama: obrati apokalipse, Ex libris, 2008.).

Ipak, Feuerbachova kritika kršćanima treba ostati trajna opomena, jer su Boga tijekom povijesti često prilagođavali vlastitim potrebama, te ga svodili na zahtjeve svoje, često banalne, svakodnevne zbilje. Kritika ateizma da je Bog projekcija čovjekove slabosti, izraz njegove želje za sigurnosti i za moći, potvrđuje se kod osoba koji su religiozni iz straha i koristi (o tome je riječ u ovom tekstu). Stoga ozbiljno treba uzeti opomenu da se Boga ne stvara na vlastitu sliku i priliku, a sebe stavlja na njegovo mjesto, kao i opomenu da se ne govori o Bogu, a misli na vlastite interese, da se ne naviješta Boga dok se misli samo na ispunjavanje vlastitih želja.

- 15:04 - Komentari (6) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

  svibanj, 2008 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

Svibanj 2011 (1)
Srpanj 2010 (3)
Lipanj 2010 (4)
Svibanj 2010 (1)
Travanj 2010 (1)
Ožujak 2010 (3)
Veljača 2010 (1)
Siječanj 2010 (2)
Prosinac 2009 (2)
Studeni 2009 (3)
Listopad 2009 (2)
Kolovoz 2009 (1)
Srpanj 2009 (1)
Svibanj 2009 (1)
Ožujak 2009 (1)
Veljača 2009 (1)
Siječanj 2009 (1)
Prosinac 2008 (1)
Studeni 2008 (2)
Listopad 2008 (1)
Rujan 2008 (2)
Kolovoz 2008 (1)
Srpanj 2008 (12)
Lipanj 2008 (12)
Svibanj 2008 (15)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga:
Blog Responder (eng. onaj koji pruža pomoć) je mjesto promišljanja o nekim teološkim temama koje se autoru čine zanimljivima. Ako nekome bude od pomoći ili ga tkogod nađe interesantnim, ispunit će svoju funkciju.

kontakt: responder.hr@gmail.com

Drugi o Responder blogu:
“Eto danas sam po prvi puta otkrio ovaj blog i 3h se nisam maknuo od njega, moram priznat da me se izrazito dojmio i na neka pitanja me je stvarno prosvjetlio, mogu samo da pohvalim autora i da mu dam potporu da samo tako i nastavi.”
"Svakako najkvalitetniji blog na ovu temu na čitavom hrvatskom webu."
Anonimac

"Htio bi reći samo da pratim redovito tvoj blog, neke tekstove i koristim u svome radu. Moram reći da je blog jedinstven i fantastičan. Mnogo se toga dobrog može naći i u komentarima."
Supek

“Čini se pomalo modernistički inficiran.”
Toma Blizanac

“Blog s katoličkim podvalama o evoluciji.”
ProtestantZg

“Tipičan primjer zlobnih laži o Isusovoj povijesnosti.”
My Exercises

"Skoro pa profesionalni antiateista i branitelj križa."
Pavaogc

“Hvala bogu što još ima mislećih bića, koji ne potiskuju bitna i goruća pitanja Crkve. Teme koje otvarate već dugo i predugo nas glođu i bojimo se da nas ne izglođu. Utješno je uočiti da nas more ista pitanja. Dao vam bog bistar um, zašiljeno pero, dar znanja i poseban dar da nam na ovakav način služite! Bog vas blagoslovio! Pišite nam!”
demokracija



Katkad svratim na:
Portali
→ Spiritus movens
→ National Catholic Reporter
→ Clerical Whisper

Progresivizam
→ Young Adult Catholics
→ The Progressive Catholic Voice
→ J. Cecil's Progressive Catholic Reflections
→ Vatican II Voice

Tradicionalizam
→ Toma Blizanac
→ Romancatholicism
→ Tradition in Action

Ekumenizam
→ Faith and Theology
→ The Piety That Lies Between

Tiskovine
→ Svijetlo riječi





Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se