podvodni ribolov

XIII Državno ekipno prvenstvo Cres 2006

Na Cresu je 30.09.2006. održano XIII Državno ekipno prvenstvo u podvodnom ribolovu.
Prijavljeno je bilo ukupno 22 ekipe po tri člana svaka. Jedna ekipa se nije pojavila na startu, jedna je diskvalificirana, a također i dva člana druge ekipe jer su zatečeni u pretrazi terena u petak tj. u lovu.
Lovilo se u zoni B od rta Sv. Blaž do rta Prestenice. Validan ulov je donijelo 14 ekipa.

1. DPS Zagreb
2. INA Kostrena
3. Škarpina Nerezine
4. Split
5. Medulin
13. Marlera Ližnjan...

- 22:33 - Komentari (5) - Isprintaj - #

Šolta - Avantura ekipe Marlere

Na Šolti se održalo "Državno ekipno prvenstvo u podvodnom ribolovu za 2005. godinu". Cijelu avanturu opisao je Aleksandar (i sam sudionik istog), a detalji se nalaze na "Avantura ekipe Marlere" pod nazivom - Državno prvenstvo u podvodnom ribolovu na Šolti.

- 15:46 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Karte jadrana

Ako su vam potrebne pomorske karte, ili samo želite vidjeti gdje se nalazi koja uvala možete pogledati na "Karte po zonama" ili ako vas zanimaju otoci na "Karte - otoci".

- 15:37 - Komentari (2) - Isprintaj - #

Šolta - državno ekipno

08.10.2005. na Šolti će se održati "Državno ekipno prvenstvo u podvodnom ribolovu". Lani je održano u Medulinu, ove godine na Šolti... igra se ping pong, sjeverni jadran-južni jadran. O otoku možete više doznati klikom na "Da, da tu treba da klikneš", a o rezultatima natjecanja (kako bi rekli na TV-u) u narednim emisijama...

- 15:53 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Dupini opasniji od morskih pasa ?

Aaaaa...Glupost....Ne,ne...Ovo su RAMBO dupini.....Pa sad' ti roni...bijeg naoružanih dupina, koje je američka vojska istrenirala za ubijanje terorista i špijuna i to pazi sada....u ronilačkim odijelima.....Te pametne sisavce američka je vojska dresirala da pucaju na teroriste i nalaze podvodne špijune. Dobro da ne ronim u americi, jer kako bi me dupini protumačili onako u vodi, maskirno ronilačko odijelo, puška, pa još i mašem ribom oko struka. Šuška se o brojci od 36 odbjeglih dupina naoružanih ni manje ni više nego pištoljima s otrovnim strelicama. Strelice kojima su dupini naoružani sadrže otrov koji uspavljuje žrtvu.

Svejedno, nemojte pucati u dupine jadrana...jer su naši dupini imuni na američka sranja...

- 15:41 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Kirnjetina 82,5 kg

Kirnja zubusa, i to postena, od preko 80 kila nije svakodnevnica. A takvu bestiju, ako ste se ponadali i necete uloviti puskom. Problem je sto je ulovljena na dubini od 125 metara. Meni ta dubina i ne predstavlja problem nego mi fali spage na mulinelu od puske...haha...
Kako bi ta grdosija potezala...jace od yamahe 40 na kakvom gumenjaku.
Za kompletnu pricu klikni na kirnju......
" Kirnja"

- 13:49 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Državno u podvodnom ribolovu - Marinov prvak

U podmorju Velebitskog kanala održano je ovogodišnje pojedinačno državno prvenstvo u podvodnom ribolovu. Domaćin je bio senjski klub »Uskok«, koji je za zone trodnevnog natjecanja odredio priobalje južno od Senja, te akvatorij otoka Prvića. Splićanin Dario Marinov, član kluba Zenta, ovogodišnji je prvak Hrvatske u podvodnom ribolovu. U tri dana natjecanja Marinov je tri puta bio najbolji.

Prvi dan, Petak 08.07.2005.

Prvi dan natjecanja lovilo se u akvatoriju otoka Prvića. U konkurenciji 24 ribolovca iz 14 klubova Marinov je imao najbogatiji ulov vrijedan 19.474 boda, a sačinjavalo ga je 18 važećih riba – 13 vrana, 3 ugora, jedan zubatac i jedan fratar. Prvog dana bio je bogat ulov - ulovljeno je oko 200 kilograma ribe. U ulovima su dominirali ugori i vrane što je uobičajeno za natjecanje podvodnih ribolovaca, ali je njihova težina bila znatno veća nego na ostalim našim natjecanjima. Ulovljeno je dosta škarpina, nešto zubaca i šaraga, po jedan brancin, orada i kovač. O bogatstvu ulova svjedoči i podatak da su samo dvojica ribolovaca nakon pet sati bila bez ijedne ulovljene ribe, a još trojica imali su po jednu nevažeću ribu.
Prvoga dana vremenske prilike bile su povoljne, iako je prilikom jutarnjeg isplovljavanja vladala nevera koja nije navještala lijepo vrijeme. Ipak kasnije se sve smirilo, a natjecanje je završeno po suncu i bonaci. Najbolji ulovi ostvareni su u prvom dijelu natjecanja uz zapadnu obalu otoka Prvića gdje je u jednom trenutku bilo koncentrirano više od 15 ribolovaca.

Rezultati prvog dana: 1. Dario Marinov (Zenta, Split) 19.474, 2. Daniel Gospić (Škarpina, Nerezine) 16.340, 3. Mislav Čalo (Zenta) 15.100, 4. Branko Ikić (Medulin) 13.990, 5. Antonio Buratović (Pelegrin, Hvar) 13.062, 6. Boris Reinić (Rijeka) 12.940, 7. Đani Uhač (Zubatac, Lovran) 7.818, 8. Josip Čokolić (Zenta) 7.100, 9. Dario Babić (Ina, Kostrena) 6.452, 10. Zlatko Pučić (Zubatac, Vela Luka) 5.542...

Drugi dan, Subota 09.07.2005.

Drugog dana lovilo se u Podvelebitskom primorju, južno od Senja, od Spasovca do Lukova Otočkog. Za vrijeme natjecanja puhala je bura koja, međutim, nije zadavala većih problema ribolovcima. Više problema imali su barkarijoli koji su pet sati morali izdržati vjetar i valove. Ulovi su bili znatno slabiji nego prvog dana. Ukupno je ulovljeno oko 70 kilograma ribe. U odnosu na prvi dan nedostajali su ugori, a bilo je i znatno manje vrana. Nasuprot tome bilo je dosta šaraga, ponešto škarpina, nekoliko zubaca i jedna orada.
Dario Marinov nakon dva dana imao je najbolji bodovni saldo – dva negativna boda što znači da je u dva dana natjecanja bio najbolji. Drugi dan Marinov je pobijedio s 11 ulovljenih i važećih riba vrijednih 10.624 boda. Glavninu njegova ulova činile su vrane, a osim njih ulovio je dva šarga i jednu škarpinu. Najbliži konkurent bio mu je Boris Reinić iz Rijeke koji je zaostao za oko tisuću bodova. On je, međutim, imao velik peh na vaganju jer od 14 ulovljenih riba važećih mu je bilo samo devet. Ostalih pet bile su za dekagram-dva lakše od minimalnih 40 dekagrama. Zanimljivo je spomenuti da je drugog dana podbacio Branko Ikić, natrofejniji hrvatski podvodni ribolovac, koji je od tri ulovljene imao samo jednu važeću ribu.

Rezultati drugog dana: 1. Dario Marinov (Zenta, Split) 10.624, 2. Boris Reinić (Rijeka) 9.348, 3. Daniel Gospić (Škarpina, Nerezine) 6.660, 4. Antonio Buratović (Pelegrin, Hvar) 6.186, 5. Mislav Čalo (Zenta) 5.696, 6. Milan Budimski (Zagreb) 5.070, 7. Radoslav Jakupović (Udica, Mali Lošinj) 4.782, 8. Branko Vojniković (Udica) 4.572, 9. Zlatko Pučić (Zubatac, Vela Luka) 3.590, 10. Đani Uhač (Zubatac, Lovran) 2.900...
Ukupni poredak: 1. Marinov 2 boda, 2. Gospić 5, 3-4. Reinić i Čalo 8, 5. Buratović 9, 6-7. Ikić i Uhač 17, 8. Pučić 19, 9. Babić 20, 10. Jakupović 22...

Treći dan, Nedjelja 10.07.2005.

Završni dan prvenstva, održan je u podvelebitskom primorju južno od Senja, od Lukova Otočkog prema Jablancu, do Stinice. Vrijeme je bilo povoljno za natjecanje, a ulovi dobri. Količinski se ulovilo znatno manje nego prvog dana natjecanja, ali je kvaliteta ulova bila neusporedivo bolja. Najviše se ulovilo šaraga, kao i obično bilo je dosta vrana, isto tako zubataca i škrpina, te samo dva ugora. Dva ulova treba posebno istaknuti. Novi prvak Marinov u ulovu od deset važećih riba teških skoro osam kilograma imao je kovača teškog 2,6 kilograma, dok je Branko Ikić u svojoj lovini imao velikog zubaca – težak je bio 2,7 kilograma i najteži je od sve ribe ulovljene u tri dana. Apsolutno najteži ulov čitavog prvenstva imao je Antonio Buratović.

Rezultati trećeg dana: 1. Dario Marinov (Zenta, Split) 10.946 bodova, 2. Branko Ikić (Medulin) 10.922, 3. Daniel Gospić (Škarpina, Newrezine) 9.550, 4. Antonio Buratović (Pelegrin, Hvar) 8.034, 5. Đani Uhač (Zubatac, Lovran) 6.894, 6. Radoslav Jakupović (Udica, Mali Lošinj) 6.168, 7. Dario Babić (INA Kostrena) 5.384, 8. Mislav Čalo (Zenta) 4.698, 9. Boris Reinić (Rijeka) 4.028, 10. Josip Čokolioć (Zenta) 3.146.

Ukupno bodova sva tri dana: 1. Dario Marinov 41.044, 2. Gospić 32.550, 3. Buratović 27.282, 4. Čalo 25.494, 5. Reinić 26.316 bodova …

Konačni plasman: 1. Dario Marinov 3, 2. Gospić 8, 3. Buratović 13, 4. Čalo 16, 5. Reinić 17, 6. Ikić 19, 7. Uhač 22, 8-9. Babić i Jakupović 27, 10. Pučić (Zubatac, Vela Luka) 34 negativna boda.

- 12:52 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Oko Pule "svašta" pliva

NAKON VELIKOG BIJELOG, MALA CRNO BIJELA.

Samo nekoliko dana od kada se "stišala bura" od pojave velikog bijelog, ili više njih, evo nove senzacije za naše krajeve - nesvakidašnji susret ronilaca u podmorskoj pećini - oči u oči sa sredozemnom medvjedicom!

Grupa iskusnih ronioca, među kojima su bila tri Talijana i dva Poljaka, jučer ujutro je u podvodnoj pećini na pulskom akvatoriju susrela sredozemnu medvjedicu. Prvi je u pećinu uronio Giorgio Olivetti, koji se nemalo iznenadio kad je na šljunkovitoj plaži unutar pećine ugledao sredozemnu medvjedicu. Prema njegovim riječima, "foka" je bila dugačka oko metar i pol, a njezino tijelo je bilo sive boje, s dvije velike izrazito bijele površine u visini prsa i tamnijim, gotovo crnim flekama, prema repu. Njegovo prisustvo je nije izgleda previše uznemirilo, tako da je nesvakidašnji susret potrajao dobrih pet minuta, dok u pećinu nisu počeli dolaziti i ostali ronioci iz grupe. Tada se »Adriana«, koja je to ime na ovoj strani Jadrana dobila još davne 1979. godine kada je izabrana za maskotu Mediteranskih igara u Splitu, konačno pomaknula.
Najprije je lagano zaplivala prema roniocima, da bi se trenutak kasnije vještim pokretima izmigoljila između zbunjenih ronioca i nestala u dubokom plavetnilu. Iako je jedan iz grupe imao podvodnu kameru, trenutak je bio toliko nabijen emocijama, da inače iskusan ronilac i amaterski snimatelj nije svojom kamerom uspio zabilježiti ništa ???.
Inače, prije desetak dana je grupa ronilaca navodno vidjelo sredozemnu medvjedicu u vodama oko Malog Lošinja, a nedavno je viđena i kraj otoka Silbe te pokraj otoka Visa. (Izvor: Glas Istre)

Možda sve to i nije toliko čudno (kod Medulina na jednom otoku su krave, a vlasnik ih na otok dovodi plivajući za barkom - živa istina). Moguće je da za koji dan pročitamo vijest da je u blizini Pule na obali viđen polarni bijeli medvjed....haha....pa neka se zna da sam ga ja prvi vidio...evo sad zovem sve časopise...Halo...Lučka kapetanija..Jutarnji...Večernji...Glas Istre...slobodna....Novi list....VIDIO SAM U BLIZINI PULE MRCINU, VELIKOG BIJELOG POLARNOG MEDVJEDA... DA VIDIO, DRUŽIO SAM SE S NJIM, BACILI SMO JEDNU BRIŠKULU I TREŠETE, PITAO SAM GA ZA ZDRAVLJE... I ONDA SVATKO SVOJIM PUTEM...HAHA...

Do novih priča...pozdrav

- 12:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

VELIKI BIJELI...ovaj put nije šala

PODVODNI RIBOLOVAC PRIJAVIO SUSRET S VELIKIM MORSKIM PSOM U UVALI POLJE U PREMANTURI JOŠ 21. LIPNJA - POLICIJA I KAPETANIJA ŠUTJELI

Lučka kapetanija, policija i Centar 112 deset dana tajili pojavu morskog psa


Čini se da policija i Lučka kapetanija nisu previše ozbiljno shvatile to što je morski pas dugačak četiri metra zaplivao u neposrednoj blizini Pule, jer, kako drugačije komentirati njihovu desetodnevnu šutnju? Naime, u deset dana, koliko je proteklo od dojave podvodnog ribolovca, ni policija ni kapetanija nisu se oglasile i upozorile građane da morski pas najvjerojatnije i dalje kruži obalom.
PULA -
Informaciju o pojavi »velike bijele psine« u moru u Premanturi te kod Pule, koju smo jučer ujutro dobili od nekoliko naših čitatelja, potvrdio nam je i sam kapetan Lučke kapetanije Josip Lazarić. Prema njegovim riječima, 21. lipnja nešto poslije 21 sat u ured kapetanije pristigla je dojava građana koji je na području uvale Polje u Premanturi tijekom ronjena zamijetio morskog psa, po njegovoj procijeni, dugog oko četiri metra.
Odmah nakon zaprimljenog poziva, pojašnjava Lazarić, kapetanija je o tome obavijestila policiju, Centar 112 i Nacionalnu središnjicu traganja i spašavanja u Rijeci, no čudi činjenica što, makar putem medija, nisu obavijestili javnost. Čini se da je tek nakon našeg jučerašnjeg poziva Lučka kapetanija kontaktirala Institut »Ruđer Bošković« - Zavod za istraživanje mora u Rovinju, čiji nam je predstojnik Nenad Smodlaka rekao da su policija i kapetanija odmah nakon dojave o morskom psu trebale organizirati posjet mjestu gdje je zamijećen.
»Jučer smo primili prvu vijest o pojavi morskog psa, no teško mi je komentirati o kakvoj se vrsti radi s obzirom na to da ga nisam vidio. Pretpostavljam da je riječ o morskom psu koji se hrani planktonima jer velike bijele psine u svjetskim morima nisu viđene posljednjih deset godina. Posljednji put morski pas viđen je prije otprilike pet godina na području Budave, no i ta se vrsta hranila planktonima«, rekao je Smodlaka, dodavši da vjerojatno nema razloga za paniku te da je viđeni morski pas već najvjerojatnije isplivao iz Jadrana. Zanimljivo, kapetanija je Institutu prijavila pronalazak krepale kornjače, što im je, izgleda, mnogo ozbiljnije od bliskog susreta s morskim psom.
Glasnogovornika Policijske postaje istarske Roberta Pavlekovića također smo upitali je li policija dobila informacije o pojavi morskog psa i, ako je, zašto ih nisu proslijedili javnosti te kakva je procedura oko zaštite kriznog područja. Pavleković nam je samo potvrdio da su dojavu dobili od kapetanije, ali konkretnije informacije nije znao reći te nas je uputio na Pomorsku policiju, gdje su nas pak ponovno uputili na svog glasnogovornika Pavlekovića.
Čini se da policija i Lučka kapetanija nisu previše ozbiljno shvatile to što je morski pas zaplivao u neposrednoj blizini Pule, jer, kako drugačije komentirati njihovu desetodnevnu šutnju? Naime, u deset dana, koliko je proteklo od dojave ribolovca, ni policija ni kapetanija nisu se oglasile i upozorile građane da morski pas najvjerojatnije i dalje kruži obalom. Kapetan Josip Lazarić smatra da tako nešto nije u njihovoj ingerenciji te da su oni obavijestili sve koje su trebali, a na njima je potom bilo da odluče što će dalje, ne precizirajući na koga konkretno misli. Dodao je da kapetanija nije bila dužna obavijestiti rovinjski Zavod za istraživanje mora te da je u ovakvim situacijama njihova nadležnost tek prosljeđivanje informacija.
Upitali smo i Centar 112 zašto nakon dojave o morskom psu nisu obavijestili javnost, a operater s kojim smo razgovarali rekao je da je to nadležnost policije i Lučke kapetanije, dodajući da oni trebaju odlučiti o odlasku na teren. Nakon što smo ga ponovno kontaktirali priznao je da je Centar 112 dobio informaciju, no da ju je njegov kolega operater po naputku Lučke kapetanije zataškao želeći tako spriječiti širenje panike među građanima.
»Konkretno, zaposlenik Licul iz Lučke kapetanije mom je kolegi poručio da informaciju ne prosljeđuju dalje i da se s tom viješću ne ide u javnost, pa je tako informacija stigla u Centar, ali je kolega nije zapisao niti proslijedio. Zašto je to učinio, ne znam, vjerojatno da bi se spriječila panika«, ispričao nam je operater Centra 112, dodavši da on sada mora ispaštati za tuđe propuste. Kapetana Josipa Lazarića upitali smo zašto je kapetanija operateru Centra 112 naredila stopiranje informacije, a on nam je neprestano ponavljao da je informacija iz kapetanije »otišla« 21. lipnja i da je u 21.15 sati proslijeđena u Centar te da je ni u jednom trenutku nisu kočili, a mogu dokazati da su je proslijedili jer je to kod njih evidentirano. Dodao je da je s operaterom Centra 112 tog dana razgovarao Cvijetko Licul koji je samo rekao da dojava o pojavi morskog psa nije provjerena, ali ju je proslijedio.
Operater nam je ponovno objasnio da je i on bio uvjeren da informacija nije uopće stigla, no u tome ga je kasnije razuvjerio njegov kolega koji je u međuvremenu sve priznao. O posljedicama zataškavanja ovako važnih i za javnost bitnih informacija, tim više što smo već duboko uplovili u turističku sezonu, pokušali smo doznati u Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje u sklopu koje djeluje i državni Centar 112. Kada smo je upoznali sa slučajem, dežurna operaterka objasnila nam je da nije ovlaštena za davanje izjava novinarima, no nakon kratke konzultacije ipak je rekla da će o tom slučaju zatražiti očitovanje istarskog Centra, napomenuvši da bi to ipak trebalo riješiti na županijskoj razini. Potom nas je uputila na šefa državnog Centra 112 Marija Vegara, čiju ćemo izjavu moći dobiti tek danas.
Nažalost niti jedna služba koju smo jučer kontaktirali nije bila nadležna za davanje ikakvih informacija o tome što učiniti kada se u blizini obale zamijeti morska neman, a osim međusobnog prosljeđivanja informacija nisu učinili – ama baš ništa.


Ivan Hauser nakon »bliskog susreta« s pešekanom zauvijek se oprostio od podvodnog ribolova

Nakon što je na Rtu Kamenjak između lučice Polje i kupališta Penižule doživio bliski susret s morskim psom podvodni ribolovac Ivan Hauser ispričao nam je da se više nikada neće upustiti u podvodnu avanturu.

»To što sam doživio odigralo se u samo nekoliko sekundi. Morski je pas od mene bio udaljen svega desetak metara i nije bio dulji od četiri metra. Budući da sam lovio puškom, u jednom sam trenutku zastao da skinem ribu sa strijele - kada je prošao točno ispod mene. Ne znam je li u tom trenutku planirao napad, no stvarno sam imao sreće. Za mene je ribolov pod vodom završio za cijeli život«, ispričao nam je Ivan, dodavši da je morski pas od obale bio udaljen otprilike dvadesetak metara.

IZVOR: Glas istre, Danijela BAŠIĆ-PALKOVIĆ

- 09:49 - Komentari (6) - Isprintaj - #

Morske mijene

Za što uspješniji ulov potrebno je pratiti promjenu mora. Na adresi "Prognoza morskih mijena" nalazi se pregled za sedam dana unaprijed. Pratite promjenu i porast vode. Možda bude i koji kapitalac više.

- 09:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Gara

Nedjelja, 08.05.2005. Zona rt-a Kamenjak i medulinskog priobalja. Bio je gušt roniti po onakvim valovima, točnije "valusinama". Klupsko natjecanje PŠRRU Marlere iz Ližnjana savršeno je prošlo uz malo ljuljanja na moru, a po okončanju ronjenja roštiljom koji će se pamtiti. Vaga je novom članu kluba Aleksandru pokazala 1,535 kg i to jednim primjerkom prekrasne kavale. Od validnih riba na vagu je legla još madre di grongo pokazavši 1,305 kg, a ostale ribe su se sramile svoje težine. Na gradele je pala i jedna sipa umjesto deserta, a sve je to obilato zaliveno dobrim vinom i pivom iz vrše. Pivo iz vrše? Koja je to pivovara? Vani je bilo 25*C, a more je još uvijek puno hladnije od toga. Zato je pivo i bilo u vrši....dobro rashlađeno. To je i bit natjecanja, zajednički odlazak na more i druženje nakon toga.

- 13:36 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Sklopiva peraja

Sklopiva peraja izum je g. Maksana iz Biograda na Moru. Peraja je osvojila i nagradu za inovaciju, a sada je na redu isprobavanje. Vrijeme će pokazati da li je ovaj izum koristan za podvodni ribolov, da li će se moći primjeniti i sa dugim perajama za apneu jer kad se one sklope udarati će u bradu (čitaj za talijansko tržište...haha)

Ako vas zanima više pogledajte "Sklopive peraje"

- 08:29 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Sajmovi nautike

Nakon riječkog sajma nautike na red dolazi Croatia boat show od 5.-10. travnja u Splitu. Slike sa sajma u Splitu

- 09:17 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Čudne ribe

Pogledajte ove ribe, a ako je netko imao priliku da ih sretne u moru moje saučešće, jer se ovo ne preživljava...ili ćete umrijeti od nekog otrova, ili od smijeha na dubini pustiti samo mjehuriće i izvrnuti se na bok utopljeni. Svega ima u moru...Čudne ribe malo se sporije otvara ali se isplati

- 15:22 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Lovostaj

Lovostaj koji je trenutno na snazi vrijedi za Šarga od 15.03 do 30.04., za Zubaca od 15.04. do 15.06. i Kavalu od 15.05. do 15.07. Ljeto je rezervirano za Kirnju od 01.07. do 31.08. Kakva je situacija sa rakovima: Jastoga i Hlapa se ne lovi od početka devetog mjeseca pa sve do kraja petog. Rakovicu imate vremena spremati jer je lovostaj od 01.06. do 30.11. Bez obzira na njihovu veličinu, u more se moraju odmah nakon ulova vratiti ženke:
– jastoga i hlapa s vanjskim jajima;
– rakovice sa zatamnjenim vanjskim jajima. (Izvor: NN 101/2002)

- 13:24 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Opametilo se Ministarstvo !

Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka spustilo je krila. Nakon šta su se razmahali i sletjeli na zelenu granu koja je pukla pod pritiskom javnosti, navedeno Ministarstvo je poništilo svoju suludu ideju za pražnjenje presušenih pomorskih "zvjerinjaka" (zvjerinjak: kožna futrola u kojoj se čuvaju kune). Ministarstvo je stavilo izvan snage Naredbu o visini naknade za upis broda, jahte i brodice u upisnik objavljenu u Narodnim novinama br 2/05. i donijelo novu Naredbu po kojoj se za prvu registraciju brodice iz uvoza plaća 2000 kn za brodicu do 7 m (umjesto prijašnjih 10.000 ili 10.000 kn za 7 do 12 m, umjesto prijašnjih 20.000 kuna. Pa navali narode dok se ministar ne predomisli.

- 13:03 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Podvodni ragbi

Već sam pisao o podvodnom hokeju, a sada ću spomenuti i podvodni ragbi. Svaka čast na maštovitosti. Možda jednog dana umjesto natjecanja u podvodnom ribolovu naše druženje bude upravo kroz jedan od ovakvih sportova. Realnost je da ima sve manje ribe, da se zone za ribolov smanjuju, zakonske odredbe sve više pritišću podvodnog ribolovca. Sve se to čini kao daleka budućnost, samo je pitanje vremena da li će to zadesiti našu generaciju ili neke slijedeće. Do tada još nam preostaju mnoga jutra ranog ustajanja i odlaska na more. I nije nam se teško rastati od topline kreveta i otići u zagrljaj ledenog mora. Jer to su gušti. Probati pa suditi.

Podvodni ragbi

- 12:25 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Zamagljivanje maske

Čest je slučaj kod ronjenja upravo zamagljivanje stakala na masci. To je, mogli bi pomisliti oni sretnici kojima se maska ne magli banalan problem. Ne, nije. To je frustracija. To znaju oni koji su to iskusili. Ne pomaže niti pljuvanje u masku pa ispiranje npr. Jadranskim bračićem (smeđa alga). Jedina stvar koja sigurno djeluje kada se maska magli je slijedeća: potrebno je ukloniti masnoću koja se nalazi sa unutarnje strane stakala maske. To se najbolje napravi ako staklo izgorite sa upaljačem. Procedura će se činiti malo čudna, ali meni su to pokazali prije nekih 7-8 godina u Sepadiveru u Trstu. Potrebno je plamenom upaljača sredinom stakla paliti iste. Na staklu se počne stvarati crni krug od izgorene masnoće. Nakon što staklo dođe svo crno, (pazeći da se ne izgori silikon) obriše se crni talog, ispere masku i u more. Ako vas je kojim slučajem strah da ne izgorite masku (što je jako teško buduci da sam ja to radio i više od stotinu puta i maska je bila uvijek ok dok je nisam "posijao") probajte stakla premazati sa krumpirom. Škrob od krumpira očisti masnoću ali ga je potrebno odmah isprati da ne ostane sloj na staklima. Prva solucija je ipak zakon i već nakon nekoliko paljenja ( kroz recimo desetak ronjenja) maska se više ne magli.
Procedura je krajnje jednostavna i zahtjeva svega 1-2 minute, a rezultat će vas oduševiti.

- 11:55 - Komentari (4) - Isprintaj - #

Gliser i jedrilica - jedan vez, jedno sidro !

Evo iz ovog naslova se da pročitati jedna velika glupost, rekli bi. Ali istina je na drugoj strani. To čudo zaista i postoji. Zamislite, jedrilica koja glisira, ha ha ludnica. Osam metarska jedrilica koja bez jedara reže valove brzinom 20 čvorova - ne, nije štamprtska greška (pardon, ovo je štamparska greška ali ostatak teksta nije..haha). Spustite telefon, ne morate se naručivati kod oftamologa, s vašim očima je sve u redu. Da, i nisam ja dobio "kolpo" sa lopatom po glavi. Klasična jedrilica pretvara se u nekoliko minuta u gliser. Mogućnost pretvaranja jedrilice u gliser i obratno krije se u formi trupa, mogućnosti punjenja i pražnjenja vodenog balasta, mogućnosti jednostavnog podizanja kobilice u unutrašnjost kabine. A dobije se i prikolica. Šta nam više treba za uživanje u moru od ovog čuda. Problem je samo kako do tog čuda doći. Za "nevjerne tome" kliknite i uvjerite se "Nevjerni Toma"

- 08:57 - Komentari (3) - Isprintaj - #

Morska lisica od 5 metara...

Da, nema ribe u moru, svi se žalimo pustoš, a kod Rovinja ulove lisicu od 5 metara i umažani velike kalamare od kile, a najveći je bio od 1,87 kg. Članak je izašao u Glasu istre.

Dani velikih riba
(Pula/Umag) Znatiželju mnogobrojnih kupaca jučer je u pulskoj ribarnici privukla golema morska lisica. Teži oko 150 kilograma, duga je više od pet metara, a ulovljena je prekjučer nedaleko od Rovinja. Lovina je zasluženo plijenila pozornost jer se, po pričama ribara, u našem moru godišnje ulovi tek nekoliko ovako velikih lisica. Za one koji "neman" žele okusiti, valja reći da ce ona već danas biti razrezana na fete, a najbolja je frigana. Meso lisice, inače je malo kiselkasto, dobro je prije pripremanja nekoliko sati namakati u mlijeku. U Umagu, pak, Dubravko Makovac ulovio je pušćom prije dva dana divovsku lignju od čak 1,87 kilograma. Prema riječima ribara, za umaški akvatorij ovaj je kalamar zaista izvanredan primjerak. Ovaj se mjesec noću hvata dosta velikih liganja čija se težina kreće oko kilograma po komadu (izvor: Glas Istre)

- 08:19 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Veliki bijeli - Rt Kamenjak

Danas je viđena u okolici Rt-a Kamenjak na jugu istre velika bijela psina. U jutro sam otišao na more, i kod otoka Fenolige jedan ribar na barci viče "morski pas" i sva sreća da sam bio blizu obale pa sam mogao brzo izaći i tako spasiti živu glavu budući da sam oko struka imao dvije orade od 2,5 i 3 kg tek ulovljene... ...ma moš si mislit... a šalim se... to je samo da vas malo prestrašim, nije istina ako se pitate istina je da je orada od 3 kg ustvari od 1,8 kg... haha.. ma još jedna šala... ma kakva bijela psina...samo psina bez boje.

Uživajte u podvodnom ribolovu !

- 15:06 - Komentari (4) - Isprintaj - #

Kako se lovi koja vrsta ribe i što se drži trofejnim ulovom?

Svaka vrsta ribe živi drugačije. Neke žive u rupi, a neke su pelagijske, odnosno stalno plivaju u otvorenom moru. No, kada govorimo o hijerarhiji, postoje tri kraljice ulova.

Najprije se radi o zubatcu ili "caru riba" kako ga nazivaju.
Zubatac je jako težak za lov i lovi se sistemom "čeke". Skrivate se iza nekog kamena na dnu i animirate ga svojim repertoarom za privlačenje pažnje. Zavisno od toga uspijete li ga zainteresirati, zubatac će vas doći pogledati ili neće.
Tu ribolovci imaju svojih tajni i različitih tehnika. Ako se zubatac pojavi, imate samo jednu sekundu za pogađanje, jer je vrlo brz i odmah nestane.

Gof se lovi drugačije - po isturenim brakovima, pa čak i "u plavo", odnosno tako da se bovom spustite na 20 metara dubine i viseći u moru čekate ribu. Gof će vas isto doći pogledati iz znatiželje. Onda ga treba pogoditi i umoriti, a budući da se radi o primjercima i do 50 kilograma težine, to je vrlo naporna igra zamaranja.

Treća je kirnja. Ona je kraljica riba kad se radi o lovu po rupama, gdje ona živi. Kirnja je jedna od najmudrijih riba. Kod nje se točno može primijetiti kako razmišlja.

Recimo, podvodni ribolovac dođe pred rupu, a ona izađe na njenom drugom kraju i gleda ga. Znatiželjna je i to joj često dođe glave. Pucanje u kirnju mora biti na točno određeno mjesto, jer kada je loše pogođena, može biti iznimno opasna. To je riba strahovite snage koja se ni sa čime ne može usporediti. Jedna velika kirnja, a puškom su ulovljeni i primjerci od 50 kilograma, kada je u rupi, odnosno svome skloništu, na velikoj dubini, nedostupna je lovcima. Loše pogođenu kirnju ne možete ničim izvući iz njene rupe. Ona otvori škrge, zapne i nevjerojatnom se snagom bori za život. Ne možete je nikako izvući i ako na tome inzistirate, možete samo izgubiti glavu. Jedina šansa za ulov kirnje je pogodak u glavu, između očiju, tako da trenutno ugine. Puno je kirnji podvodne ribolovce koštalo života. Kada se ona zaglavi u rupi, neiskusan lovac roni sve dublje i sve češće, smanjuje pauze za odmor, forsira se, jer je u pitanju velik i prestižan ulov, pa dođe do iscrpljenja i hipoksije. Iskusan ribolovac neće pucati u kirnju ako nema stopostotno siguran pogodak, jer će inače uništiti ribu, izgubiti opremu i sebe dovesti u opasnost. Ipak, dogodi se da nastrada i najiskusniji podvodni ribolovac. Uzrok je, najčešće, uljuljanost u preveliku sigurnost. (izvor:www.jetset.cro.net)

- 10:05 - Komentari (3) - Isprintaj - #

Podvodni ribolov - kroz gušt i natjecanja

U današnjem vremenu u kojem živimo, punom stresa, kad svi imamo malo vremena za sebe, podvodni ribolov je jedna vrst terapije. Tu gdje se čovjek susreće s morem i njegovom energijom, ispituje se čovjekova fizička pripremljenost i psihička stabilnost. To je vrst samodokazivanja gdje se, u kontekstu plavetnila i ljepote prirode, može naći osobna satisfakcija.

Što je zapravo podvodni ribolov? To je lov na ribu podvodnom puškom. Radi se o najselektivnijem načinu lova, jer se love samo kapitalni i dorasli primjerci. Ronilac se pri zaronu nalazi u elementu koji nije prirođen čovjeku. Pri tome, na sebi mora imati odijelo, masku, peraje i nema osjećaj mirisa, dobar vidokrug na kakav je navikao izvan vode, zatim nema prirodnog kretanja, kao ni prirodnih pokreta ruku. Ulazite u svijet riba i tu se s njima morate nadmudrivati.
Uz sve to, imate ograničenje daha, odnosno vremena u kojem možete funkcionirati, jer podvodni ribolov podrazumijeva isključivo ronjenje na dah. Zna se reći da se radi o "uzbuđenju bez daha".
Podvodni ribolov zahtijeva nevjerojatno velike napore i mogli bi ga po težini usporediti, recimo, s desetobojem. Lovne dubine su i preko 30 metara, pa je to sport za kojeg je neophodna besprijekorna psihofizička priprema. Prije svega, čovjek se mora posebno hraniti, mora puno posvetiti fizičkom i mentalnom treningu, vježbama disanja, mora se baviti jogom i različitim drugim tehnikama koje će mu tijelo i duh stalno držati u optimalnom stanju. Jedna od tih tehnika je i "pranajama", nauka o disanju indijskih jogina kojom se podvodni ribolovci služe kao pripremom za djelovanje u ekstremnim uvjetima. To je tehnika kojom se mišići kontroliraju mentalnom snagom. Konkretno, spuštate ošit, produljujete disanje, punite donji, srednji ili gornji dio pluća.

Vrhunski sportaši rone s jednim udahom i do više minuta, a često zna biti i nekoliko zarona zaredom u trajanju od dvije-tri minute.
Možete si predočiti snagu tijela i uma potrebnu da se intenzivno roni pet sati na prosječnoj dubini od 25 metra, kako to rade oni koji konkuriraju za prva mjesta. Po jednom takvom ronjenju čovjek izgubi pet-šest kilograma. Kada govorimo o natjecanjima u podvodnom ribolovu vrhunski ribolovci na početku pretražuju teren i do mjesec dana, pri čemu se traže mjesta gdje se nalazi riba i priprema se taktika. Dobar rezultat može se postići isključivo dobrom organizacijom, a iznimno je važna i dobra orijentacija. Zanimljivo je da je nekad vladalo pravilo da pri jednoj rupi u kojoj se skriva riba, ima pravo loviti samo onaj ronilac koji je prvi otkrije. Danas na svakoj rupi smiju loviti svi natjecatelji, pa se tamo istovremeno nađe i po pet ili deset lovaca. Time je natjecanje postalo još teže i napetije.
Na natjecanju se boduje količina ulovljene ribe, težina i vrsta. Bolji plasman postiže se lovom što više pojedinačnih vrsta ribe, a bodovi se dobivaju i za težinu, ali tu postoje limiti. Plemenita ili oborita riba boduje se prema jednoj skali, dok se kod landovine ili divljači, poput ugora, murine, raže ili goluba, boduju samo primjerci od dva i pol kilograma na više. Recimo, za ugora od dva i pol kilograma, dobit ćete isti broj bodova kao i za onog od trideset kilograma. Pri svemu, kao i u životu, sreća igra određeni faktor, ali presudni su iskustvo, psihofizička priprema i taktika.

Inače, veliku granicu između sigurnosti i opasnosti u podvodnom ribolovu, kao i u životu, predstavlja - odrastanje. Kad si mlad probaš svašta, ničeg se ne bojiš, jer zapravo nisi ni svjestan opasnosti. Tek kad uloviš velikog zubatca, gofa i kirnju, možeš kotirati kao vrhunski lovac. To je ujedno i granica kad čovjek postaje siguran - ima veliko iskustvo i ostao je živ. A dok sve to ne uloviš, radi se o samodokazivanju i ogledanju s drugima.
Kada ribolovac sazrije više nije u prvom planu kako uloviti što veću ribu. Bitno je da si zajedno s onima s kojima roniš, vratiš se živ, da je dan bio ispunjen užitkom i da se poslije možeš družiti i za ribljom večerom prepričavati doživljaje.

More je nepredvidivo, odnijeti će vam dosta opreme, iscrpiti vas i izranjavati i nebrojeno puta u glavi će vam se odvrtiti film "neću više nikad u taj prokleti ribolov". No, kad svane drugo jutro, spremate se i idete ponovno. To je velika ljubav i strast koja čovjeka, kad se jednom time zarazi, vječno pokreće i motivira. (izvor: www.jetset.cro.net)

- 09:29 - Komentari (0) - Isprintaj - #

APNEA

Apnea je ronjenje na dah. To znači da udahnete zrak, zaronite i vratite se na površinu prije nego što vam pluća ostanu bez kisika. No nije sve tako banalno. Naime, danas rekord u zaronu na dah iznosi 171 metar. Vaša baba sigurno neće zaroniti tako duboko, a neće bogme ni Kike Curavić, iako je jedan od najboljih ronilaca na dah. Ipak, kad nataknete masku, dihalicu i peraje, ronjenje na dah postat će prvoklasna zabava, neovisno o dubini.

Pokojni Jacques Mayol čovjek po kojemu je snimljen "Big Blue", tvrdio je da smo u biti svi potomci vodozemaca koji su živjeli na Atlantidi i da bismo svi (uključujući i vašu babu), kad bismo to htjeli, mogli nesmetano roniti na dubinama od 100 metara. Blokade za to su zapravo psihološke naravi, tvrdio je Mayol. Ipak, liječnici tvrde drukčije. Doduše, majstori su godinama bili u zabludi tvrdeći da je čovjeku nemoguće zaroniti, ispočetka 40, pa 60, zatim korigiranih 80, sve tako do 100 metara. Za to su imali čvrste fizikalne dokaze o zapremnini pluća. Sve dok gospodin Pipin Carreras nije zaronio na 150 metara i pokazao im da su obični štreberi. No recite baki da se ne brine, ovakve dubine dosežu svega tri-četiri tipa i jedna žena u svijetu, a ona sigurno nije ta.

Nakon naglog izrona možete zaplesati sambu - tj. tresti se. Ako ste u zajebanciji s jaranima, ispast ćete smiješni, no ako ste na natjecanju, diskvalificirat će vas. U najgorem slučaju, takva hipoksija može vas koštati otegnuća papaka. Prvo ćete se tresti, zatim pasti u nesvijest, te na koncu zauzeti ležeće mjesto ispod tratinčica. Bu! No nije sve tako crno.

Ronjenje na dah strahovito je popularno. Natjecanja se održavaju širom svijeta, a poštuju se četiri kategorije, ovisno koriste li ronioci pomagala za uron ili izron. Otuda nazivi Constant weight, Variable weight, No limit itd. Službeno se predlaže da CMAS-ova Jump blue disciplina bude glavna kategorija, ali nekako se čini da su lovci na dubine više zainteresirani za No limit.

Zbog No limit ili Mad Cuban natjecanja o tim ljudima kruže priče da su "nadljudi s usporenim metabolizmom, jogiji ili u najgorem slučaju mutanti". No zapravo je svjetski No limit rekord donedavno držala djevojka - Tanya Streeter.

Za kraj priče o ronjenju na dah recimo još i to da se prvo Svjetsko prvenstvo u Jump blue disciplini održalo kod nas, 12. rujna 2004. u Rovinju!

Dubinske discipline (AIDA priznanje):
Disciplina - Vlasnik - Rekord - Datum - Mjesto

Constant Weight
Žene Mandy-Rae CRUICKSHANK (Canada) -78m 21/03/2004 Grand Cayman (Cayman Island BWI)
Muški Martin STEPANEK (Czech Republic) -103 m 10/09/2004 Spetses
(Grčka)

Constant Weight without fins
Žene Annabel BRISENO (USA) -42 m 23/10/2004 Kona, Hawaii (USA)
Muški Herbert NITSCH (Austria) -66m 12/09/2004 Spetses (Grčka)

Free Immersion
Žene Annabel BRISENO (USA) -71m 15/11/2003 Kona, Hawaii (USA)
Muški Martin STEPANEK (Czech Republic) -102m 23/03/2004 Grand Cayman (Cayman Island BWI)

Variable Weight
Žene Tanya STREETER (USA) -122m 19/07/2003 Providenciale (Turks and Caicos)
Muški Carlos COSTE (Venezuela) -135 m 27/10/2004 Puerto La Cruz (Venezuela)

No limits
Žene Tanya STREETER (USA) -160m 17/08/2002 Providenciale (Turks and Caicos)
Muški Loic LEFERME (France) -171 m 30/10/2004 Nice (France)
(izvor:Klik)

- 09:15 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Ribolovne zone

* Istra

Područje:
Zapadna obala poluotoka Istre je niska i razvedena, dok je istočna obala manje razvedena, ali stjenovitija i dublja.
Najbolje zone:
Najbolje ribolovno područje je na potezu od Poreča do Rovinja. Područje oko Pule, naročito u jesenskim mjesecima, bogato je oradom, šarazima, picevima, a i brancin je također vrlo čest.

Rt Kamenjak na samom jugu Istre je najposjećenija zona podvodnih ribolovaca. U području južnog Kamenjaka treba obratiti naročitu pažnju na jake morske struje koje su u stanju u hipu odvući neoprezne ribolovce daleko od obale. Izmjena plime i oseke na tom području stvara snažne struje koje nastaju upravo zbog plićina. Masa vode koja iz dubine od 40-tak metara ide s plimom, odjednom nailazi na plićine od 2-3 metra i tu višestruko ubrzava struju morske vode, što moze biti opasno.

* Kvarnerski otoci

Područje:
Otoci Lošinj, Cres, Krk, Unije, Rab, Pag i pripadajući manji otoci.
Najbolje zone:
To su područja oko otoka Lošinja i otoka Unije, kao i grupa podvodnih grebena južnog rta otoka Cresa do otočića Palacol. Strm i dubok teren unutarnje obale Cresa je bogat ribom. Neravno dno na južnoj strani Suska idealno je za lov.

* Podvelebitski kanal

Područje:
Podvelebitski kanal obuhvaća područje u podnožju planinskog masiva Velebit od Novog Vinodolskog do Masleničkog mosta. Karakterizira ga izrazito strma obala i čisto more.
Najbolje zone:
Najpovoljnije zone su mjesta u kanalu gdje su podvodni izvori slatke vode i gdje je pjeskovito dno.

* Zadar

Područje:
Zadarsko područje može se definirati kao sjeverni dio Dalmacije od Masleničkog mosta do Nacionalnog parka Kornati. Glavna značajka područja je množina otoka i otočića. Kanal između Ugljana i Pašmana poznat je po jakim strujama.
Najbolje zone:
Sve vode ovog područja bogate su ribljim vrstama. Novigradsko more je prirodno stanište i mrijestilište mnogih vrsta riba, ali nije pogodno za podvodni ribolov zbog mutnog mora. Love se brancini, cipli, i zubaci. Kanal između Ugljana i Pašmana bogat je oradama. Vanjska strana otočne skupine Premuda, Ist, Molat i Dugi Otok također obiluje ribom.

* Šibenik

Područje:
Na ovom području, od Nacionalnog parka Kornati do rta Ploča, smješten je najveći dio spomenutog otočkog Parka Kornati kao i dio Nacionalnog parka Krka. Ovaj prostor karakteriziraju brojni otoci, te ušće rijeke Krke gdje se u Prokljanskom jezeru miješaju slatka i slana voda.
Najbolje zone:
Brojni otoci, otočići i hridi strmih obala koji sačinjavaju Nacionalni Park Kornati čine ovo područje jednim od najbogatijih ribolovnih područja na Jadranu. U Nacionalnom parku vrijede posebni ribolovni propisi pa se nemojte zaletavati.
Ribom je također bogato područje na potezu od Šibenika preko Primoštena do Rogoznice gdje je obala vrlo razvedena s mnogo podvodnih grebena prema pučini. Prokljansko jezero obiluje ciplima i brancinima, a ima i jegulja.

* Split

Područje:
Splitsko područje proteže se od rta Ploča do Makarske rivijere i uključuje otoke Drvenik Veliki i Drvenik Mali, Čiovo, Šoltu i Brač.
Najbolje zone:
Vrlo strma i duboka vanjska strana Šolte sigurno je jedna od najboljih ribolovnih zona na ovom području. Pojas do Biokova je pjeskovit s rijetkim mjestima hridastog dna.

* Otoci Hvar, Korčula, Vis i Lastovo

Područje:
Ovdje je riječ o vanjskim dalmatinskim otocima. Južna obala Hvara, a naročito Pakleni otoci i Ščedro, obiluju kirnjama, šargima, kavalima i pogotovo murinama. Cijela korčulanska obala bogata je ribom. Oko Prižbe i susjednih otoka pješčano je dno pa se love raže. U Dalmaciji je među najatraktivnijima ribolov pagara, koji se zadržavaju na velikoj dubini oko grebena, sika i potonulih objekata.

* Pelješac, Ploče i otok Mljet

Područje:
Obuhvaćeno je područje od poluotoka Pelješca do otoka Mljeta, a ono uključuje ušće rijeke Neretve i Nacionalni park Mljet.
Najbolje zone:
Delta Neretve bogata je jeguljom, brancinom i licom. Unutarnja strana Pelješca (pješčano i muljevito dno) pogodna je za lov fratra, i orada, dok je vanjska hridasta strana Pelješca pogodna za ulov kirnja. Kanal između Pelješca i Korčule bogat je očadama. Mljet okružuje duboko i bistro more bogato kirnjom i ciplima.

* Dubrovnik

Područje:
Dubrovačko područje uključuje Elafitske otoke, Koločep, Lopud, Šipan i Jakljan, te se proteže prema jugu do rta Prevlaka.
Najbolje zone za ribolov:
Vanjska strana Elafitskih otoka pogodna je za podvodni ribolov. Rijeka dubrovačka (miješa se slatka i slana voda) povoljna je za lov cipala i brancina. Južno od Cavtata do Molunata, gdje se izmjenjuje duboko i plitko dno s brojnim procjepima, podvodnim pećinama i hridinama u kojima se zadržava riba, nalaze se čuveni ribolovni tereni i love se kirnje, šargi, kavali, a murine su rijetke, ali velike.

- 14:37 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Podvodni ribolov - 'ko tu koga ?

Podvodni ribolov je oblik ronjenja na dah, odnosno apnea.
Natjecanje se odvija na raznim terenima. Natjecatelji su u moru pet sati, minimalna težina ulova je 400 grama za ribu i 2500 grama za divljač. Ulov se daruje nekoj ustanovi, bolnica, crveni križ, ili se pojede na svečanosti poslije proglašenja pobjednika.
Kažu da je podvodni ribolov kriv za nestanak ribe u jadranskom moru. Prava pohvala podvodnim ribolovcima, a sramota ribarima.
Pokušavaju, čak na svijetskoj razini, ukinuti taj sport, kažu da je to ubijanje. Izvlačenje žive ribe zakvačene usnom na udicu za te iste nije ubijanje, već užitak pobjede (nad nemočnim stvorenjem). Izvlačenje žive ribe mrežom na palubu nije ubijanje već zarada.
Tolike mreže, vrše, parangali, koče, ludare, a podvodna puška im polovi svu ribu. Naročito onu koja se drži otvorenog mora pa se nema gdje skriti pred podvodnom puškom: srdelice, girice, salpe, cipli, papaline, tunj, gofa, orade, zubaca. Kirnja je bila jedan od glavnih ulova mrežom, prije nego su je istrijebili podvodni ribolovci. Navodno živi u velikom plovu i mota se po otvorenom moru pa je lak plijen podvodnom ribolovcu. Od kirnje, kad naraste, nastaju male girice, za one koji ne znaju zašto nema ribe u Jardranu.
(izvor: DPSZ)

- 14:17 - Komentari (2) - Isprintaj - #

44. NOVOGODIŠNJI KUP GRADOVA U MALOM LOŠINJU 29.-30. 12. 2004



Na natjecanju su sudjelovale 44 ekipe iz sedam zemalja, lovno se područje prostiralo uz zapadnu obalu otoka Lošinja, od Punte Kurila do rta Kornu, a o siromašnom ulovu govori i podatak o 11 ekipa koje su nakon petosatnog boravka u moru bile bez ulova. Bez bodova je ostalo deset ekipa kojima je ulov bio ispod važećeg minimuma. No čar natjecanja u podvodnom ribolovu nije samo u napornom ronjenju, bazira se ono također i na druženju koje se gotovo pa svaku večer nastavljalo u lokalnim malološinjskim kafićima. Fešta je trajala gotovo pa svaku večer, a tko zna, možda su baš zbog tih noćarenja neki od tradicionalnih favorita malo posustali u ovogodišnjem rezultatu.
Najveća je riba bio ugor od 12 kilograma ekipe Unije, najvrjedniju ribu je uhvatio duo Kostrene 1 - lubina od 2,35 kg, a najmlađu je ekipu činila Vedrana Vidović iz Splita 2.
Prvo je mjesto osvojila ekipa Rijeke, drugi je bio Susak, treći Piran 2.
U okviru natjecanja Kupa gradova sudjelovali su i gradovi koje su delegirale federacije zemalja. U toj je konkurenciji Hrvatska, koju je predstavljala ekipa iz Rijeke, bila prva, slijede potom Krško, San Marino, Kalinjingrad, Trst i Prag...

- 13:53 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Pod stare dane...

25 SUSRET VETERANA HRVATSKE U PODVODNOM RIBOLOVU
Mali Lošinj, 18. rujna 2004.

Natjecanje je održano u zoni oko otoka Ilovika, Sv. Petra, Kozjaka i Velikih i Malih Orjula po lijepom sunčanom vremenu. Susretu veterana prisustvovalo je još 10 veterana koji se nisu prijavili za natjecanje. Poredak je pojedinačni.

1. Božidar Brčić "SRD Udica" Mali Lošinj 10.212
2. Vanja Prizmić "KPR Rijeka" Rijeka 10.048
3. Smiljan Zmajić "SRD Udica" Mali Lošinj 7.770
4. Giovani Mangiali "Lega navale italiana" Trieste 7.430
5. Ferucio Sficco "Mladost" Medulin 6.615
6. Miljenko Kuzele "Luben" Rijeka 5.743
7. Goran Bobić "Parangal" Cres 5.554
8. Danijel Gudac "Škarpina" Kraljevica 5.120
9. Vladimir Bralić "Luben" Rijeka 4.395
10. Drago Smlatić "Mladost" Medulin 4.110
11. Tomaž Favaj "DPM Ljubljana" Ljubljana 3.699
12. Fabijan Brzac "Parangal" Cres 3.178
13. Ratimir Lenac "SRD Udica" Mali Lošinj 3.152
14. Dragutin Anelić "SRD Udica" Mali Lošinj 2.625
15. Aldo Lukšić "SRD Udica" Mali Lošinj 2.576
16. Triliano Francisković "SRD Udica" Mali Lošinj 0
17. Anton Kesić "Parangal" Cres 0
18. Igor Braškić "SRD Udica" Mali Lošinj 0

- 12:23 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Hobotnica pod čripnjom s mladim krumpirima


Evo za ove hladne dane idealan recept ako zanemarimo da je "potrebno" staviti mladi krumpir. Ma naravno, nije preduvijet mladi krumpir jer je sva draž u hobotnici koja pusti onaj crveni sok po krumpiru bio on mlad ili star - za prste polizati.

Sastojci:
2 kg hobotnice
1 kg mladog krumpira
1 dl maslinova ulja
2 dl bijela vina
osrednja glavica luka
tri česna češnjaka
sol,papar, peršin

Opis:
Duboko smrznutu hobotnicu odlediti, očistiti i oprati. Staviti je u lonac na plinsku vatru bez kapi vode, poklopiti i pirjati je na suho. Povremeno je okretati. Ubrzo će hobotnica pustiti ljubičastu tekućinu. Pirjanje traje dokle god tekućina ne iskuha i na dnu lonca ostane samo ljubičasta boja. Ugasiti plin. Mladi krumpir srednje veličine oprati, a ako je veći narezati po pola ne čisteći koru. Posložiti ga u tepsiju, vrlo malo posoliti, dodati po pola prerezanu glavicu luka, a u sredinu staviti hobotnicu, te sve skupa preliti maslinovim uljem. Poklopiti čripnjom i nabacati žar. Pečenje traje otprilike 40 minuta. U lonac u kome smo pirjali hobotnicu dolijemo malo maslinovog ulja i na tome ljubičastom talogu pirjamo fino sjeckani češnjak da se umrtvi. Dolijemo bijelo vino, dodamo papar i peršin, ali ne i soli jer to je ustvari more isušeno iz hobotnice. Kuhamo dvije minute, otkrijemo čripnju, polijemo po hobotnici i krumpiru i pustimo još dvije do tri minute da krumpir u sebe upije ukusni umak. Ova radnja vrijedi i za pripremu hobotnice u pećnici na temperaturi od 200°C. Uz ovo naše domaće jelo preporučuje se dobro rashlađeno suho rose vino.

Dobar tek!

- 12:11 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Ocjena svježine morske ribe upotrebom uređaja "TORRYMETER"

"Torrymeter" je prijenosni mjerni uređaj (Distell Industries LTD, Škotska), za koji proizvođač navodi da na objektivan način određuje svježinu ribe. Dobiveni rezultati izražavaju se torimejtrijskom vrijednošću u skali od 0-16. U ovom je radu uređajem određen stupanj svježine u uzorcima bijele i plave morske ribe pohranjene kroz četiri dana u hladnjaku na temperaturi od +4 °C. Nakon ulova i pohrane u hladnjaku kroz 24 sata u uzorcima ribe utvrđena je tor.-vrijednost od 10-16 koja je pokazatelj za besprijekornu ribu u postupku organoleptičke pretrage. Nakon 48 sati pohrane u hladnjaku (+4 °C ) vrijednost je iznosila od 6-10, a prema rezultatima organoleptičke pretrage riba je bila odstajala. Bijela i plava moraska riba nakon 72 sata i 96 sati pohrane u hladnjaku imale su tor. vrijednosti od 3-6 koje su jednake ocjeni u organoleptičkoj pretrazi prema kojoj je riba pokvarena. Uz to, određen je stupanj svježine bijele i plave morske ribe smrznute na temperaturi od -20 °C, a zatim odmrznute. Očitana tor. vrijednost (0-3) ukazala je da su smrznute pa zatim odmrznute ribe u orgnaoleptičkoj pretrazi ocijenjene kao besprijekorne.
Uređaj "Torrymeter" pokazao se pouzdanim u ocjeni svježine ribe. Napose je prikladan za rad veterinarskih inspektora te za utvrđivanje nedozvoljenih radnji kada se smrznuta riba nakon odmrzavanja prodaje kao svježa.
Ključne riječi: ocjena svježine, morska riba, "Torrymeter"

- 09:35 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

< listopad, 2006  
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          



  • E-mail ddivsic@net.hr

Linkovi



Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se

Website Counter
Counter online
Web Counter by TrafficFile.com eXTReMe Tracker