gustirna

četvrtak, 25.07.2013.

MIRTA – LJEPOTICA MEDITERANSKE MAKIJE


Kasno proljeće na otoku obiluje procvalom vegetacijom. Gdje god da kreneš obasipa te vatromet boja i mirisa.
Na padinama viških brda nadmeću se bjelina buhača sa žarkim žutilom smilja, pa šuškavi bušini- bijeli, lila, roza, miomirisna kadulja, neven, gospina trava, plavetna crnjika proviruje iz trave sa svojim "mačjim brcima"...
Među grmovima ružmarina, planike, tršljike, smrče... zbilo se i zimzeleno grmlje koje plijeni pažnju neobičnom bjelinom. Među malim šiljatim zelenim listićima proviruje nježna bjelina pahuljastih cvjetića šireći blago slatkasti opojni miris kojemu ne mogu odoljeti brojne pčelice i razni kukci oprašivači.
Kada bi birali ljepoticu makije diljem Mediteranske obale i otoka, najviše mjesto zasigurno bi osvojila MIRTA , po višku MARTINA, a po latinski Myrtus communis L, porodica Myratceae.



Obična mirta tipična je za cijelo područje Mediterana, potječe iz južne Evrope i sjeverne Afrike, a po nekim povijesnim nalazima da se zaključiti da joj je pradavna postojbina bila Bliski Istok.
Ljepoti mirtinog cvijeta nisu mogla odoljeti ni antička božanstva, tako je u staroj Grčkoj prelijepa boginja Afrodita odabrala mirtu kao svoj simbol, znajući da je Afrodita rođena iz morske pjene, lako ju je povezati sa pjenastim izgledom mirtinih cvjetova. U starom Rimu njena "blizanka po ljepoti", Venera širila je svoje zavodničke moći u okrilju mirtinog grma. Venerin lik često se prikazuje sa vjenčićem mirte na glavi.



Stoga što mirta nosi simboliku ljubavi, ljepote i čistoće, mlade djevojke odabirale su je za svoje vjenčane vijence i bukete još od pradavnih vremena. Nakon vjenčanja grančice mirte su se zasađivale u vrtu mladenaca da im osiguraju mir i ljubav.
U antičkim vremenima smatrali su je svetom biljkom, odmah uz bok lovoru.
Vijenac od mirte davao se prvacima ljubavne lirike, ali i vojskovođama koji su uspjeli izvojevati pobjedu bez prolijevanja krvi.
Upravo zbog tog običaja postala je simbolom mira, razboritosti i mudrosti.
Stari Grci su je stavljali u grobove svojih najmilijih vjerujući kako će im osigurati sreću u zagrobnom životu.
Židovi su je uvrstili među 4 svete biljke. Procvala grančica mirte u kršćanstvu je bila simbol nevinosti, ljubavi i vjernosti, a također i prijateljstva, mira i oprosta.
Jedna predaja kaže da mirta neće niknuti ako je ne zasadi ženska ruka.
To mogu i osobno potvrditi, jer su se primile sve moje mirte koje sam zasadila u otočkom vrtu, usprkos mnoštvu mirtinog grmlja koje divlje buja po obližnjim terenima. Posebno sam željela baš mirtu zasaditi u vrtu ispred kuće, zajedno s lavandom, jer u svijetu biljaka mirta i lavanda su dobre prijateljice.



Svakog ljeta uživam u čipkastoj prozračnosti tih nježnih cvjetića, promatram kako postepeno nestaju nježnobijele latice i prašnici, a rađaju se sitne zelene bobice. Na jesen te bobice porumene, a dolaskom hladnijih dana postaju sve tamnije dok ne dosegnu duboku modrinu koja je znak njihove zrelosti. Protekla jesen bila je toliko blaga i topla pa su se krajem listopada u mom vrtu ponovno pojavili mirtini pupoljci i cvjetići praveći društvo tamnomodrim bobicama.



Usred zime grmovi mirte pomodre od modrih bobica koje su jestive i ljekovite, kao što je korisna cijela biljka. Okus zrelih bobica je donekle trpak i blago smolast, pa se konzumiraju ovisno o ukusu, jer nekome taj okus paše, a nekome ne.
U nekim davnijim vremenima ljudi nisu mogli birati po okusima, već se uzimalo za hranu što se moglo naći u prirodi, pa su se bobice mirte sušile i mljele, te se koristilo kao zamjena za brašno.
Danas je teško zamisliti takvu primjenu, ali zato praktičniju primjenu sušene bobice i listovi mirte nalaze u kulinarstvu, pa se mogu dodavati raznim mesnim umacima.
Ako se drvo mirte koristi za roštilj, poboljšat će se okus mesnim jelima sa roštilja.
Mogu se staviti namakati u octu ili ulju, pa se koristiti kod začinjanja raznih salata i jela.
Danas se bobice mirte najčešće skupljaju da bi se od njih radio liker, koji se dobiva namakanjem /maceracijom/ zrelih bobica u rakiji lozovači. Osim likera može se raditi i gusti sirup za sok.
Na Visu je liker od mirte poznat pod imenom Martina, a zaslužuje i epitet "likarija", jer provjereno pomaže kod želučanih smetnji, te drugih smetnji s probavom.
Drugdje na Mediteranu također se proizvode razna pića na bazi mirte. Tako na Korzici i Sardiniji postoje dvije vrste likera od mirte: Mirto rosso koji se dobija maceracijom bobica u alkoholu, te Mirto bianco koji se pravi maceracijom listova mirte u alkoholu, svjetlije je boje i blažeg okusa. Uz to na Sardiniji je poznato piće pjenušac od mirtinih bobica – Myrtus spumante dolce.



Mirta je od davnih vremena poznata kao ljekovita biljka.
U ljekovite svrhe koriste se listovi i plodovi mirte. Mirta sadrži eterično ulje, tanine, gorke tvari, smolu i organske kiseline. Veća količina tih tvari posebno je sadržana u bobicama mirte. Preporuča se žvakati svježe zrele bobice za pospješivanje apetita i poboljšanje probave, jer njihov sok blagotvorno djeluje na želudac i crijeva.
Još su stari Grci poznavali antiseptička svojstva mirte. Dioskorid je preporučivao ekstrakt pripreman maceracijom lišća mirte u vinu, a posebno kod infekcija pluća i mokraćnog mjehura.
U današnjoj fitoaromaterapiji eterično ulje mirte djeluje antiseptično i baktericidno, pomaže kod iskašljavanja, umiruje ili stimulira, ovisno o primjenjenoj količini. Budući da je relativno blagih svojstava, et.ulje mirte pogodno je za liječenje kašlja i drugih tegoba dišnih organa kod djece.
Antiseptičko i baktericidno djelovanje mirte potvrdila je i službena medicina, pa narodna medicina bez bojazni preporuča čaj od mirte. Najčešću primjenu bilježimo kod tegoba sa prehladom, bronhitisom, astmom, upalom mokraćnog mjehura i kanala, kod povećane prostate, upale crijeva i proljeva, hemeroida i vaginalnih infekcija, zatim je korisno kod kožnih problema kao što su akne, ekcemi, čirevi, psorijaza, modrice.
Jedno od svojstava et.ulja mirte je i adstringentno svojstvo, odnosno pomaže kod skupljanja krvnih sudova i zaustavljanja krvarenja, osobito kod liječenja desni, upale zubnog mesa, paradontoze.
Sve na biljci mirte ima korisna svojstva, tako se osim bobica mogu skupljati i sušiti listovi, pupoljci i cvjetovi mirte. Listove je najbolje brati u vrijeme cvatnje, jer tada sadrže najviše aktivnih sastojaka i imaju najjači miris. Suše se na sjenovitom mjestu tako da zadrže prirodnu boju.
Bitno je znati da se prije uporabe eteričnog ulja mirte u medicinske svrhe, prethodno treba savjetovati s liječnikom, jer neki sastojci eteričnog ulja mogu škoditi osjetljivim osobama. Također se ne preporuča uzimanje pripravaka od mirte trudnicama i dojiljama.



Po našim jadranskim otocima i priobalju mirta s lakoćom uspjeva među divljom makijom, nažalost, nije iskorištena onoliko koliko bi mogla biti i koliko zaslužuje s obzirom na njena ljekovita i korisna svojstva.
Kod nas je uvriježeno mišljenje da se ružmarin i lavanda žanju radi prerade u eterična ulja (sve rijeđe, nažalost). Tako nešto kod mirte nije uobičajeno. Moguće da negdje pojedini proizvođači eteričnih ulja beru veće količine mirte radi destilacije u eterično ulje, ali to je daleko manje rašireno nego što bi moglo biti s obzirom na mirtinu rasprostranjenost u našim krajevima.
Možda bi trebali imati više povjerenja u blagotvorna svojstva koja ta divlja biljka nježnog cvijeta nosi u sebi. Kad je promotrimo vidjet ćemo da mirta u sebi spaja oporo i slatko, žilavo i krhko, te zato ne trebamo podcjenjivati njenu snagu, jer ona je sigurno ima u velikim količinama.



Pokušajmo zamisliti mirtu kao lijepu i krhku mladu djevojku, koja je istovremenoi odrasla snažna žena spremna suočiti se sa svime što joj život nosi, uvijek okrenuta prema svijetloj strani neugodnih događaja, uvijek puna optimizma i povjerenja u život... jer kad netko posiječe mirtin grm do korijena, na tom mjestu uskoro će izniknuti nježno-zelene mladice šiljastih listića i .....
novi život opet počinje!




Izvori podataka o mirti:
- Ljekovite biljke br.48/2008..;
- Aromaterapija-čarolija eteričnih ulja, Slobodanka Poštić;
- Flora jadranske obale i otoka /grupa autora sa PMF-a Zg

- 19:13 - Komentari (30) - Isprintaj - #

četvrtak, 11.07.2013.

Meša za vječnost

Meša Selimović /26.04.1910. - 11.07.1982./

"Čovjek nije drvo i vezanost je njegova nesreća,
oduzima mu hrabrost, umanjuje sigurnost.
Vežući se za jedno mjesto čovjek prihvata sve uslove, čak i nepovoljne,
i sam sebe plaši neizvjesnošću."

"Derviš i smrt"





"Ne odlučujemo, već se zatičemo. Strmoglavljeni smo u igru, punu nebrojenih izmjena,
jednog određenog trenutka kad nas samo ta prilika čeka, jedina koja nas može sačekati u toku mješanja.
Ne možeš je zaobići, ni odbiti.
Tvoja je, kao voda u koju padneš. Pa plivaš ili potoneš."

"Tvrđava"




"Postali smo neprirodni, odvojili smo se od sebe kakvi smo bili nekad,
ko zna kakvi, izgubili smo nevinost.
Ljudi misle zlo jedan drugome.
Trebali bi da se vratimo prirodi i njenoj čistoti.
Postojao je neki filozof koji je to predlagao ljudima.
Nisu ga poslušali."

"Ostrvo"




"Sve sam to ja, isitnjen, sav od komadića, od odsjaja, probljesaka, sav od slučajnosti.
od nepoznatih razloga, os smisla koji je postojao pa se zaturio,
i sad više ne znam što sam u tom kršu."

"Derviš i smrt"




"Gdje je istina?
Možda uvijek treba čuti samo jednu stranu;
druga strana ima svoju istinu,
i onda ne znamo ništa."

"Ostrvo"




"Ne postoje granice, kao u pustinji, kao na nebu,
i sjećanja mirno prelaze smještajući se ondje gdje im je zgodnije.
Liče na oblake, svejedno im je gdje su, svejedno im je kad nestanu.
To mi ne smeta, čak je ugodno:
ne osjećam potrebu da išta razrješavam."

"Tvrđava"





Odabrani citati preuzeti su sa ovog bloga

- 18:13 - Komentari (17) - Isprintaj - #

srijeda, 03.07.2013.

Od pojate do vile

Neću vam pričat priče, jer ionako nema smisla....nema smisla za ovaj svijet u kojem sada živimo, u trenutku kada idemo naprijed u neki novi "bolji život"..../navodnike ostavite ili izbacite po svom vlastitom nahođenju/
... ali ima smisla za mene i sve one koji ne žele zaboraviti.

Nedjeljna šetnja Mosorom i skretanje na slabo utabanu i zaraslu stazu,
....stazu po kojoj rastu grimizno crveni divlji ljiljani



Od jedne pojate do druge na kojoj se nazire natpis "štamparija"



U drvenoj paleti kamena ploča....čitava....s natpisom...ostavljena prije nekog vremena...ploča i drvo su posivjeli
Tko je donio, helikopterom valjda, i ostavio ....komu, čemu?
Nama da se pitamo?



Na kamenom zidu pojate...krhotina


Prije par tjedana u jednoj vili zvanoj Dalmacija slavilo se europski..... dalje čitajte sami
....i zaključujte sami.

....a mene začarobirali grimizni ljiljani....



P.S. Rekoh na početku da nema smisla, pa porekoh - Ima smisla!






- 16:33 - Komentari (18) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

< srpanj, 2013 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Veljača 2017 (1)
Siječanj 2017 (1)
Prosinac 2016 (2)
Prosinac 2015 (1)
Travanj 2015 (1)
Studeni 2014 (1)
Rujan 2014 (1)
Lipanj 2014 (2)
Svibanj 2014 (1)
Travanj 2014 (1)
Veljača 2014 (1)
Siječanj 2014 (2)
Studeni 2013 (1)
Listopad 2013 (2)
Rujan 2013 (3)
Kolovoz 2013 (1)
Srpanj 2013 (3)
Lipanj 2013 (2)
Svibanj 2013 (3)
Travanj 2013 (3)
Ožujak 2013 (1)
Veljača 2013 (3)
Siječanj 2013 (4)
Prosinac 2012 (2)
Studeni 2012 (3)
Listopad 2012 (5)
Rujan 2012 (3)
Srpanj 2012 (3)
Lipanj 2012 (5)
Svibanj 2012 (10)
Travanj 2012 (2)
Ožujak 2012 (2)
Veljača 2012 (5)
Siječanj 2012 (4)
Prosinac 2011 (3)
Studeni 2011 (3)
Listopad 2011 (2)
Rujan 2011 (2)
Kolovoz 2011 (1)
Srpanj 2011 (2)
Lipanj 2011 (1)
Svibanj 2011 (2)
Travanj 2011 (3)
Ožujak 2011 (3)
Veljača 2011 (3)
Siječanj 2011 (2)
Prosinac 2010 (4)
Studeni 2010 (6)

Opis bloga


  • o svemu pomalo,
    nečega puno, nečega malo,
    nekomu previše, nekomu premalo,
    a meni dovoljno.

    O FOTOGRAFIJAMA
    Sve fotografije objavljene na blogu
    moje su autorsko djelo,
    osim ako nije drugačije navedeno.



    Image and video hosting by TinyPic

    Vrijeme sadašnje i vrijeme prošlo
    Možda su oba u vremenu budućem,
    A buduće vrijeme u prošlom sadržano.
    Ako je sve vrijeme vječno prisutno
    Sve je vrijeme neiskupljivo,
    Što moglo je biti jest apstrakcija
    Koja ostaje trajnom mogućnošću
    Samo u svijetu razmišljanja.
    Što moglo je biti i što je bilo
    Pokazuje istom kraju,vječno sadašnjem.
    U sjećanju odjekuju koraci
    Kroz prolaz, kojim nismo krenuli
    Prema vratima, što ih nikad ne otvorismoo


    T.S. Eliot


    "Znam koliko toga ne trebam
    da bi bio sretan."
    /Woofman - Apallachian Trail/

    "Toliko je bilo u životu stvari
    kojih sam se bojao -
    a nije trebalo.
    Trebalo je živjeti"
    /Ivo Andrić/


    (...) da ostanemo ovo što smo.
    Sutra. I uvijek.
    Djeca. Ne veliki, ne odrasli.
    Da se ne zavlačimo svako u svoju ljusku,
    da jedno drugom ne dopustimo
    da budemo ono što nismo,
    da ne gledamo vučijim očima
    i da se uvijek prepoznamo
    kada se sretnemo.
    /Tišine - Meša Selimović/




Linkovi

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se