Marketing
MIRTA – LJEPOTICA MEDITERANSKE MAKIJE
Kasno proljeće na otoku obiluje procvalom vegetacijom. Gdje god da kreneš obasipa te vatromet boja i mirisa.
Na padinama viških brda nadmeću se bjelina buhača sa žarkim žutilom smilja, pa šuškavi bušini- bijeli, lila, roza, miomirisna kadulja, neven, gospina trava, plavetna crnjika proviruje iz trave sa svojim "mačjim brcima"...
Među grmovima ružmarina, planike, tršljike, smrče... zbilo se i zimzeleno grmlje koje plijeni pažnju neobičnom bjelinom. Među malim šiljatim zelenim listićima proviruje nježna bjelina pahuljastih cvjetića šireći blago slatkasti opojni miris kojemu ne mogu odoljeti brojne pčelice i razni kukci oprašivači.
Kada bi birali ljepoticu makije diljem Mediteranske obale i otoka, najviše mjesto zasigurno bi osvojila MIRTA , po višku MARTINA, a po latinski Myrtus communis L, porodica Myratceae.
Obična mirta tipična je za cijelo područje Mediterana, potječe iz južne Evrope i sjeverne Afrike, a po nekim povijesnim nalazima da se zaključiti da joj je pradavna postojbina bila Bliski Istok.
Ljepoti mirtinog cvijeta nisu mogla odoljeti ni antička božanstva, tako je u staroj Grčkoj prelijepa boginja Afrodita odabrala mirtu kao svoj simbol, znajući da je Afrodita rođena iz morske pjene, lako ju je povezati sa pjenastim izgledom mirtinih cvjetova. U starom Rimu njena "blizanka po ljepoti", Venera širila je svoje zavodničke moći u okrilju mirtinog grma. Venerin lik često se prikazuje sa vjenčićem mirte na glavi.
Stoga što mirta nosi simboliku ljubavi, ljepote i čistoće, mlade djevojke odabirale su je za svoje vjenčane vijence i bukete još od pradavnih vremena. Nakon vjenčanja grančice mirte su se zasađivale u vrtu mladenaca da im osiguraju mir i ljubav.
U antičkim vremenima smatrali su je svetom biljkom, odmah uz bok lovoru.
Vijenac od mirte davao se prvacima ljubavne lirike, ali i vojskovođama koji su uspjeli izvojevati pobjedu bez prolijevanja krvi.
Upravo zbog tog običaja postala je simbolom mira, razboritosti i mudrosti.
Stari Grci su je stavljali u grobove svojih najmilijih vjerujući kako će im osigurati sreću u zagrobnom životu.
Židovi su je uvrstili među 4 svete biljke. Procvala grančica mirte u kršćanstvu je bila simbol nevinosti, ljubavi i vjernosti, a također i prijateljstva, mira i oprosta.
Jedna predaja kaže da mirta neće niknuti ako je ne zasadi ženska ruka.
To mogu i osobno potvrditi, jer su se primile sve moje mirte koje sam zasadila u otočkom vrtu, usprkos mnoštvu mirtinog grmlja koje divlje buja po obližnjim terenima. Posebno sam željela baš mirtu zasaditi u vrtu ispred kuće, zajedno s lavandom, jer u svijetu biljaka mirta i lavanda su dobre prijateljice.
Svakog ljeta uživam u čipkastoj prozračnosti tih nježnih cvjetića, promatram kako postepeno nestaju nježnobijele latice i prašnici, a rađaju se sitne zelene bobice. Na jesen te bobice porumene, a dolaskom hladnijih dana postaju sve tamnije dok ne dosegnu duboku modrinu koja je znak njihove zrelosti. Protekla jesen bila je toliko blaga i topla pa su se krajem listopada u mom vrtu ponovno pojavili mirtini pupoljci i cvjetići praveći društvo tamnomodrim bobicama.
Usred zime grmovi mirte pomodre od modrih bobica koje su jestive i ljekovite, kao što je korisna cijela biljka. Okus zrelih bobica je donekle trpak i blago smolast, pa se konzumiraju ovisno o ukusu, jer nekome taj okus paše, a nekome ne.
U nekim davnijim vremenima ljudi nisu mogli birati po okusima, već se uzimalo za hranu što se moglo naći u prirodi, pa su se bobice mirte sušile i mljele, te se koristilo kao zamjena za brašno.
Danas je teško zamisliti takvu primjenu, ali zato praktičniju primjenu sušene bobice i listovi mirte nalaze u kulinarstvu, pa se mogu dodavati raznim mesnim umacima.
Ako se drvo mirte koristi za roštilj, poboljšat će se okus mesnim jelima sa roštilja.
Mogu se staviti namakati u octu ili ulju, pa se koristiti kod začinjanja raznih salata i jela.
Danas se bobice mirte najčešće skupljaju da bi se od njih radio liker, koji se dobiva namakanjem /maceracijom/ zrelih bobica u rakiji lozovači. Osim likera može se raditi i gusti sirup za sok.
Na Visu je liker od mirte poznat pod imenom Martina, a zaslužuje i epitet "likarija", jer provjereno pomaže kod želučanih smetnji, te drugih smetnji s probavom.
Drugdje na Mediteranu također se proizvode razna pića na bazi mirte. Tako na Korzici i Sardiniji postoje dvije vrste likera od mirte: Mirto rosso koji se dobija maceracijom bobica u alkoholu, te Mirto bianco koji se pravi maceracijom listova mirte u alkoholu, svjetlije je boje i blažeg okusa. Uz to na Sardiniji je poznato piće pjenušac od mirtinih bobica – Myrtus spumante dolce.
Mirta je od davnih vremena poznata kao ljekovita biljka.
U ljekovite svrhe koriste se listovi i plodovi mirte. Mirta sadrži eterično ulje, tanine, gorke tvari, smolu i organske kiseline. Veća količina tih tvari posebno je sadržana u bobicama mirte. Preporuča se žvakati svježe zrele bobice za pospješivanje apetita i poboljšanje probave, jer njihov sok blagotvorno djeluje na želudac i crijeva.
Još su stari Grci poznavali antiseptička svojstva mirte. Dioskorid je preporučivao ekstrakt pripreman maceracijom lišća mirte u vinu, a posebno kod infekcija pluća i mokraćnog mjehura.
U današnjoj fitoaromaterapiji eterično ulje mirte djeluje antiseptično i baktericidno, pomaže kod iskašljavanja, umiruje ili stimulira, ovisno o primjenjenoj količini. Budući da je relativno blagih svojstava, et.ulje mirte pogodno je za liječenje kašlja i drugih tegoba dišnih organa kod djece.
Antiseptičko i baktericidno djelovanje mirte potvrdila je i službena medicina, pa narodna medicina bez bojazni preporuča čaj od mirte. Najčešću primjenu bilježimo kod tegoba sa prehladom, bronhitisom, astmom, upalom mokraćnog mjehura i kanala, kod povećane prostate, upale crijeva i proljeva, hemeroida i vaginalnih infekcija, zatim je korisno kod kožnih problema kao što su akne, ekcemi, čirevi, psorijaza, modrice.
Jedno od svojstava et.ulja mirte je i adstringentno svojstvo, odnosno pomaže kod skupljanja krvnih sudova i zaustavljanja krvarenja, osobito kod liječenja desni, upale zubnog mesa, paradontoze.
Sve na biljci mirte ima korisna svojstva, tako se osim bobica mogu skupljati i sušiti listovi, pupoljci i cvjetovi mirte. Listove je najbolje brati u vrijeme cvatnje, jer tada sadrže najviše aktivnih sastojaka i imaju najjači miris. Suše se na sjenovitom mjestu tako da zadrže prirodnu boju.
Bitno je znati da se prije uporabe eteričnog ulja mirte u medicinske svrhe, prethodno treba savjetovati s liječnikom, jer neki sastojci eteričnog ulja mogu škoditi osjetljivim osobama. Također se ne preporuča uzimanje pripravaka od mirte trudnicama i dojiljama.
Po našim jadranskim otocima i priobalju mirta s lakoćom uspjeva među divljom makijom, nažalost, nije iskorištena onoliko koliko bi mogla biti i koliko zaslužuje s obzirom na njena ljekovita i korisna svojstva.
Kod nas je uvriježeno mišljenje da se ružmarin i lavanda žanju radi prerade u eterična ulja (sve rijeđe, nažalost). Tako nešto kod mirte nije uobičajeno. Moguće da negdje pojedini proizvođači eteričnih ulja beru veće količine mirte radi destilacije u eterično ulje, ali to je daleko manje rašireno nego što bi moglo biti s obzirom na mirtinu rasprostranjenost u našim krajevima.
Možda bi trebali imati više povjerenja u blagotvorna svojstva koja ta divlja biljka nježnog cvijeta nosi u sebi. Kad je promotrimo vidjet ćemo da mirta u sebi spaja oporo i slatko, žilavo i krhko, te zato ne trebamo podcjenjivati njenu snagu, jer ona je sigurno ima u velikim količinama.
Pokušajmo zamisliti mirtu kao lijepu i krhku mladu djevojku, koja je istovremenoi odrasla snažna žena spremna suočiti se sa svime što joj život nosi, uvijek okrenuta prema svijetloj strani neugodnih događaja, uvijek puna optimizma i povjerenja u život... jer kad netko posiječe mirtin grm do korijena, na tom mjestu uskoro će izniknuti nježno-zelene mladice šiljastih listića i .....
novi život opet počinje!
Izvori podataka o mirti:
- Ljekovite biljke br.48/2008..;
- Aromaterapija-čarolija eteričnih ulja, Slobodanka Poštić;
- Flora jadranske obale i otoka /grupa autora sa PMF-a Zg
Post je objavljen 25.07.2013. u 19:13 sati.