Jedan sasvim običan blog, protkan svakodnevnim promišljanjem i izričajem, ujedno duhovno - slikovni blog, koji predstavlja moj put ovom zemljom, način promišljanja, ono što vjerujem, kako stvaram i živim. Iskustvo radosti koju spoznaš kad ti ljudi zatvore vrata, a Bog ti otvara prozore... Blog u kom se isprepleću, molitve, moji stihovi, duhovni i svjetovni, te moja hobi fotografija. Pišem za svoju dušu. Pišem onako kako osjećam, mislim, ili ono što se meni sviđa. Izražavam svoj stav, ili dijelim nešto što me se dojmi. Raduje me ukoliko će netko uživati i pronaći nešto za sebe. Blog je imao jednu dužu pauzu iz objektivnih razloga. Nije lako, nailazi se na mnoge poteškoće, velike su kušnje ali je milost na kraju uvijek najveća! Zato, lijepo je hodati na milosnoj strani ulice!
Ps 20 (19)
Tko god zazove ime Gospodnje bit će spašen (Dj 2, 21).
Uslišio te Gospodin u dan nevolje, *
štitilo te ime Boga Jakovljeva!
Poslao ti pomoć iz Svetišta, *
branio te sa Siona!
Spomenuo se svih ti prinosnica, *
bila mu mila paljenica tvoja!
Udijelio ti što ti srce želi, *
ispunio sve namisli tvoje!
Radovali se tvojoj pobjedi, †
u ime Boga svoga dizali stjegove! *
Ispunio Gospodin svaku molbu tvoju!
Znam evo: Gospodin će pobjedu dati
svom Pomazaniku, †
uslišit ga iz svetih nebesa *
snagom pobjedne desnice svoje.
Jedni se hvale kolima bojnim, drugi konjima, *
mi imenom Gospodina, Boga našega!
Oni posrću i padaju, *
mi se držimo i stojimo.
Gospodine, daruj pobjedu kralju, *
usliši nas u dan kad te zazovemo!
Slava Ocu i Sinu *
i Duhu Svetomu.
Kako bijaše na početku, †
tako i sada i vazda *
i u vijeke vjekova.
Amen.
Loading
Sv. Ljudevit Marija Grignion Montfortski
Moj svetac zaštitnik
Ljudevit Marija Grignion rodio se 31. sječnja 1673. godine u Montfortu La Cane u Francuskoj. Zaređen je za svećenika 1700. godine. Tražeći volju Božju za svoj život, privremeno napušta Francusku i odlazi u Rim gdje se susreće s Papom Klementom IX. Papa ga imenuje "apostolskim misionarom" kojemu je cilj obnoviti kršćanski duh obnovom krsnih zavjeta po Marijinim rukama.
Pri povratku osniva prvi samostan Kćeri Mudrosti, drži mnogobrojne misije, te piše raznolike duhovne spise, a između njih je i Rasprava o pravoj pobožnosti prema Djevici Mariji (1712).
Sv. Ljudevit Montfortski preminuo je u 43. godini.
Geslo njegova života bilo je "Samo Bog".
MOJI SVECI SUZAŠTITINICI
Sv. Padre Pio
Sv. Šarbel
Sv. Ante
O ISUSE KOJI ŽIVIŠ U MARIJI
"O Isuse koji živiš u Mariji, dođi i živi u meni duhom tvoje svetosti, puninom svoje snage, savršenstvom svojih putova, istinitošću svojih kreposti, zajedništvom svojih božanskih tajna, vladaj u meni nad svim moćnim neprijateljima, nad svijetom, đavlom i tijelom, silom svoga Duha na slavu svoga Nebeskog Oca".
O moj Isuse, o moj živote
kako da preskočim tu veliku hrid?,
kako da utažim veliku glad,
kako da povratim oštar dječji vid?
O moj Isuse, o nado moja sva
kako da utješim dušu pozvanu na let?,
kako da utažim veliku žeđ,
kako da povratim onaj mir nježan svet?
O moj Isuse, o ljubavi života mog
kako da dobijem duše trajni mir?,
kako da sjedinim dušu Tvojoj Duši,
kako da budem pozvan na Tvoj Sveti Pir?
O moj Isuse, o jedini ljubljeni moj
kako da uronim u Tvoj, ovaj moj dah?,
kako da budem u Tebi, a Ti u meni,
kad samo sam malen, tek pust sam prah?
O moj Isuse, u Hostiji sav mi dat
kako da ne plačem kad ispunjaš mi grud?,
kako da ne kliče duh moj u Tebi mire,
kad toplinom uklanjaš i posljednju stud?
O moj Isuse, u komadiću Kruha sav
kako da ne kleknem pred Tebe mal?,
kako da ne žeđam, gladnim - rad,
kad i meni poput slijepca s očiju odnese kal?
O moj Isuse, kom klanjam se smjerno svud
kako da Te ne ljubi duša moja cijela sva?,
kako da ne pjeva mi srce od dodira Tvog,
kad najljepše si što srcu mi, dobri Bog ikada da?
Sveti Antune, veliki sveče i čudotvorče, s vjerom se i ufanjem utječemo tebi i tvojemu svetom zagovoru kod Boga danas, na dan tvoga blaženog preminuća i prijelaza u vječni život na nebesima. Svojim vjernim nasljedovanjem Isusa Krista, svojom pokorom, čistoćom, pravednošću, poniznošću, ljubavlju i svim drugim kršćanskim krepostima u herojskom stupnju, ukratko, svojom izvanrednom svetošću, zaslužio si vječnu slavu kod Boga i ljudi. Time si pokazao put kojim je i nama ići, svijetli primjer kako ćemo i mi nasljedovati svoga Spasitelja, Isusa Krista.
Bio si već za svoga zemaljskog života toliko drag Bogu da je Djetić Isus sišao u tvoje naručje i da si, promatrajući ga svojim očima, mogao s njime tajnovito i ljubazno razgovarati. Sada si mu još draži u nebu. Molimo te, zagovaraj nas kod dobroga Boga. Preporučamo ti prije svega potrebe Crkve u našem hrvatskom narodu i po svem svijetu; preporučamo ti sve svećenike da uspješno naviještaju ljudima Radosnu vijest spasenja i vode ih k pravom miru u Bogu; zatim, sve naše redovnike i redovnice, da se žrtvuju za Krista i bližnjega; sve naše obitelji, da žive po Božjem zakonu u slozi i ljubavi; našu mladež, da ustraje u svetim idealima; naše starce, bolesnike i sve koji trpe, da strpljivo za Isusom nose svoj križ; umiruće, da preminu u milosti Božjoj, i pokojnike, da se raduju vječnoj svjetlosti neba.
Po tebi neka bude vječna hvala i slava Bogu Ocu i Sinu i Duhu Svetomu: "Divan je Bog u svetima svojim!" Amen.
Zatim se pjeva:
Ak’ čudesa tražiš, gle!
Smrt i bludnja, nevolje,
Vrag i guba nestaju.
Zdrave bolesnici.
More, lanci padaju,
Uda, stvari propale
Mole i dobivaju
Mladi pa i starci.
Iščezava pogibelj,
Prestaju i potrebe.
Neka kaže tko to zna,
Pa i Padovanci!
More, lanci...
Slava Ocu i Sinu
I Duhu Svetomu.
More, lanci...
Nakon ove pjesme pjeva se ili recitira:
O jeziče blagoslovljeni, koji si uvijek blagoslivljao Gospodina i druge si blagoslivljati učio: sad je očito kakve te zasluge uzvisiše pred Bogom!
- Moli za nas, blaženi Antune!
- Da dostojni postanemo obećanja Kristovih!
Pomolimo se! Zavjetni spomen blaženoga Antuna, tvojega, Bože, priznavatelja i naučitelja, neka razveseli svekoliku Crkvu da vazda bude zaštićena duhovnom pomoći i zavrijedi uživati vječne radosti. Po Kristu, Gospodinu našemu. Amen.
hvala ti za svu ljubav koju si mi za ovozemnog života pružio! Volim te oče!
Neka ti je laka hrvatska gruda! Pokoj vječni neka ti podari Gospodin i svjetlost vječna neka ti svjetli! Počivaj u miru Božjem!
Isus u mojoj lađi
Mrtvi mi valovi izbacuju vesla.
Sporo idem uza snagu svu.
A On mirno spava (k'o da ne zna za me)
Ništa za to. On je tu.
Imam vjeru čvrstu da prkosim vjetru
I znam da je Isus meni sklon,
Pa, kad teška vesla iz ruku mi padnu,
Ja ću zaspat, a veslat će On.
R.Kupareo
Dragi oče, sretan ti imendan! Uživaj uz društvo svetog Ante i moli zajedno s njim za mene!
Gledam, Isuse, tvoje Srce na križu probodeno i dok pokušavam dokučiti tajnu ljubavi koja te dovela do prolijevanja i posljednje kapi krvi za spas čovjeka, razum mi ostaje bez odgovora, usne bez riječi... samo srce u samoći i tišini osjeća tajnu Božanske ljubavi!
Poznaje li tvoje Srce granice darivanja? Ne bojiš li se boli zbog neuzvraćene, izigrane, povrijeđene, krivo shvaćene... ljubavi? Nisi li mogao izabrati drukčije, ljudskim očima gledano, bolje sredstvo i način iskazivanja ljubavi nego što je križ?! Ne! Ti jednostavno ljubiš i u toj ljubavi ne misliš na sebe! Tvoja ljubav ne poznaje granice, ne postavlja uvjete, nema osobnih interesa, ne bira načine svojeg izražaja. Tvoje poslanje je ljubav i to je sve što si želio: u ljubavi vršiti volju Očevu. U svakom trenutku zemaljskog života, od rođenja u hladnoći i samoći betlehemske štalice pa sve do samoće i tišine Kalvarije, tvoje srce kucalo je za čovjeka. Bio si tu, uz malene, bolesne, ranjene, ostavljene, prezrene! Imao si sluha za vapaje slijepih i grješnih, ljubavi za oproštenje i izlječenje, samilosti za neprijatelje. Nisi se bojao stati na stranu grješnih i zauzeti se za njih. Sada kad nemaš više što dati, kada su razapete ruke koje su nekada podizale klonule, tješile tužne, liječile slijepe i opsjednute, kada su dlanovi izranjeni i zakrvavljeni čavlima ljudske hladnoće i okrutnosti, kada su noge koje su koračale zemljom čineći dobro pribijene na drvu križa ti daruješ ono posljednje što imaš - SRCE PUNO LJUBAVI!
Priznajem svoju nemoć! Ostajem nijema pred tvojom ljubavi! Više te ne želim niti moliti da je shvatim jer znam da to nikada, barem na ovomu svijetu i svojim ljudskim naporima neću moći postići. Jedino te molim i svim svojim bićem želim da imam udjela u tvojoj ljubavi. I sada, dok promatram tvoje Srce ... srcem mi odzvanjaju riječi koje si nekada uputio svojim učenicima i meni sada: "Silvana, možeš li piti kalež koji sam ja pio???"
Ne razmišljajući previše dajem svoj pozitivan odgovor. Ali ti nisi zadovoljan njime, ideš korak dalje i ponovno pitaš: "Jesi li spremna dati svu sebe, i posljednji dio svojega srca, računajući na bol i ranjavanje koje darivanje nužno sa sobom nosi? Jesi li spremna potpuno mi darovati svoje srce kako bih ga ja mogao darovati drugima?"
Usne mi tiho šapću: Uzmi sve, tebi ionako sve pripada! Nemam više snage grčevito se boriti i pod svaku cijenu željeti zadržati nešto za sebe! Želim i molim te samo jedno: da moje srce učiniš po Srcu svojemu! Moje srce pripada samo tebi! Ta to već odavno znaš, Isuse! Ispuni ga svojom ljubavlju, očisti ga od svega i svakoga što me na bilo koji način udaljava od tebe ili priječi put k tebi! Neka ono bude mjesto tvoga trajnog boravka, mjesto našeg susreta, izvor ljubavi prema tebi i svakom čovjeku.
Snagom svoje ljubavi pročisti moju ljubav od svake i najmanje želje za posjedovanjem, od egoizma, straha od mogućih rana ili bojazni od darivanja do kraja, gubitka sebe. Svojom smrću na križu pokazao si mi kako ljubav nikada ne umire pa i onda kada nam se čini da je sve izgubljeno ... uništeno ... prolazno ... ljubav se poput ptice feniksa ponovno rađa iz pepela, iz smrti na novi život. Pokazao si mi kako je ljubav jača od smrti i kako joj se treba potpuno predati sve do boli.
Znam, Isuse, da te nikada neću moći ljubiti savršenom ljubavlju kakvom si ti mene ljubio i kakvom me i sada ljubiš. Nikada ti neću moći uzvratiti u potpunosti ljubav ljubavlju! Ali ne želim da me moja nesavršenost u tome priječi jer ako budem čekala da budem savršena kako bih te savršeno ljubila znam da te tada nikada neću ljubiti. Primi moju ljubav, srce, sve što jesam, što želim biti i učini da između mojega ja i tvojega Ti zaživi naše mi - naša braća i sestre, moji bližnji koji će u mojoj ljubavi otkriti tebe i tvoju ljubav.
I sada odlazim u svijet u koji me šalješ! Odlazim sigurna da me ljubiš i da po meni želiš ljubiti mnoge! Upuštam se u avanturu ljubavi, bez sigurnosti, kompromisa, interesa, nošena ljubavlju tvojega probodenog Srca! Tom ljubavlju želim ispuniti i zaliječiti svako slomljeno, ranjeno, razočarano, besmislom i očajem ispunjeno srce! Usliši vapaj srca kojim te molim da me učiniš oruđem svoje ljubavi! Moja snaga si ti, moja Ljubavi!
Isuse Kriste, Otkupitelju ljudskoga roda! Po svetom krštenju nacjepljeni smo na Tebe kao mladice na trs: postali smo jedno s Tobom. To smo jedinstvo grijehom narušili. Po svetoj Ispovjedi i svetoj Pričesti, Ti si nas opet priljubio sebi i sjedinio nas sa sobom. Znamo da nam i dalje prijeti opasnost da se od Tebe odijelimo, premda to ne želimo. Ti poznaješ našu slabost i nemoć. Ti uvijek bdiješ nad nama. Misliš na našu sreću i onda kad mi bezglavo srljamo u opasnost.
Zato se posvećujem Tvom Presvetom Srcu, u kojem ću naći sigurnu zaštitu i pomoć. U tvoje Presveto Srce stavljam sve svoje brige, poteškoće i probleme, žalosti i boli, kao i svoja očekivanja i planove, svoju radost i nadu, a spreman sam uvijek i u svemu vršiti volju nebeskog Oca. Da ti ova moja posveta bude draga, obećajem Ti da ću s još većim žarom srca vršiti svoje osobne i obiteljske dužnosti, da ću izbjegavati grijehe i grješne prigode, poštivati Nedjelju i blagdane i u obitelji moliti; da ću se boriti protiv sebičnosti i otvarati potrebama drugih po uzoru na Tvoju dobrotu.
Sve ove odluke polažem u otvorenu ranu tvog Srca. Amen!
Isuse blaga i ponizna Srca, učini srce moje po Srcu svome!
Jesi li spreman zagledati se u njegove oči i slušati upijajući srcem i dušom svaku njegovu riječ? Koje su te misli odvele daleko? Koji te grijesi i krivnje tjeraju da bježiš od njega? Koje to brige odvode sve tvoje osjećaje nekamo daleko? Gdje si zapravo ovaj čas? Zapleten u kamenjare svojih tjeskoba ili izranjen ubodima ljudskih pogleda, riječi i svojih vlastitih neuspjeha?
Isus te motri. Htio bi razgovarati s tobom. Htio bi na trenutak biti s tobom. Gledaj njegov brižan pogled kako pretražuje sve predjele tvoga života da bi te pronašao i izveo na slobodu. Dok se ti gubiš, on je u potrazi za tobom. On pita za tebe. On šalje svoje glasnike da te pronađu. On čezne za tobom. Ti si mu biser života. Radi tebe je sišao na zemlju, uzeo ljudsko tijelo, dao se raspeti na križ i poslao svoju silu, snagu s neba, da bi njome pronašao izlaz iz tvojih slijepih ulica.
Ne samo da te čeka, on te brižno traži. Ugledao te i ti si na svom bespuću zapazio njegov pogled i ubrzo začuo njegove korake kako ti se približuju...
«Jer gle, odsad će me zvati blaženom svi narodi». (Magnificat)
Pošto nam je Isus Krist sve dao, što nam je mogao dati, zasluge naime svojih djela, svojih trpljenja, svoje bolne smrti i o čudu! Svoje klanjanja vrijedno Tijelo i svoju dragocjenu Krv, htio nas je još učiniti baštinicima onoga, što Mu je bilo najmilije, presvete svoje Majke.
.***
Najljepšu hvalu u čast Marije izrekla je Crkva, kada je Mariju nazvala Kćerkom Oca, Majkom Sina, Zaručnicom Duha Svetoga. Kad Ju je vječni Otac učinio svojom izabranom kćerkom, koju li je rijeku milosti On tada izlio u Njezinu dušu! Ona je tada sama primila više milosti, nego anđeli i svi sveti zajedno. On je započeo time, što Ju je sačuvao od istočnog grijeha, jedna milosna prednost, koju je samo Ona zadobila. On Ju je u ovoj milosti toliko učvrstio, da je Ona bila potpuno sigurna, da je nikad neće izgubiti… on je stvorio u Njoj živi hram triju Osoba Presvetoga Trojstva. On je učinio za Nju sve, što Mu je za jedan stvor bilo moguće učiniti.
Samo Marija ima tu sreću, da bude kćerka Oca, Majka Sina, Zaručnica Duha Svetoga. Po ovoj neusporedivoj časti vidi Ona Sebe sjedinjenom sa trima Osobama Presvetog Trojstva, da sačini klanjanja vrijedno Tijelo Isusa Krista. Njom se je htio Bog poslužiti, da razori kraljevstvo đavla. Ona je bila od tih božanskih osoba upotrebljena zato, da spasi svijet, time što mu je rodila Spasitelja. Dali biste ikad promislili, da je Marija jedan takvi bezdan veličine, moći i ljubavi? Poslije klanjanja vrijednog Tijela Isusa Krista jest Ona najljepši ures mora.
.***
Marija drži neprestano svoje oči upravljene na nas, svoju siromašnu djecu, stoga se i mi moramo uvijek Njoj utjecati, ako smo napastovani, obratimo svoje srce k Mariji, i mi možemo biti sigurni, da ćemo biti ili od napasti oslobođeni, ili dobiti potrebnu milost, da na napast ne pristanemo.
.***
Ako se previše osjećamo krivima, da od Boga isprosimo oproštenje, obratimo se na Presvetu Djevicu, i mi smo sigurni za oproštenje.
Hoćemo li biti bogati na nebeskim dobrima? Idemo k Mariji, kod Nje ćemo naći sve milosti, za kojima možemo težiti.
.***
Bogu Ocu je milo, da Srce Preblažene Djevice Marije smatra kao remek-djelo svojih ruku. Svatko ljubi svoje djelo uvijek, osobito, ako je dobro uspjelo. Bog Sin gleda ovo Srce, kao vrelo, iz kojega je On crpio Krv, koja nas je spasila, jer je ono Srce Njegove Majke. Bog Duh Sveti promatra Ga kao svoj hram.
.***
Prije Njezinog rođenja ležala je nad našim glavama srdžba Božja kao crni oblak, kao mač, spreman da padne na nas. No kad se Preblažena Djevica pojavila na zemlji, Božja se srdžba ublažila.
.***
Preblažena Djevica nas je dva puta rodila: kod Utjelovljenja vječne Riječi i pod križem, Ona je stoga naša dvostruka Majka.
.***
Srce ove dobre Majke je samo ljubav i smilovanje, Ona ništa više ne želi nego da nas vidi sretne. Dosta je, na Nju se samo obratiti, da budemo uslišani.
.***
Često uspoređujemo Presvetu Djevicu Mariju sa zemaljskom majkom, ali Marija je još mnogo bolja, nego najbolja od svih majki, jer i najbolja majka koji put kazni svoje dijete, koje joj prouzrokuje jad, i udari ga, ona vjeruje da time dobro čini. Ali naša nebeska Majka ne čini tako, Ona je tako dobra, da s nama uvijek s puno ljubavi postupa i nikad nas ne kazni.
.***
Sinu priliči pravednost, Majci samo ljubav. Bog sin nas je ljubio sve do smrti na križu, ali u Njegovu Srcu stanuje pravednost, koja je istaknuta osobina Božja, no u Srcu Preblažene Djevice Marije stanuje samo smilovanje. Njezin Sin je bio spreman, da jednog grješnika kazni. No Marija Mu padne na ruku, zadrži mač osvete i moli milost za bijednog krivca. «Majko moja», reče Joj Isus, «ja Ti ne mogu ništa uskratiti. Kad bi se osuđenici u paklu mogli kajati, Ti bi i za njih postigla milost».
.***
Srce Marijino gori tako od ljubavi prema nama, da su srca svih majki zajedno, uspoređena sa Njezinim, samo kao komad leda.
.***
Preblažena Djevica postavlja se među svoga božanskog Sina i nas bijedne grješnike. Što dulje mi grcamo u bijedu grijeha, toliko više nježnosti i samilosti ima Ona s nama. Dijete, koje je svoju majku najviše stajalo suza, jest njezinom srcu najmilije. Ne hita li majka uvijek najslabijemu od svoje djece u pomoć i onomu, koji je najviše izloženo opasnostima? Ne pokazuje li liječnik u bolnici najviše pažnje onima, koji su najbolesniji? Ako vas ljubi Marija, to budite sigurni, da vas ljubi i Njezin božanski Sin.
***
«Zdravo Marijo» je molitva, koja nikad ne dosadi. Od mnogih Zdravo Marija je sastavljena Krunica. Ona se sastoji od najljepšega i najdirljivijega, što imamo. To je pobožna vježba, koja se isto tako odnosi na Isusa Krista, kao i na Njegovu Majku. Nadalje, nemoguće je ustrajati u grijehu, ako se iskrena srca promatraju tajne krunice. Od kojegod strane mi promatrali ovu pobožnu vježbu, svuda nam se pokazuje njezina izvrsnost i korisnost.
.***
Nikad nećemo moći shvatiti, kako mnogo teži Marija za tim, da nam bude na pomoć za naš spas, i kako je mnogo Ona za nas zabrinuta. Najmanje pouzdanje koje mi u Nju stavljamo, ne ostane nikad bez nagrade. Sretan koji pod Njezinom zaštitom živi i umire, može se sa dobrim razlogom ustanoviti, da je njegov vječni spas siguran i da će jednom nebo biti njegova baština.
.***
Vidite, moja djeco, kako dobra je Presveta Djevica. Njezin veliki sluga, Sv. Bernard, često Joj je govorio: «Pozdravljam Te Marijo!» jednoga dana mu je ova dobra Majka odgovorila: «Pozdravljam te, moj sine Bernarde.»
.***
Ako govorimo o svjetskim stvarima, kao o trgovini, politici… postane to vremenom dosadno. No ako govorimo o Presvetoj Djevici Mariji, nalazimo uvijek nove stvari. Pobožnost prema Majci Božjoj je isto tako blaga i slatka, kao i snažna i hranjiva za našu dušu.
.***
Sv. Ambrozije veli, da je Marija do tako visokog stepena slave, časti i moći uzdignuta, da toga niti anđeli ne mogu shvatiti, to je samo Bogu pridržano.
.***
Svi sveci imali su veliku pobožnost prema Preblaženoj Djevici. Nijedna milost ne dolazi s neba, koja ne bi prošla kroz Njezine ruke. U nijednu se gospodsku kuću ne ulazi, a da se ne prijavi kod vratara. Majka Božja je vratarica nebesa.
.***.
Sve svetkovine Majke Božje navještaju nam bilo koje novo veliko dobročinstvo neba, ali mi možemo zaista reći, da svetkovina sv. Krunice skuplja u sebi sve milosti, koje Joj je Bog podijelio za vrijeme Njezinog života, i sjeća nas na to, da je Njezin božanski Sin sve milosno blago u Njezine ruke položio.
.***
Ako hoćemo jednoj visoko postavljenoj osobi koji dar ponuditi, činimo to preko jedne njoj ugodne osobe, da za svoj dar postignemo što bolji prijem. Isto tako i naše molitve imaju pred Bogom posve drugu zaslugu, ako su Gospodinu po Mariji prikazane, jer Ona je jedini stvor, koji Boga nikad nije uvrijedilo. Samo sv. Djevica je prvu zapovijed Božju u njezinom cijelom opsegu ispunila: «Jedinome Bogu treba da se klanjaš i Njega iz svega srca ljubiš».
.***
S Marijinom pomoći dosta nam je htjeti pobijediti i sigurni smo, da ćemo biti pobjednici.
Ako vidimo tako mnoge grješnike, da se još ipak spašavaju, premda se činilo, da su živjeli samo zato, da Boga vrijeđaju, onda mi za ovu napadnu činjenicu nemojmo tražiti koji drugi razlog, nego zaštitu Marijinu.
O kako lako postigne svoj vječni spas onaj, koji se utječe Mariji!
.***
Sve, što Sin traži od Oca, dobiva, sve što Majka traži od Sina, jednako dobiva.
.***
Nikad mi nećemo dovoljno spoznati slave Marijine, kao ni moć, koju Joj je podijeliti Krist, Njezin božanski Sin, nikad mi nećemo potpuno shvatiti onu težnju, koju Ona ima, da nas usreći. Ona nas ljubi kao svoju djecu, Ona se raduje radi moći, koju Joj je Bog dao, da može nam koristiti. Da, Marija je naša Posrednica, Ona prinosi svomu božanskom Sinu sve naše prošnje, naše suze i uzdahe, Ona posreduje za milosti, koje su potrebne za naš spas.
.***
Ja mislim, da će Majka Božja na koncu svijeta napokon imati mira, ali dok svijet opstoji, dolaze sa svih strana k Njoj. Sveta je Djevica kao jedna majka, koja ima mnogo djece. Ona je neprestano zabavljena time, da ide od jednog k drugomu, da svima pomogne. Ona je posve ljubav i smilovanje, Ona je uvijek na sve strane ispružila ruke Božjeg milosrđa.
.***
Ako su naše ruke došle u dodir sa miomirisima, one ih podjeljuju svim stvarima kojih se dotaknemo, puštajmo stoga da naše molitve prolaze kroz ruke svete Djevice, one će se tako napuniti slatkim mirisom.
.***
Jednom velikom svecu, poštovaocu bezgrešne Marije, bila je podijeljena milost, da mu se češće prikazivala Preblažena Djevica. Jednog je dana svetac upitao, radi koje milosne povlastice Ona najviše želi, da Je se poštuje. Dobio je odgovor: «Radi moje neokaljane čistoće».
.***
Što čini Blaženu Djevicu Mariju tako ugodnom u očima Božjim, ako ne poniznost i neznatno mišljenje, što ga je Ona o samoj sebi imala?
.***
Hoćemo li da, slično kao i Marija, umremo bez boli? Živimo, kao Ona, a da svoga srca ne vješamo na stvorene stvari, činimo kao Ona, ljubimo samog Boga, težimo samo za Njim, nastojimo da se samo Njemu svidimo u svemu, što činimo. Blažen kršćanin, koji ništa ne ostavlja, da sve zadobije!
.***
Molitva arškog župnika Preblaženoj
Djevici i Majci Božjoj Mariji
«O neokaljana Djevice, koja od Boga sve dobivaš, za što Ga moliš, isprosi nam živu vjeru, duboku poniznost, čistoću bez ljage, veliku odvratnost i prema najmanjem grijehu, žarku ljubav prema Tvom Sinu i Tebi! Jer je ljubav prema Tebi znak predodređenja, moli vruće svoga božanskog Sina, našega Otkupitelja, da nam iskaže milost i milosrđe, jer je On prije svoje smrti, u osobi sv. Ivana, naše duše Tebi povjerio! Zaštiti nas u životu, a osobito u času smrti! I udijeli oslobođenje duša naše braće, koje su u čistilištu, da im sine vječno svijetlo!»
“ Totus Tuus. Sav sam Tvoj, i sve moje je Tvoje, ljubezni moj Isuse, po Mariji tvojoj presvetoj Majci “ ( PP 233 ).
“ Vječna Mudrost tako se sjedinila i pritjelovila križu, da se s pravom može reći da je Mudrost Križ i da je Križ Mudrost “ ( LJVM 180 ).
“ Od svih sredstava da zadobijemo Isusa Krista, Marija je najsigurnije, najlakše, najkraće i najsvetije” ( LJVM 212 ).
“ Tko želi imati Isusa, mora imati Mariju “ ( LJVM 205 ).
“ Zato što budeš više gledao Mariju u svojim molitvama, djelima i patnjama... vjeruj mi naći ćeš Isusa Krista koji je uvijek s Marijom velik, silan, djelotvoran i neshvatljiv” ( PP 165 ).
“ Marijina je najveća težnja da nas sjedini s Isusom, svojim Sinom, a Sinovljeva je najveća težnja da dođemo k njemu po njegovoj Majci “ ( PP 75).
“ Što te molim? Liberos - slobodne sinove svećenike koji su slobodni tvojom slobodom, koji će robovati tvojoj ljubavi i volji..., koji će hodati svuda s gorućim svjetlećim bakljama Evanđelja u ustima...” (GM 7-12).
Gospodine, smiluj se!
Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Oče nebeski Bože, smiluj nam se!
Sine Otkupitelju svijeta Bože!
Duše Sveti Bože, smiluj nam se!
Sveto Trojstvo jedan Bože, smiluj nam se!
Sveta Marijo, …………………………. moli za nas!
Majko dobra…
Majko nježna...
Majko skromna…
Majko kršćana…
Majko nad majkama…
Majko čiste ljubavi…
Djevice ponizna...
Djevice dostojna...
Djevice moćna…
Djevice vjerna...
Djevice plodna...
Djevice čudesna...
Djevice nedokučive visine...
Djevice neizrecive širine...
Djevice neizmjerne veličine...
Suradnice Božja...
Drvo života…
Djevičanska i blagoslovljena zemljo…
Živi hrame božji…
Izvrsno djelo Svevišnjega...
Gospođo Utjelovljene Mudrosti…
Obnoviteljice ljudskog roda..
Nerazdruživa zaručnice Duha Svetoga..
Počivalište Presvetoga Trojstva....
Blagajnice svih milosti....
Posrednice ljudi...
Divno sredstvo ustrajnosti…
Tvoriteljice velikih čudesa…
Vojvotkinjo Božje vojske...
Pobjednice Božjih neprijatelja…
Raju zemaljski novoga Adama…
Kraljice srdaca…
Kraljice i Vladarice neba i zemlje...
Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!
Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Gospodine!
Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se!
Moli za nas Sveta Bogorodice!
Da dostojni budemo obećanja Kristovih!
Pomolimo se!
Dopusti nama slugama svojim molimo te Gospodine Bože da se radujemo duševnom i
tijelesnom zdravlju te da se zagovorom Blažene Marije vazda Djevice i sv. Ljudevita
Montfortskog, izbavimo od sadašnje žalosti i naužijemo vječne radosti, po istom Kristu
Gospodinu našemu. Amen!
Opravdaj moju dušu, Bože, i napuni sa Svog izvora ognjem moju volju. Zasvijetli u moj um, iako to možda znači "tama mom iskustvu", osvoji moje srce Svojim silnim Životom. Neka moje oči ne vide ništa u svijetu osim Tvoje slave, i neka moje ruke ne dotiču ništa što nije za Tvoju službu. Neka moj jezik ne okusi kruha koji me neće prisiliti da hvalim Tvoju slavu. Hoću da čujem Tvoj glas i hoću da čujem sav sklad koji si stvorio i da pjevam Tvoju pohvalnicu. Ovčja će me vuna i poljski pamuk dovoljno grijati da mogu živjeti u Tvojoj službi; ostatak ću dati Tvom siromahu. Daj da se služim svim stvarima zbog jednog jedinog razloga: naći svoje veselje dajući Ti veću slavu.
Zbog toga čuvaj me, iznad svega, od grijeha. Čuvaj me od smrti smrtnog grijeha koji stavlja pakao u moju dušu. Čuvaj me od putenog kvarenja koje zasljepljuje i truje moje srce. Čuvaj me od grijeha koji izjeda ljudsko tijelo neodoljivom vatrom dok ga ne proždere. Čuvaj me od ljubavi k novcu u kom je mržnja, od lakomosti i častohleplja koji guše moj život. Čuvaj me od mrtvih djela taštine i nezahvalnog posla u kom umjetnici uništavaju sami sebe zbog ponosa, novca i glasa, a sveti se dave pod lavinom svoje vlastite nezgodne revnosti. Iscijeli u meni tešku ranu pohlepe i glada koja iscrpljuje moju narav njezinim krvarenjem. Pogazi zmijsku zavist koja bode otrovom ljubav i ubija svaku radost. Odveži moje ruke i oslobodi moje srce od lijenosti. Oslobodi me od besposlice koja obilazi prerušena u aktivnost tamo gdje se aktivnost ne traži od mene i od kukavičluka koji čini što nije zamoljen zato da izbjegne žrtvu.
Daj mi jakost koja čeka Tebe u šutnji i miru. Daj mi poniznost u kojoj je jedinoj smirenost i oslobodi me od oholosti koja je najteži teret. I zaposjedni cijelo moje srce i dušu bezazlenom ljubavlju. Obuzmi čitav moj život jednom misli i jednom željom ljubavi, da mogu ljubiti ne zbog zasluga, ni zbog savršenstva, ni zbog kreposti, ni zbog svetosti nego jedino radi Boga.
