U srijedu 30. lipnja 2010. godine u 19 sati u Galeriji kraljice Katarine u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru održana je tribina Hrvatskog intelektualnog zbora u BiH o temi Stradanja Hrvata u II. svjetskom ratu i poraću u BiH (1).
Na tribini su govorili:
Dr. sc. fra Robert Jolić: Kratki presjek stradanja hercegovačkih franjevaca u Drugom svjetskom ratu i poraću
Stanislav Vukorep: Stradanje svećenika i pučanstva istočne Hercegovine u Drugom svjetskom ratu i poraću
Stojan Miloš: Žrtve Drugog svjetskog rata i poraća SredišnjeBosne s posebnim osvrtom na Travnik
Dr. sc. don Ivo Balukčić: Stradanje Hrvata odžačko-modričkog kraja u Drugom svjetskom ratu i poraću
Dr. sc. Mile Lasić: Stvaranje zakonodavnog okvira za dekomunizaciju
Tribina je rezultirala zaključcima koje su svi nazočni prihvatili.
Pozivajući se na Opću deklaraciju o pravima čovjeka UN-a usvojenu i proglašenu na Općoj skupštini UN-a, 10. prosinca 1948., kojom je utvrđeno: svakome pripadaju sva prava i slobode utvrđene u ovoj Deklaraciji bez ikakve razlike glede rase, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja; zabrana mučenja ili okrutnog, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja; pravo svakoga da ga se svugdje pred zakonom priznaje kao osobu; svatko je jednak pred zakonom i ima pravo na jednaku pravnu zaštitu, bez ikakve diskriminacije; pravo na pravično i javno saslušanje od strane neovisnog i nepristranog suda; pravo optuženog za kazneno djelo da ga se smatra nevinim dok se njegova krivnja zakonski ne utvrdi u javnom postupku u kojemu su mu pružena sva jamstva za obranu, te druga prava utvrđen a u ovoj Deklaraciji;
Pozivajući se na Rezoluciju 1096 o mjerama uklanjanja naslijeđa bivših komunističkih totalitarnih sustava, usvojenu na Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe 27. lipnja 1996., kojom je Parlamentarna skupština pozvala zemlje Srednje i Istočne Europe da osude teška kršenja ljudskih prava od strane i za vrijeme totalitarnih komunističkih režima u njima, javno izraze žaljenje zbog toga, jasno se ograde od tih zločina, te poduzmu mjere na uklanjanju naslijeđa bivših komunističkih totalitarnih sustava;
Pozivajući se na Rezoluciju 1481 Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 25. siječnja 2006. o međunarodnoj osudi zločina totalitarističkih komunističkih poredaka (režima); kojom Parlamentarna skupština odlučno osuđuje teška kršenja ljudskih prava počinjena od strane totalitarnih komunističkih režima te izražava suosjećanje, razumijevanje i priznanje za žrtve tih zločina; Skupština vjeruje da žrtve zločina totalitarnih komunističkih režima koje su još žive, ili njihove obitelji, zaslužuju suosjećanje, razumijevanje i priznavanje njihovih patnji i kojom Skupština poziva sve komunističke i post-komunističke stranke u svojim državama članicama, koje to još nisu učinile, da ponovno ocijene povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost, da se jasno distanciraju od zločina totalitarnih komunističkih režima te da ih potpuno jasno osude;
Pozivajući se na Rezolucija o europskoj savjesti i totalitarizmu prihvaćenu u Europskom parlamentu 30. ožujka 2009., s nadnevkom od 2. travnja 2009., kojom Europski parlament izražava poštovanje svim žrtvama totalitarnih i nedemokratskih režima u Europi; naglašava važnost zadržavanja uspomena iz prošlosti, jer ne može biti pomirbe bez istine i sjećanja; poziva na jačanje postojećih relevantnih financijskih instrumenata s ciljem pružanja podrške za profesionalno povijesno istraživanje o pitanjima gore navedenim i kojom poziva na proglašenje 23. kolovoza kao Europskog Dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, da se komemorira s dostojanstvom i nepristranošću;
Pozivajući se na Rezoluciju Doma naroda Parlamenta Federacije BiH o osudi totalitarnih režima iz 2006. (Sl. n. FBiH, br. 44/06)., kojom je Dom naroda osudio masovno kršenje ljudskih prava od strane totalitarnih komunističkih režima i izrazio sućut, razumijevanje i priznanje žrtvama tih zločina, te pozivao Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine i županijske/kantonalne skupštine da to isto učine, i poduzmu konkretne mjere na uklanjanju naslijeđa bivših komunističkih totalitarnih sustava, jer se Bosna i Hercegovina koja je sada članica Vijeća Europe, zauzima se za zaštitu ljudskih prava i vladavinu prava kao osnovnih vrijednosti;
Imajući u vidu da je Bosna i Hercegovina potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom Unijom 2008. dobila i pravnu obvezu da svoje zakonodavstvo uskladi s europskim pravnim stečevinama i relevantnim međunarodnim pravom, a što je uvjet za pristupanje članstvu u Europskoj uniji;
Uzevši u obzir, konstatirajući, te imajući na umu sve prethodno spomenuto, na tribini Hrvatskog intelektualnog zbora u Bosni i Hercegovini pod nazivom „STRADANJA HRVATA U II. SVJETSKOM RATU I PORAĆU U BIH (1)“ održanoj 30. lipnja 2010. u Mostaru, nakon uvodnih izlaganja i obavljene rasprave, usvojeni su sljedeći
Z A K LJ U Č C I
1. Pozivamo Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine na donošenje: Rezolucije o osudi zločina totalitarnih komunističkih režima; Zakona o pronalaženju, obilježavanju i održavanju grobova žrtava komunističkih zločina; utvrđivanje zakonodavnog okvira za lustraciju, rehabilitaciju, restituciju, te otvaranje arhiva u svrhu znanstvenog, stručnog i objektivnog istraživanja i vrednovanja ovih pitanja.
2. Tražimo od Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i Narodne skupštine Republike Srpske donošenje Rezolucije o osudi zločina totalitarnih komunističkih režima.
3. Zahtijevamo od mjerodavnih tijela županija/kantona, kao i entiteta, utvrđivanje zakonodavnog okvira (zakon o grobljima) kojim će omogućiti pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina;
4. Tražimo od općinskih i gradskih vijeća, da sukladno svojim ovlastima, donesu potrebne odluke i imenuju mjerodavna povjerenstva za pronalaženje, obilježavanje, uređivanje i održavanje grobišta iz II. svjetskog rata i poraća i komunističkog sustava, jer je ovo pitanje u nadležnosti lokalne vlasti i nije neophodno čekati mijenjanje zakonodavnog okvira, ako za to postoji politička volja lokalne vlasti.
HRVATSKI INTELEKTUALNI ZBOR U BIH