Hrvatska numizmatika

ponedjeljak, 27.02.2012.

Prigodni zlatni novac od 1000 kuna 1995. izdan povodom 1700. obljetnice Dioklecijanove palače i osnutka grada Splita

1000 kuna 1995. the 1700th Anniversary of Diocletian's Palace and the Founding of the City of Split
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Prigodni zlatni novac od 1000 kuna 1995. izdan povodom 1700. obljetnice Dioklecijanove palače i osnutka grada Splita

Sastav kovine: .986 zlato (Au)
Masa: 7 grama (0,22191 oz AGW)
Promjer: 22 mm
Obod: gladak
Kvaliteta kovanja: polirana ploča
Izdavač: Narodna banka Hrvatske u suradnji sa Zagrebačkom bankom d.d.
Kovnica: Hrvatski novčarski zavod u suradnji s Münze Österreich AG, Wien
Autor: Kažimir Hraste, ak. kipar

Lice: sanduk sarkofaga (danas pohranjenog u Arheološkom muzeju u Splitu) s reljefnim prikazom Dobrog pastira na pročelju središnje edikule, te likovima pokojnika, dvoje supružnika s lijeve i s desne strane. Sarkofag je sredinom 19. stoljeća pronađen na cemeterijalnom kompleksu solinskih Manastirina, a potječe iz drugog desetljeća 4. stoljeća. Kružno je izveden natpis "SPALATUM 295.-1995." Spalatum se pojavljuje u izvorima kao ime manjeg naselja na mjestu Dioklecijanove palače.

Naličje: prikaz skice načinjen prema rekonstrukciji izgleda Dioklecijanove palače koju je početkom ovog stoljeća načinio francuski arhitekt E. Hebrard. Iznad prikaza palače je nominalna vrijednost 1000 kuna, a u gornjoj polovici kružno je izveden tekst "REPUBLIKA HRVATSKA" s državnim grbom položenim izmedu te dvije riječi.

Slike: Numismaster.net

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Hrvatska,
Keywords: coins, Croatia


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr

- 17:59 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 26.02.2012.

Otkup starih novčanica

Konstantno vršimo otkup starih novčanica (pojedinačno i zbirke) iz svih razdoblja i svih zemalja svijeta.

Ukoliko imate nešto od navedenog za prodaju, slobodno se možete obratiti na:

- e-mail: info@monetalis.hr
- telefon: +385 95 858 6377

Više informacija o otkupu pogledajte na: Otkup starih novčanica

Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr

- 22:10 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 25.02.2012.

Otkup starih kovanica

Konstantno vršimo otkup starih kovanica (pojedinačno i zbirke) iz svih razdoblja i svih zemalja svijeta.

Ukoliko imate nešto od navedenog za prodaju, slobodno se možete obratiti na:

- e-mail: info@monetalis.hr
- telefon: +385 91 727 5837

Više informacija o otkupu pogledajte na: Otkup kovanica

Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr

- 22:09 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 24.02.2012.

Otkup novčića (kovanica) i numizmatike

Konstantno vršimo otkup novčića - starih kovanica (pojedinačno i zbirke) iz svih razdoblja i svih zemalja svijeta.

Ukoliko imate nešto od navedenog za prodaju, slobodno se možete obratiti na:

- e-mail: info@monetalis.hr
- telefon: +385 91 727 5837

Više informacija o otkupu pogledajte na: Otkup kovanica

Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr

- 22:05 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 23.02.2012.

Prigodni zlatni novac od 1000 kuna 1997. - Prvi predsjednik Republike Hrvatske Dr. Franjo Tuđman

1000 kuna 1997. - The first President of the Republic of Croatia Dr. Franjo Tuđman
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Prigodni zlatni novac od 1000 kuna 1997. - The first President of the Republic of Croatia Dr. Franjo Tuđman

Sastav kovine: .986 zlato (Au)
Masa: 7 grama (0,22191 oz AGW)
Promjer: 22 mm
Obod: gladak
Kvaliteta kovanja: polirana ploča
Izdavač: Narodna banka Hrvatske u suradnji s Hrvatskim novčarskim zavodom
Kovnica: Hrvatski novčarski zavod
Autor: Kažimir Hraste, ak. kipar

Lice: u središnjem dijelu dominira portret dr. Franje Tuđmana, Predsjednika Republike Hrvatske. Kružno uz rub, u prvom retku, počev s lijeve strane portreta, ispisan je tekst "PRVI PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE". Tekst okružuje portret i završava s njegove desne strane. U drugom retku, počev s lijeve strane portreta ispisan je tekst "DR. FRANJO TUĐMAN". Tekst završava u gornjoj lijevoj polovici plohe kovanog novca. Na desnoj polovici plohe, između portreta i prvog retka teksta, ispisan je u drugom retku tekst "14. SVIBNJA 1922." Ispred znamenke "14" prikaz je šesterokrake zvjezdice, što je oznaka za nadnevak rođenja.

Naličje: u središnjem dijelu dominira prikaz Predsjedničkog grba. Iznad grba, u središnjem dijelu gornjeg polukruga, uz rub kovanog novca, brojčana je oznaka nominalne vrijednosti "1000", ispod koje je natpis naziva novčane jedinice "KUNA". U razini donjeg ornamenta Predsjedničkog grba oznaka je godine izdanja 1997., prikazana na način da su dvije prve znamenke "19" s lijeve strane ornamenta, a druge dvije "97." s desne strane ornamenta. Ispod Predsjedničkog grba, kružno uz rub, prikaz je dvije grančice. Grančica hrasta s plodovima položena je na lijevu stranu, dok je na desnu stranu položena grančica lovora u cvatu. U gornjem polukrugu, polukružno uz rub, ispisan je tekst "REPUBLIKA HRVATSKA", razdvojen brojčanom oznakom nominale i tekstualnim nazivom novčane jedinice.

Slike: Hrvatski novčarski zavod

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Hrvatska,
Keywords: coins, Croatia


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr

- 00:40 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 22.02.2012.

Prigodni srebrni novac od 200 kuna 1997. - Prvi predsjednik Republike Hrvatske Dr. Franjo Tuđman

200 kuna 1997. - The first President of the Republic of Croatia Dr. Franjo Tuđman
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Prigodni srebrni novac od 200 kuna 1997. - The first President of the Republic of Croatia Dr. Franjo Tuđman

Sastav kovine: .925 srebro (Ag)
Masa: 33,63 grama (1,0002 oz ASW)
Promjer: 40 mm
Obod: gladak
Kvaliteta kovanja: polirana ploča
Izdavač: Narodna banka Hrvatske u suradnji s Hrvatskim novčarskim zavodom
Kovnica: Hrvatski novčarski zavod
Autor: Kažimir Hraste, ak. kipar

Lice: u središnjem dijelu dominira portret dr. Franje Tuđmana, Predsjednika Republike Hrvatske. Kružno uz rub, u prvom retku, počev s lijeve strane portreta, ispisan je tekst "PRVI PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE". Tekst okružuje portret i završava s njegove desne strane. U drugom retku, počev s lijeve strane portreta ispisan je tekst "DR. FRANJO TUĐMAN". Tekst završava u gornjoj lijevoj polovici plohe kovanog novca. Na desnoj polovici plohe, između portreta i prvog retka teksta, ispisan je u drugom retku tekst "14. SVIBNJA 1922." Ispred znamenke "14" prikaz je šesterokrake zvjezdice, što je oznaka za nadnevak rođenja.

Naličje: u središnjem dijelu dominira prikaz Predsjedničkog grba. Iznad grba, u središnjem dijelu gornjeg polukruga, uz rub kovanog novca, brojčana je oznaka nominalne vrijednosti "200", ispod koje je natpis naziva novčane jedinice "KUNA". U razini donjeg ornamenta Predsjedničkog grba oznaka je godine izdanja 1997., prikazana na način da su dvije prve znamenke "19" s lijeve strane ornamenta, a druge dvije "97." s desne strane ornamenta. Ispod Predsjedničkog grba, kružno uz rub, prikaz je dvije grančice. Grančica hrasta s plodovima položena je na lijevu stranu, dok je na desnu stranu položena grančica lovora u cvatu. U gornjem polukrugu, polukružno uz rub, ispisan je tekst "REPUBLIKA HRVATSKA", razdvojen brojčanom oznakom nominale i tekstualnim nazivom novčane jedinice.

Slike: Hrvatski novčarski zavod

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Hrvatska,
Keywords: coins, Croatia


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr

- 00:39 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 21.02.2012.

Prigodni srebrni novac od 150 kuna 1997. - Prvi predsjednik Republike Hrvatske Dr. Franjo Tuđman

150 kuna 1997. - The first President of the Republic of Croatia Dr. Franjo Tuđman
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Prigodni srebrni novac od 150 kuna 1997. - The first President of the Republic of Croatia Dr. Franjo Tuđman

Sastav kovine: .925 srebro (Ag)
Masa: 24 grama (0,71376 oz ASW)
Promjer: 37 mm
Obod: gladak
Kvaliteta kovanja: polirana ploča
Izdavač: Narodna banka Hrvatske u suradnji s Hrvatskim novčarskim zavodom
Kovnica: Hrvatski novčarski zavod
Autor: Kažimir Hraste, ak. kipar

Lice: u središnjem dijelu dominira portret dr. Franje Tuđmana, Predsjednika Republike Hrvatske. Kružno uz rub, u prvom retku, počev s lijeve strane portreta, ispisan je tekst "PRVI PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE". Tekst okružuje portret i završava s njegove desne strane. U drugom retku, počev s lijeve strane portreta ispisan je tekst "DR. FRANJO TUĐMAN". Tekst završava u gornjoj lijevoj polovici plohe kovanog novca. Na desnoj polovici plohe, između portreta i prvog retka teksta, ispisan je u drugom retku tekst "14. SVIBNJA 1922." Ispred znamenke "14" prikaz je šesterokrake zvjezdice, što je oznaka za nadnevak rođenja.

Naličje: u središnjem dijelu dominira prikaz Predsjedničkog grba. Iznad grba, u središnjem dijelu gornjeg polukruga, uz rub kovanog novca, brojčana je oznaka nominalne vrijednosti "150", ispod koje je natpis naziva novčane jedinice "KUNA". U razini donjeg ornamenta Predsjedničkog grba oznaka je godine izdanja 1997., prikazana na način da su dvije prve znamenke "19" s lijeve strane ornamenta, a druge dvije "97." s desne strane ornamenta. Ispod Predsjedničkog grba, kružno uz rub, prikaz je dvije grančice. Grančica hrasta s plodovima položena je na lijevu stranu, dok je na desnu stranu položena grančica lovora u cvatu. U gornjem polukrugu, polukružno uz rub, ispisan je tekst "REPUBLIKA HRVATSKA", razdvojen brojčanom oznakom nominale i tekstualnim nazivom novčane jedinice.

Slike: Hrvatski novčarski zavod

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Hrvatska,
Keywords: coins, Croatia

Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr

- 00:39 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 20.02.2012.

Prigodni zlatni novac od 500 kuna 1995. izdan povodom 1700. obljetnice Dioklecijanove palače i osnutka grada Splita

500 kuna 1995. the 1700th Anniversary of Diocletian's Palace and the Founding of the City of Split
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Prigodni zlatni novac od 500 kuna 1995. izdan povodom 1700. obljetnice Dioklecijanove palače i osnutka grada Splita

Sastav kovine: .986 zlato (Au)
Masa: 3,5 grama (0,11095 oz AGW)
Promjer: 18 mm
Obod: gladak
Kvaliteta kovanja: polirana ploča
Izdavač: Narodna banka Hrvatske u suradnji sa Zagrebačkom bankom d.d.
Kovnica: Hrvatski novčarski zavod u suradnji s Münze Österreich AG, Wien
Autor: Kažimir Hraste, ak. kipar

Lice: cijelom površinom dominira ploča s reljefnim prikazom vladara na prijestolju, s križem u uzdignutoj desnici, vjerojatno lik hrvatskog kralja (Zvonimir) nalazi se s prednje strane krsnog zdenca u krstionici splitske katedrale, nekadašnjem Jupiterovom hramu, a najvjerojatnije potječe iz krunidbene bazilike kralja Zvonimira u Solinu, crkve posvećene sv. Stjepanu i Mojsiju (11. st.). Uz rub novca kružno je izveden tekst "SPLIT 295.-1995.".

Naličje: dominira vizura osmerokutnog Dioklecijanovog mauzoleja današnje splitske katedrale (gledano sa sjeveroistoka) s kasnije pridodanim korom te romaničkim zvonikom sv. Duje i dijelom istočne arhitekture Peristila. U gornjem dijelu kružno je izveden natpis Republika Hrvatska s državnim grbom smještenim između te dvije rijeđi. Podno kružnog natpisa nalazi se nominalna vrijednost 500 kuna.

Slike: Numismaster.net

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Hrvatska,
Keywords: coins, Croatia


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr

- 17:57 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 17.02.2012.

Camera monetaria

Camera monetaria – Coins Minting in Medieval Times
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Kovanje novca, kao i rudarstvo, u srednjem je vijeku bilo regalno pravo vladara, mada u principu ono nije bilo centralizirano. Kovnice su obično otvarane pri rudnicima plemenitih metala, kao u Bosni, Srbiji, Njemačkoj, ali i u velikim trgovačkim centrima kao u Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji, koji su se razvijali na važnijim putevima ili raskršćima. Tako je u Franačkoj državi bilo oko 900 kovnica s oko 2000 kovača novca, a u Engleskoj je do normanskog osvajanja (1066.) bilo 90 kovnica. Sve ove radionice nisu radile istim tempom i istom kvalitetom, pa je tako došlo do velike raznolikosti među novcem koji je bio u optjecaju. Ova se situacija još više pogoršala od X stoljeća kada je među feudalcima zavladala erupcija otvaranja novih kovnica, jer su od toga imali veliku materijalnu dobit. Kovnica je na više načina donosila zaradu vlasniku; u početku se je do dobiti dolazilo uslijed razlike između nominalne i stvarne vrijednosti novca (Pisetum), no znatno veći priliv prihoda vlasnik kovnice počeo je dobivati kada je uveden običaj da se svake godine vrši zamjena starog za novo iskovani novac (Lucrum camerae). Kod zamjene novca se nije davao isti broj primjeraka novog novca za stari, već su najčešće davana dva nova za tri stara novčića. Treći način za povećanje prihoda od kovnice je smanjenje kvalitete novca. Iz optjecaja se je, naime, povlačio novac kvalitetnijeg sadržaja plemenitog metala i prekovan u novac s manjim sadržajem plemenitog metala, pri čemu je razlika bila dobit.

Pravo kovanja novca je prvo prešlo s vladara na knezove, a njima su se kasnije priključili grofovi i baruni. Već samom ovom pojavom povećavao se je broj kovnica, no on je još više povećan kad su pojedine opatije i biskupije pa čak i obični plemići i vitezovi počeli kovati novac; u početku s vladarskim insignijama kao oznakom vrhovne vlasti na jednoj strani, dok su na drugoj bile oznake vlasnika kovnice. Tokom vremena oznake vrhovne vlasti se gube što ukazuje na sve veću samostalnost vlasnika kovnice.

Razvitak gradova donio je za sobom dalji porast broja kovnica, pa tako u Francuskoj do XIĚI st. postoji oko 300 kovnica, a u Holandiji oko 50. Ništa bolja situacija nije bila ni u ostalim zemljama Zapada.

Jačanjem centralne vlasti u pojedinim zemljama broj se kovnica smanjuje u korist vladarske, (Francuska, Engleska), dok u drugima, gdje je vrhovna vlast cara ili kralja i dalje bila slaba kao u Njemačkoj i Italiji, njihov broj i nadalje ostaje veliki.

Kakva je bila organizacija kovnice?

Na čelu kovnice nalazio se nadzornik (comes camerae), koji je vodio nadzor nad radom kovnice u ime vladara ili zakupca kovnice. Pored njega postojao je i pregledač novca (probator monetarium), koji se starao da novac bude ispravan, a ujedno je bio i nadzornik novčanog prometa. Svakako najznačajnija osoba s tehničkog stajališta bio je rezač kalupa, koji je često sam i kovao novac. Ovi su majstori skoro isključivo bili zlatari.

Oni su na osnovi predloška (monstra monetae) rezali kalupe (cuneus), za svaku stranu novca posebno. Tijekom X—XII stoljeća prevladavalo je direktno rezanje kalupa. S obzirom da je više majstora rezalo kalupe za istu vrstu novca, vrlo često su mijenjani ili dodavani detalji i stvarane raznolikosti na istoj nominali novca, koji nam danas omogućavaju, naravno, ako imamo više primjeraka, da odredimo približni broj kalupa. Kasnije su se upotrebljavale posebne punce s dijelovima natpisa ili slike koje su se utiskivale u kalup kojim se zatim kovao novac. Od XV stoljeća nadalje, da bi se ubrzala izradba kalupa koji su se brzo trošili, (za njihovu izradbu trebalo je dosta vremena), počele su se upotrebljavati specijalne matrice, pomoću kojih je odjednom izrađivan cio kalup za jednu stranu novca. Na ovim matricama je jedna strana novca bila izrađena u pozitivu, ispupčena, i s njom se obavljalo otiskivanje u negativu više istih kalupa koji su zatim kaljeni. Na ovaj način je producirano znatno više potpuno istih kalupa.

Prije nego li se pristupilo kovanju novca pripremana je slitina (combustio) od koje je kovan novac. Za kovanje novca nije korišten čisti plemeniti metal, srebro ili zlato, nego su dodavane izvjesne količine drugih metala. Kod srebra je ova smjesa označavana u lotima, koji mogu biti različiti u zavisnosti od odnosa srebra i primjesa, najčešće olova i bakra.

Camera monetaria

Ovako pripremljen metal se izlijevao u šipke, koje su se pod udarcima čekića tanjile u listove potrebne debljine. Proces izradbe listova dobro je poznat na osnovi minijatura, fresaka ili fitraža. Za ovaj posao majstori su morali biti vrlo stručni, jer su trebali pripremiti listove ujednačene debljine.

Za male nominale, gdje je pločica za novac tanka, od listova su se škarama rezale pločice odgovarajuće veličine (flaoni), dok su se pločice za deblji novac rezale pomoću odgovarajućih pomagala za rezanje.

Tijekom ovakvih postupaka metal je potamnio te je morao biti očišćen. Ovo su radili posebni radnici (dealbatori) na taj način, što su pločice zagrijavane a zatim stavljane u rastvor amonijaka i soli radi uklanjanja sloja oksida.

Napokon, prije nego bi počelo kovanje pločice su predane kontroloru koji je vaganjem provjeravao svaku pločicu ima li propisanu težinu (iustum pondus). Ako je pločica bila teža, tada je struganjem (justiranjem) skidan višak metala, a ako je bila lakša pretopljena je. Kod sitnijeg novca sve pločice su vagane zajedno pa se je kontrolirala postignuta predviđena težinska jedinica, bez obzira na broj pločica u njoj.

Sam postupak kovanja novca ostao je nepromijenjen još od antičkih vremena; jedan od kalupa, obično revers, učvrstio se je i bio nepokretan; na njega se je stavila pločica na koju se zatim stavio drugi kalup koji je učvršćen na valjkasti nosač kojeg jednom rukom pridržava kovač novca (culneator, cusor, monetarius), a koji potom drugom rukom po njemu udari čekićem. Ovo je vrlo spor postupak, jer je monetarius poslije svakog kovanja morao spuštati čekić, micati gornji kalup i namještati novu pločicu. Da bi se kovanje ubrzalo, često je iskivaču pridodavan pomoćnik, koji je skidao gotov novac i postavljao nove pločice. Uslijed brzog tempa rada događalo se je da se pločica ne postavi u centar kalupa, pa je dolazilo do pomicanja slike ili teksta van novčane pločice. Ponekad je udarac čekićem bio nedovoljno jak pa otisak kalupa nije bio dovoljno jasan; tada je kovač novca ponovno udario po kalupu uslijed čega je dolazilo do dvostrukog otiska. Ovo se događalo i kada kalup nije dovoljno čvrsto držao pa se pomakao prigodom prvog udarca.

Tijekom rada dolazilo je i do zamjene kalupa uslijed oštećenja, pa tako nailazimo na primjerke novca s istim aversom ali različitim reversima ili obrnuto. Ako pak nema oznake godine, uspoređivanjem možemo utvrditi koji je od ta dva novca stariji. U toku rada udubljenja na kalupu su se ispunjavala sitnim česticama metala. Uspoređujući iste strane novca primjećuje se da se na jednom od primjeraka detalji bolje raspoznaju, što znači da je kalup sa kojim je ta strana novca kovana još bio nov. Na drugom primjerku otisak istog kalupa je znatno lošiji, mnogi sitni detalji se ne vide što znači, da je novac kovan s već rabljenim kalupom, pa je prema tome i mlađi.

Od XVII stoljeća na ovamo kovnice postupno postaju prave tvornice novca. Stara ručna tehnika izradbe novca polako nestaje. Da bi se proizvodnja i kvaliteta novca poboljšali, konstruirani su novi strojevi, pa se tako prve preše za novac pojavljuju još u doba renesanse. Tako je Leonardo da Vinci, izumitelj mnogih strojeva, izumio i stroj za izrezivanje pločica za novac, dok je znameniti kipar Benvenuto Cellini konstruirao prvu prešu za novac, koja je radila na principu zavrtnja.

Sve ovo se je odrazilo na izgled i kvalitetu novca, koji postaje umjetničko djelo kojem se mi danas divimo, no koji nikada nije dostigao visoku umjetničku razinu novaca učinjenih od strane majstora — umjetnika kalupara i ručnih kovača iz vremena starih Grka i Rimljana.


Literatura

1. Milan Rešetar, Dubrovačka numizmatika, historiski deo, Posebno izdanje SAN, Sremski Karlovci 1924.
2. Desanka Kovačević, Gdje je bila kovnica novca bosanskih vladara? Godišnjak istorijskog društva BiH, god. IV, 1952.
3. Gojko Grbić, Privredna istorija Evrope, Beograd 1952.
4. N. F. Kotljar, O tehnike Čekanki monet v Červonoj Rusi XIV—XV v. Trudi gos. ermitaža, vol. 9, 1967.
5. Zlatko Herkov, Građa za financijsko-pravni rječnik feudalne epohe Hrvatske, I, n, Zagreb 1956
6. Ljudevit Barić, Mjere u draguljarstvu i zlatarstvu, „Informatica museologica“ br. 1, Zagreb 1979.
7. Vladimir Murko, Denar, Ljubljana 1943.
8. Ćiro Truhelka, Slavonski banovci, Sarajevo 1897.
9. D. M. Metcalf, Koliko kovnica je postojalo u Srbiji za vreme Stefana Dušana?, „Numizmatičar“ br. 4, Beograd 1981.
10. H. Dannenberg, Grundzüge der Münzkunde, Leipzig 1912.

Autor: Slavoljub Petrović
Izvor: Obol br. 37, HND, Zagreb, 1985.

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, srednji vijek, kovanje
Keywords: coins, medieval, minting


kovanice i novčanice Jugoslavije
Novi numizmatički katalog: Kovanice i novčanice Jugoslavije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije – 2. izdanje, 2011. – 40 EUR + poštarina - NARUČI!

- 11:39 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 16.02.2012.

Prigodni srebrni novac od 200 kuna 1995. izdan povodom 1700. obljetnice Dioklecijanove palače i osnutka grada Splita

200 kuna 1995. the 1700th Anniversary of Diocletian's Palace and the Founding of the City of Split
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Prigodni srebrni novac od 200 kuna 1995. izdan povodom 1700. obljetnice Dioklecijanove palače i osnutka grada Splita

Sastav kovine: .925 srebro (Ag)
Masa: 33,63 grama (1,0002 oz ASW)
Promjer: 40 mm
Obod: gladak
Kvaliteta kovanja: polirana ploča
Izdavač: Narodna banka Hrvatske u suradnji sa Zagrebačkom bankom d.d.
Kovnica: Hrvatski novčarski zavod u suradnji s Münze Österreich AG, Wien
Autor: Kažimir Hraste, ak. kipar

Lice: sanduk sarkofaga (danas pohranjenog u Arheološkom muzeju u Splitu) s reljefnim prikazom Dobrog pastira na pročelju središnje edikule, te likovima pokojnika, dvoje supružnika s lijeve i s desne strane. Sarkofag je sredinom 19. stoljeća pronađen na cemeterijalnom kompleksu solinskih Manastirina, a potječe iz drugog desetljeća 4. stoljeća. Kružno je izveden natpis "SPALATUM 295.-1995." Spalatum se pojavljuje u izvorima kao ime manjeg naselja na mjestu Dioklecijanove palače.

Naličje: prikaz skice načinjen prema rekonstrukciji izgleda Dioklecijanove palače koju je početkom ovog stoljeća načinio francuski arhitekt E. Hebrard. Iznad prikaza palače je nominalna vrijednost 200 kuna, a u gornjoj polovici kružno je izveden tekst "REPUBLIKA HRVATSKA" s državnim grbom položenim izmedu te dvije riječi.

Slike: Hrvatski novčarski zavod

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Hrvatska,
Keywords: coins, Croatia

Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr

- 17:57 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 15.02.2012.

Bakreni novac Knjaževine Srbije: 1 para, 5 para i 10 para 1868.

Copper Coins of Principality of Serbia: 1 Para, 5 Paras and 10 Paras Dated 1868
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Krajem šezdesetih godina XIX veka, kada se u Srbiji donosi odluka o kovanju prvog srpskog novca posle srednjovekovnog, Srbija - koja je obuhvatala područje Beogradskog pašaluka sa pripojenih šest nahija okolnih sandžaka - imala je status knjaževine pod turskom vlašću sa određenom unutrašnjom autonomijom. Ovakav položaj Srbija je dobila poznatim Hatišerifom iz 1830. godine, dopunjenim 1833. godine.

Godina 1868. koju na sebi nosi prvi kovani novac obnovljene Srbije posle I i II ustanka, pada u vreme kraja druge vladavine “knjaza srbskog” Mihaila M. Obrenovića III i početka vladavine namesništva maloletnom knezu Milanu M. Obrenoviću IV.


Hatišerifima iz 1830. i 1833. godine nije bilo predviđeno pravo Srbiji da ima sopstveni novac, ali nije bilo ni izričito zabranjeno. Srazmerno mlado “knjaževstvo” Srbije, koje se još borilo za svoju punu nezavisnost (a koju će steći nešto kasnije, 1878. godine), videlo je u sopstvenom novcu, makar i sitnom, ne samo pogodnost za novčani promet u zemlji, već i finansijsku dobit za državu, a ne manje i priliku za svoju političku potvrdu. Zvanično se javno iznosio samo prvi razlog. Kako bi se pred domaćom i stranom javnošću objasnilo kovanje srpskog novca, navođen je praktični razlog u “nezgodama za svakovrsni obrt ... što nemamo ni svojih sitnih novaca”. U internoj državnoj prepisci, međutim, pored govora o znatnoj finansijskoj dobiti od isključivanja iz opticaja stranog bakarnog novca, kaže se da od kovanja sopstvenog novca “glavna korist leži u moralnom dobitku da naše otečestvo ima sobstvene novce s likom svog knjaza i s nadpisima srbskim”, a novinari, bez velikih obzira prema državnim, javno iznetim razlozima, uzvikuju da “s nestrpljenjem isčekujemo srbske novce kao novi monument srpske slobode i napretka”.

Početkom 1868. godine počinje da se ostvaruje namera o kovanju srpskog novca. Te godine, 31. januara, knez odlučuje da pošalje u Beč ministra finansija Kostu Cukića “u naročitoj misiji” da - između ostalog - pregovara i o kovanju srpskog bakarnog novca. Po obavljenom zadatku, ministar inostranih dela M. Petronijević, koji je zamenjivao ministra finansija, podnosi u njegovo ime Državnom savetu, 11. marta iste godine vanredno podrobni izveštaj ne samo o tehničkoj strani kovanja novca sa predračunom troškova, već i o dobiti od buduće operacije zamene stranog bakarnog novca srpskim. Istovremeno predlaže donošenje formalne odluke o kovanju srpskog bakarnog novca. Očigledno je da je načelna odluka o tome doneta već ranije, jer samo tri dana kasnije, 14. marta 1868. godine, Državni savet donosi rešenje kojim se ministar finansija ovlašćuje da pristupi kovanju srpskog bakarnog novca. Sledećeg dana, 15. marta, knez odobrava ovo rešenje, čime ono postaje “najviše rešenje” ili “previsoko rešenje”. Rešenje nije zvanično objavljeno, ali je kasnije prepričano u objavljenom aktu ministra finansija. - Pored odredaba neophodnih za emisiju određenog novca, sadržanih u “Najvišem rešenju” od 15. marta 1868. godine (vrste apoena, metalni sastav, težine, veličine i opis novca, kao i odredba da taj novac vredi u poreskom tečaju no svojoj nominali, a u čaršijskom tečaju dvostruko više), od posebnog je značaja uvod rešenja, u kome se izražava namera “da se u Srbiji zavede novčana sistema franaka po Konvenciji u Parizu 25/13 Dekembra 1865.”, što je, između ostalog, značilo i uvođenje desetnog sistema u novčani sistem Srbije. - U rešenju je i odredba o kovanju ovog novca “u ukupnoj težini” od 120.000 kilograma, što će reći u nominalnoj vrednosti od 120 miliona para poreskih, jer je rešenjem određeno “da težina monete bude jedan gram na svaku paru računajući”. Samo rešenje nije utvrdilo koliko će se od koga apoena kovati, ali se iz pomenutog predloga ministra finansija za kovanje novca od 11. marta 1868. godine vidi da je namera bila da se od svakog apoena od 1, 5 i 10 para iskuje no 7,5 miliona komada. - Najzad, u “Srbskim novinama” od 6. aprila iste godine pojavljuje se vest da se Cukić vratio iz Beča s povoljnim rezultatima svoje misije i da je u carskoj kovnici u Beču otpočela izrada srpskog novca.

Knjaz Mihailo nije doživeo pojavu novca sa svojim likom. Ubijen je u atentatu 29. maja 1868. godine, a novac je sa nepredviđenim zakašnjenjem počeo da stiže u Srbiju tek početkom 1869. godine.
Do sredine januara 1869. godine iskovano je ovog novca u težini od oko 10.000 kilograma (200 “đumručkih centi”) u nominalnoj vrednosti od oko 10 miliona para. Pošto se uvidelo da bi ukupna predviđena količina sitnog novca “preko suviše bilo za obrt”, a možda i zato što je državnoj blagajni ponestalo zlatnog novca da plati kovanje tolike količine bakarnog novca - namesništvo, u ime maloletnog kneza Milana, a na predlog ministra finansija Pante Jovanovića, donosi 24. januara 1869. godine novo “najviše rešenje”, kojim se ukupna količina novca koja se ima iskovati smanjuje na nominalnu vrednost od 70 miliona para, kako je i postupljeno. Ni ovo drugo “najviše rešenje” nije zvanično objavljeno.
Iskovani prvi novac obnovljene Srbije stigao je u zemlju. Oduševljen izgledom novca (“naši novci danas zauzimaju svojim tehničkim savršenstvom jedno od najlepših mesta među evropskim bakarnim novcima”), ministar finansija predlaže Državnom savetu da se “kao nagrada nižem personalu carske glavne kovnice u Beču, za njihovu ohotost pri kovanju srpske bakarne monete, može izdati do 100# [dukata] cesarskih”, što Državni savet i odobrava.


Tehnički podaci i opis

Novac je iskovan u Carskoj i kraljevskoj glavnoj kovnici u Beču, od metalnih pločica koje su izradile fabrike Josif Berger (oko 10.000 kg) i Al. Schoeller (oko 63.500 kg), obe iz Beča.

Bakreni novac Knjaževine Srbije: 1 para, 5 para i 10 para 1868.

Graver matrica za apoene od 1 i 10 para je bio Anton Scharf, a za apoen od 5 para Friderich Leisek.

Dozvoljena odstupanja su bila: za težinu do 1,5%, a za učešće metala u leguri do 0,4%. Ako se razmera učešća kalaja i cinka u leguri ne bi “zbog tehnični tegoba u izvršenju” mogla održati, “knjažesko srbski komisar imaće prizrenja na izvinjavajuće uzroke”.

Kod sva tri apoena, na licu novca je lik kneza Mihaila u levom profilu, okružen natpisom “OBRENOVIĆ III. KNJAZ SRBSKI”.

Najvišim rešenjem od 15. marta 1868. godine bilo je predviđeno da natpis na novcu bude “M. M. Obrenović III. Knjaz Srbski”. Međutim, rezač kalupa predložio je K. Cukiću, prilikom njegovih pregovora u Beču februara 1868. godine, da se iz natpisa izostave prva dva slova, jer je sumnjao “da će moći ovakav nadpis s uspehom za veštačku lepotu upotrebiti zbog nejednakosti broja i veličine slova u pojedinim rečima i pri podelenju isti oko lika”. Početkom aprila 1868. godine rezač obnavlja ovaj svoj predlog posredstvom bečkog bankara Tirke-a. O ovom predlogu K. Cukić usmeno izveštava kneza, koji se saglašava s predlogom. O izmeni natpisa na novcu i o kneževoj saglasnosti sa tom izmenom, K. Cukić obaveštava predsednika Državnog saveta pismom od 15. aprila, iznoseći pri tom svoje mišljenje da zbog ove izmene, izazvane tehničkim razlozima, ne treba pokretati postupak za izmenu Najvišeg rešenja od 15. marta 1868. godine.

Kod jedne matrice za komad od 1 nape potkrala se greška, na se u opticaju javljaju i primerci kod kojih u reči “SRBSKI” umesto slova “B” stoji slovo “Ć”.

Ispod lika kneževa je signatura gravera: “A.S.”, odnosno “Leisek”, odnosno “A. Scharf”.

Naličje je, u odnosu na lice, postavljeno pod 0°. Međutim, postoje i primerci od 5 i 10 para kod kojih je naličje okrenuto za 180°. Na naličju se nalaze brojčane oznake vrednosti (1, 5 ili 10), naziv novčane jedinice “PARA” i oznaka godine “1868” - sve okruženo otvorenim vencem od lovorovog i hrastovog lišća, na čijem je vrhu “knjažeska” kruna.

Obod je kod sva tri apoena gladak, bez recki.


Opticaj

Prva količina ovog novca, u apoenima od 5 i 10 para, puštena je u opticaj 20. februara 1869. godine.

Iako je drugim Najvišim rešenjem bilo određeno da se bakarni novac iskuje u nominalnoj vrednosti od 70 miliona para, stvarno je iskovano i pušteno u opticaj nešto više ovog novca. Pre osnivanja Privilegovane narodne banke Kraljevine Srbije, dakle pre Zakona od 1. januara 1883. godine, “u unutrašnjem prometu cirkulisao je narodni novac, od kog je bilo ... prema zakonodavnom rešenju od 1868. i 9. u bakru za 734.737 dinara”.

Što se tiče količina iskovanog ovog novca no apoenima, u jednom savremenom napisu se kaže da je, prema podacima koje je zvanično dala kovnica, iskovano 3,999.500 komada od 1 pare, 4,031.076 komada od 5 para i 4,930.962 komada od 10 para, što će reći u ukupnoj nominalnoj vrednosti od 73,464.500 para, što približno odgovara podacima Narodne banke. – U jednom katalogu, međutim, navodi se da je iskovano 7,500.000 komada od 1 pare, 7,400.000 komada od 5 para i 6,590.000 komada od 10 para, što se ne može prihvatiti kao činjenica.


Povlačenje iz opticaja

Zakonom o zameni bakarnog sitnog novca novcem od nikla od 15. juna 1884. godine bilo je propisano da će ministar finansija objaviti zamenu “bakarne monete za nikelsku” no punoj nominalnoj vrednosti i odrediti rok do koga će bakarni novac važiti u opticaju, vreme zamene i rok za zamenu, koji ne može biti manji od šest, ni veći od deset meseci od dana puštanja u opticaj prve količine novca od nikla iz 1884. godine. Kada je prva partija novog novca od nikla puštena u tečaj, naredbom ministra finansija od 20. februara 1885. godine određen je i rok od šest meseci za zamenu bakarnog novca za nikleni.

Međutim, bakarni novac iz 1868. godine nije tada konačno povučen iz opticaja, kao što se inače do sada navodilo. Naime, ovaj bakarni novac (kao i onaj koji nosi oznaku 1879. godine), prikupljen zamenom za novac od nikla, bio je 1885. godine izložen javnoj prodaji kao metal (131.377 kg), ali nije prodat, već je iste godine ponovo pušten u opticaj na osnovu Zakona o puštanju u tečaj bakarnog sitnog novca od 22. septembra 1885. godine, o čemu je ministar finansija izdao raspis, a Uprava varoši Beograda objavu.

Konačno, srpski bakarni novac iz 1868. godine stvarno je povučen iz prometa na osnovu odredaba Zakona o zameni bakarnog novca srebrnicima novoga kova od 15. marta 1890. godine, ali tek 1898. godine. Tada je naredbom ministra finansija određeno da će bakarni novac, iskovan po najvišim rešenjima iz 1868. i 1869. godine (kao i onaj iskovan no Zakonu o srpskim narodnim novcima od 10. decembra 1878. godine), važiti u prometu do 30. aprila 1898. godine do 6 časova uveče. Istovremeno, ministar finansija je izdao i dva opširna uputstva za sprovođenje ove operacije zamene novca.


Isključivanje iz opticaja stranog bakarnog novca

Već u pripremama za kovanje sitnog bakarnog novca iz 1868. godine odlučeno je da se posle emisije tog novca isključi iz opticaja u Srbiji stari austrijski bakarni novac od 30, 15 i 3 krajcare, jer im je prometna vrednost u Srbiji bila daleko veća od vrednosti metala od koga je bio izrađen. U tom cilju je donet Zakon o zabrani uvoza starih austrijskih bakarnih moneta od 10. februara 1869. godine, a 24. oktobra 1870. godine i Zakon kako da se izbace iz tečaja u Srbiji stare austrijske bakarne monete.


Prikaz kovanica

Bakreni novac Knjaževine Srbije: 1 para, 5 para i 10 para 1868.

Bakreni novac Knjaževine Srbije: 1 para, 5 para i 10 para 1868.

Knjaževina Srbija 1 para 1868. – natpis „SRBSKI“ - ref: Viščević #1.1, Mandić #1a, KM #1.1

Bakreni novac Knjaževine Srbije: 1 para, 5 para i 10 para 1868.

Bakreni novac Knjaževine Srbije: 1 para, 5 para i 10 para 1868.

Knjaževina Srbija 1 para 1868. – natpis „SRĆSKI“ - ref: Viščević #1.2, Mandić #1b, KM #1.2

Bakreni novac Knjaževine Srbije: 1 para, 5 para i 10 para 1868.

Knjaževina Srbija 5 para 1868. – germanska rotacija (simetričan) - ref: Viščević #2.1, Mandić #2a, KM #2

Bakreni novac Knjaževine Srbije: 1 para, 5 para i 10 para 1868.

Knjaževina Srbija 5 para 1868. – latinska rotacija (asimetričan) - ref: Viščević #2.2, Mandić #2b, KM #2

Bakreni novac Knjaževine Srbije: 1 para, 5 para i 10 para 1868.

Knjaževina Srbija 10 para 1868. – germanska rotacija (simetričan) - ref: Viščević #3.1, Mandić #3a, KM #3

Bakreni novac Knjaževine Srbije: 1 para, 5 para i 10 para 1868.

Knjaževina Srbija 5 para 1868. – latinska rotacija (asimetričan) - ref: Viščević #3.2, Mandić #3b, KM #3

Postoje i otkovi u poliranoj ploči (proof) i to 5 i 10 para 1868. (latinska rotacija, asimetričan).

Autori: Jovan Hadži Pešić (tekst) i Zlatko Viščević (prikaz kovanica)
Izvor: Hadži-Pešić, Jovan, Novac Srbije 1868-1918, Narodna banka Jugoslavije, 1. izdanje, Beograd, 1995.

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, bakreni novac, Srbija, 1868
Keywords: coins, copper coins, Serbia, 1868


kovanice i novčanice Jugoslavije
Novi numizmatički katalog: Kovanice i novčanice Jugoslavije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije – 2. izdanje, 2011. – 40 EUR + poštarina - NARUČI!

- 22:04 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 14.02.2012.

Novci Gabora Bethlena “kralja Dalmacije, Hrvatske i Slavonije”

Coins of Gabor Bethlen - „King of Dalmatia, Croatia and Slavonia
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



U krvavu metežu početka tridesetogodišnjeg rata (1618. - 1648.), rata širenja protestantizma protiv vladajućeg katolicizma, u kojem je opustošena gotovo čitava Evropa, posebnu opasnost donijelo je širenje muslimanstva, koje je nadiralo s Balkana. Tursko je carstvo bilo u to doba na vrhuncu svoje moći, pa je Porta držala u svojim rukama gotovo čitav Balkanski poluotok, a pripremala se i da zauzme cijelu Ugarsku. Te su teške i mutne prilike iznijele na površinu erdeljskog kneza Bethlena Gabora (1580. - 1629.), koji u sređenim prilikama vjerojatno ne bi ostavio nikakvih dubljih tragova u povijesti tih krajeva.

Transilvanija ili Erdelj, područje kojim je Bethlen Gabor vladao, bilo je u Srednjem vijeku u sastavu zemalja krune sv. Stjepana, no poslije Mohačke bitke (1526.) erdeljski knezovi, koje još uvijek postavljaju i imenuju ugarski kraljevi, vladaju svojim teritorijem gotovo posvema samostalno. (Danas je taj teritorij u sastavu Rumunjske.)

Nakon dolaska na prijestolje Ferdinanda I. Habsburgovca - kojega su Hrvati na samu Novu godinu 1527. g. na saboru u Cetinu izabrali za hrvatskog kralja, a Mađari su ga izabrali i okrunili za kralja u Stolnom Biogradu pod kraj te iste godine - učestale su u Erdelju pobune, jer je Erdelj bio pretežno protestanski dok su Habsburgovci bili oduvijek gorljivi katolici. Knez Bethlen Gabor se dobro snalazi u tim zamršenim prilikama, pa iako protestant i usprkos tome što se borio protiv Ferdinanda II (1619. - 1637.), sina Ferdinanda I, nekoliko se puta miri s njim i surađuje, ali u isto vrijeme šuruje i s Turcima. Čini se da su Turci namjeravali, ili su mu samo obečavali da će ga postaviti za ugarskog kralja, da kao njihov vazal vlada kada zauzmu Ugarsku. Ta politika laviranja na tri strane našla je odziva i kod ugarskog plemstva, pa su ga na saboru u Požunu 1621. godine izabrali za ugarskog kralja. No tom saboru nisu prisustvovali hrvatski velikaši, pa odluke i zaključci doneseni bez njihova pristanka nisu mogli imati za Hrvatsku nikakva značenja ni obveze.

Ipak, taj se sitni erdeljski knez požurio, već te iste godine, afirmirati, pa daje kovati 1621. i 1622. godine četiri vrste novca, na kojem iznosi da je kralj i Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, iako na te naslove nije imao nikakva prava.

Donosimo ovdje sve četiri jedinice tog novca.

1. Dukat (zlato)

Novci Gabora Bethlena `kralja Dalmacije, Hrvatske i Slavonije`

Av. Poprsje vladara sa žezlom u ruci. Lik vladara u potpunosti odgovara liku na taliru. Uokolo natpis: GAB.D.G.EL. HU.DA. CR.SC. REX. Sigle: K.B.

Rev. Lik Madone s djetetom Isusom u krilu. Uokolo natpis: TRANS. PR.ET.SIC. COM. i62i. Podno nogu Madone je sitni ugarski grb. Promjer 23 mm.

Dukat s natpisom naših zemalja kovan je i 1622. godine, ali sa siglama N.B. i poprsjem vladara bez žezla, (slika 1)


2. Talir (srebro)

Novci Gabora Bethlena `kralja Dalmacije, Hrvatske i Slavonije`

Av. Poprsje vladara sa žezlom u ruci. Uokolo natpis: GABRIEL. D.G.EL. HUNGARIAE. DAL. CR.SCL. REX. U natpisu je utisnut lijevo sitni lik Madone s djetetom a desno ugarski grb.

Rev. Veliki vitičasti štit, nad kojim je kruna sy. Stjepana. U štitu je pet grbova (u lijevoj polovici su oba ugarska grba). Uokolo teče natpis: TRANS. PRINCEPS. ET. SICULOR. COM. 1621. Promjer 43 mm. Sigle: K.B. (slika 2)


3. Groš (srebro)

Novci Gabora Bethlena `kralja Dalmacije, Hrvatske i Slavonije`

Av. Štit s oba ugarska grba. [/ sredini, u okrug svinutoj zmiji koja proždire svoj rep, dva ždrala. Uokolo natpis: GABRIEL.D.G.E.HUN.CRO.DAL. SCLA. REX. Sigle: K.B.

Rev. Madona u sjedećem postavu, s Isusom u krilu. Uokolo natpis: PRIN. TRAN.ET. SIC. COMES. 1621. Promjer 25 mm. (slika 3)


4. Dinar (srebro)

Novci Gabora Bethlena `kralja Dalmacije, Hrvatske i Slavonije`

Av. Štit s oba ugarska grba. Uokolo natpis: GAB.D.G. ELH.DA.CR. SC.R. Sigte: K.B.

Rev. Madona s Isusom u krilu. Uokolo natpis: TR.PR.ET.SI.CO. Promjer 13 mm. (slika 4; veličina 1:2)


Time je Hrvatska obogaćena još jednim kraljem, koji nije nikad u Hrvatskoj vladao, i njegovim novcem, koji nije nikad u Hrvatskoj kolao. Posve je to jednak slučaj kao i s bosanskim novcem Nikole Iločkog, koji također u Bosni nije nikad bio u opticaju, niti je Nikola Iločka ikada vladao Bosnom. No nisu to nikako izolirani slučajevi kićenja tuđim perjem. Lijep primjer, u to doba uobičajenog, samodopadnog ukrašavanja titulama možemo naći na velikom dvostranom pečatu Habsburgovca Ferdinanda I, na kojem nalazimo nabrojano pored petnaestak kraljevina, još više kneževina, vojvodstava i nadvojvodstava, kojima je navodno vladao.

Autor: Zvonimir Wyroubal
Izvor: Obol br. 37, HND, Zagreb, 1985.

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Hrvatska, Slavonija, Dalmacija, Mađarska, Gabor Bethlen
Keywords: coins, Dalmatia, Croatia, Slavonia, Hungary Gabor Bethlen


Coins Banknotes Militaria Store
Coins, Banknotes & Militaria Store - www.CBM-store.com

- 23:07 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 13.02.2012.

Prigodni srebrni novac od 100 kuna 1995. izdan povodom 1700. obljetnice Dioklecijanove palače i osnutka grada Splita

100 kuna 1995. the 1700th Anniversary of Diocletian's Palace and the Founding of the City of Split
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Prigodni srebrni novac od 100 kuna 1995. izdan povodom 1700. obljetnice Dioklecijanove palače i osnutka grada Splita

Sastav kovine: .925 srebro (Ag)
Masa: 20 grama (0,5948 oz ASW)
Promjer: 34 mm
Obod: gladak
Kvaliteta kovanja: polirana ploča
Izdavač: Narodna banka Hrvatske u suradnji sa Zagrebačkom bankom d.d.
Kovnica: Hrvatski novčarski zavod u suradnji s Münze Österreich AG, Wien
Autor: Kažimir Hraste, ak. kipar

Lice: cijelom površinom dominira ploča s reljefnim prikazom vladara na prijestolju, s križem u uzdignutoj desnici, vjerojatno lik hrvatskog kralja (Zvonimir) nalazi se s prednje strane krsnog zdenca u krstionici splitske katedrale, nekadašnjem Jupiterovom hramu, a najvjerojatnije potječe iz krunidbene bazilike kralja Zvonimira u Solinu, crkve posvećene sv. Stjepanu i Mojsiju (11. st.). Uz rub novca kružno je izveden tekst "SPLIT 295.-1995.".

Naličje: dominira vizura osmerokutnog Dioklecijanovog mauzoleja današnje splitske katedrale (gledano sa sjeveroistoka) s kasnije pridodanim korom te romaničkim zvonikom sv. Duje i dijelom istočne arhitekture Peristila. U gornjem dijelu kružno je izveden natpis Republika Hrvatska s državnim grbom smještenim između te dvije riječi. Podno kružnog natpisa nalazi se nominalna vrijednost 100 kuna.

Slike: Hrvatski novčarski zavod

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Hrvatska,
Keywords: coins, Croatia


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr

- 17:56 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 12.02.2012.

Prigodni srebrni novac od 200 kuna 1995. izdan povodom obilježavanja Dana državnosti Republike Hrvatske 30. svibnja 1990.-1995. godine

200 kuna 1995. Statehood day of the Republic of Croatia May 30, 1990-1995
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Prigodni srebrni novac od 200 kuna 1995. izdan povodom obilježavanja Dana državnosti Republike Hrvatske 30. svibnja 1990.-1995. godine

Sastav kovine: .925 srebro (Ag)
Masa: 33,63 grama (1,0002 oz ASW)
Promjer: 40 mm
Obod: gladak
Kvaliteta kovanja: polirana ploča Izdavač: Narodna banka Hrvatske
Kovnica: Hrvatski novčarski zavod u suradnji s Münze Österreich AG, Wien
Autor: Kuzma Kovačić, ak. kipar

Lice: dominira reljef Republike Hrvatske obasjan zrakama svjetlosti kojih je izvorište smješteno na lijevoj strani gornjeg polukruga. U desnom polukrugu, u pet redaka, ispisan je tekst "DAN" "DRŽAVNOSTI" "30. SVIBNJA" te godine "1990." i "1995.". U kopnenom dijelu reljefa države Republike Hrvatske smještena su tri kvadratića a u morskom dijelu šest kvadratića, simbola prenešenih iz grba države Republike Hrvatske. Na dijelu morske površine niz je sitnih, valovitih reljefnih linija.

Naličje: u središnjem dijelu gornjeg polukruga je oznaka nominale "200" ispod koje je natpis novčane jedinice "KUNA", oznaka nominale i natpis smješteni su u kružni motiv sitnih, valovitih reljefnih linija. U donjem polukrugu, u središnjem dijelu, grb je Republike Hrvatske koji većim dijelom ulazi u kružni motiv sitnih, valovitih reljefnih Iinija. Uz donji rub položene su polukružno dvije grančice; lijevo od grba grančica lovora a desno od grba, grančica masline. Od vrha grančice lovora do vrha grančice masline, kružno uz rub, ispisan je tekst "REPUBLIKA HRVATSKA"

Slike: Hrvatski novčarski zavod

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Hrvatska,
Keywords: coins, Croatia


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr

- 17:54 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 11.02.2012.

Vrijednosni odnosi među turskim novcima

Values between Turkish Coins
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Jigirmi paraluk = 1/2 piastera ili groša = 20 para
Piaster ili groš = =40 para
Altmyšluk = 1-1/2 piastera ili groša = 60 para
Jűzluk = 2-1/2 piastera ili groša =100 para
Űčluk = 3 piastera ili groša = 120 para
Bešluk = 5 piastera ili groša = 200 para
Altiluk = 6 piastera ili groša = 240 para
Onluk = 10 piastera ili groša = 400 para
Medžidija = 20 piastera ili groša = 800 para
Lira =100 piastera ili groša = 4000 para

1 kesa = 500 groša
1 tovar = 100 kesa
1 hazna = 36 tovara

Autor: Irislav Dolenec
Izvor: Obol, br. 39, HND, Zagreb, 1987.

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Turska
Keywords: coins, Turkey


kovanice i novčanice Jugoslavije
Novi numizmatički katalog: Kovanice i novčanice Jugoslavije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije – 2. izdanje, 2011. – 40 EUR + poštarina - NARUČI!

- 00:01 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 10.02.2012.

Prikaz numizmatičkog kataloga "Kovanice i novčanice Jugoslavije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije – 2. izdanje, 2011." u časopisu "Münzen & Sammeln"

Review of Numismatic Catalog "Coins and Banknotes of Yugoslavia, Slovenia, Croatia, Bosnia and Herzegovina, Serbia, Montenegro and Macedonia 2nd Edition - 2011" in "Münzen & Sammeln" Magazine
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Münzen & SammelnNumizmatički časopis "Münzen & Sammeln" izdavača Battenberg - Gietl Verlag donosi u novom broju recenziju kataloga "Kovanice i novčanice Jugoslavije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije – 2. izdanje, 2011.".

Autor recenzije je Wolfgang J. Mehlhausen.

Tekst donosimo u originalu na njemačkom jeziku.




Münzen & Sammeln


Neki od komentara korisnika i kupaca kataloga

With this second edition, Zlatko Viščević has created a solid reference for collectors of notes of Yugoslavia and its constituent republics from 1849 to 2011. Coins and Banknotes delivers a dense helping of numismatic information at a price that can't be beat.
Owen W. Linzmayer, SAD

Katalog je odličan, pregledan i vrlo detaljan. Lijepo je na jednom mjestu imati kovanice i novčanice prostora bivše Jugoslavije i to još sa nekim specijalitetima. Moj prijedlog je da za sljedeće izdanje ubacite bonove i žetone koji su također predmet interesa kolekcionara.
Dinko Ukić, Hrvatska

Izuzetan trud autora urodio je katalogom numizmatike naše zemlje i zemalja našeg okruženja kojeg bi trebao posjedovati svatko tko iskazuje interes za ovo područje ljudskog djelovanja. Ovaj katalog je nezaobilazni izvor informacija i inspiracija za daljnje istraživanje.
dr.sc. Ivor Altaras Penda, Hrvatska

It is clear there was a lot of research needed to bring new valuable information to all of us, who are interested in collecting this part of Europe. I really appreciate to enhance my knowledge and I would like to specifically praise the chapters of “irregular issues” describing error prints, proofs and not issued banknotes.
Lukáš Hemek, Češka

Izvrstan numizmatički katalog, pregledan, detaljan, obuhvatan. Koristim ga gotovo svakodnevno, i predstavlja mi veliku pomoć u bavljenju numizmatikom.
Sven Sambunjak, Hrvatska

Že pred leti sem iskal katalog v katerem bi našel podatke o denarju, ki je bil v obtoku na ozemlju bivše Jugoslavije. Našel sem sicer več katalogov, ki pa so obravnavali bolj ozko področje (samo kovanci ali samo bankovci). Zato sem bil izredno vesel kataloga (1. izdaja, 2007), ki ga je izdal g. Viščević, saj sem v eni knjigi našel vse podatke, ki sem jih potreboval. Druga izdaja kataloga pa je naravnost fantastična, saj poleg rednih izdaj obravnava tudi druge posebnosti, kot so npr. privatne izdaje. S katalogom sem zelo zadovoljen in ga priporočam vsem, ki jim je zanimiva numizmatika na področju bivše Jugoslavije. Prepričan sem, da tako popolnega gradiva ne najdete nikjer drugje.
Darko Škrlec, Slovenija

Što se tiče sadržaja kataloga nemam zamjerki. Malo mi smeta da je tako velik broj stranica uvezan u mali format. Draže bi mi bilo da je katalog 4 puta veći i 4 puta tanji. Sve u svemu najbolji katalog do kojeg sam uspio doći. Sve pohvale.
Edi Puh, Hrvatska

Po meni najcelovitiji i najbolji katalog koji je izašao na ovim prostorima. Katalog je vrlo pregledan i lak za upotrebu, a ujedno daje dosta informacija iz oblasti numizmatike i notafilije iz svih država nastalih iz bivše Jugoslavije. Što je najvažnije prati u potpunosti kretanje cena na tržištu pa je zato i aktuelan. Sveobuhvatan je jer se ne bavi samo redovnim izdanjima novca, već i neredovnim kao i privatnim izdanjima.Vrlo korisno štivo za sve one koji se bave numizmatikom.
Ivica Brđović, Srbija

You can't compare it with other - simple, unique, and detailed work! Can sest it to every serious dealer that deal with this territory!
Miloje Chastven, Izrael

Izuzetno kvalitetan katalog potreban svakom sakupljaču numizmatike sa područja bivše Jugoslavije.
Veljko Guduraš, Hrvatska

Ostale komentare pogledajte ovdje.


kovanice i novčanice Jugoslavije
Novi numizmatički katalog: Kovanice i novčanice Jugoslavije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije – 2. izdanje, 2011. – 40 EUR + poštarina - NARUČI!

- 01:28 - Komentari (1) - Isprintaj - #

četvrtak, 09.02.2012.

Prigodni zlatni novac od 500 kuna 1994. izdan povodom 900 godina Zagrebačke biskupije i Grada Zagreba

500 kuna 1994. 900th Anniversary of the Zagreb Diocese and the City of Zagreb
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Prigodni zlatni novac od 500 kuna 1994. izdan povodom 900 godina Zagrebačke biskupije i Grada Zagreba

Sastav kovine: .999 zlato (Au)
Masa: 3,5 grama (0,11242 oz AGW)
Promjer: 20 mm
Obod: nazupčan
Kvaliteta kovanja: kovnički sjaj
Izdavač: Narodna banka Hrvatske u suradnji sa Zagrebačkom bankom d.d.
Kovnica: IKOM, Zagreb
Autor: Damir Mataušić, ak. kipar

Lice: motivi sa plenarija od slonovače iz XI. stoljeća nepoznatog majstora, a koji se spominje u najstarijem inventaru Zagrebačke katedrale. Na licu zlatnika nalaze se dva kružna motiva jedan ispod drugog od kojih gornji detalj s plenarija, a predstavlja inicijale na grčkim slovima Isusa Krista Spasitelja (I-Jezus H-Hristor S-soter) s centralno položenim križem koji izlazi iz slova H. Motiv je uokviren lisnim vjenčićem. U donjem kružnom motivu nalazi se najstariji grb grada Zagreba s tri kule od koje je centralna najviša i s južnim vratima na zidinama ispod centralne kule. Pored lijeve kule nalazi se zrakasta zvijezda, a pored desne polumjesec okrenut prema gore. Lijevo i desno od kružnih formi nalaze se glavice anđela (motivi sa srebrenog okvira plenarija). Uz rub oboda kružno je položen tekst "1094-1994. Zagrebačka biskupija grad Zagreb" pri čemu su brojke od Biskupije odvojene križićima a grad Zagreb zvijezdicama.

Naličje: centralno položena vizura zagrebačke stare katedrale posvećene Sv. Stjepanu Kralju i Uznesenju Marijinom Katedrala je prikazana s nadbiskupskim dvorom (pogled s jugoistočne strane) a prikaz je rađen po ugledu na litografiju J. Huhna a koja uprizoruje katedralu iz vremena prije potresa oko 1860. godine. Vizuru katedrale uokviruju tekst "Republika Hrvatska" koji razdvaja državni grb centralno položen na krovište katedrale. Ispod katedrale položena je oznaka nominale "500" a ispod brojke je naziv novčane jedinice "KUNA".

Slike: Matausic.net

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Hrvatska
Keywords: coins, Croatia


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!

- 02:21 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 08.02.2012.

Prigodni srebrni novac od 200 kuna 1994. izdan povodom 900 godina Zagrebačke biskupije i Grada Zagreba

200 kuna 1994. 900th Anniversary of the Zagreb Diocese and the City of Zagreb
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Prigodni srebrni novac od 200 kuna 1994. izdan povodom 900 godina Zagrebačke biskupije i Grada Zagreba

Sastav kovine: .999 srebro (Ag)
Masa: 20 grama (0,64239 oz ASW)
Promjer: 38 mm
Obod: nazupčan
Kvaliteta kovanja: kovnički sjaj
Izdavač: Narodna banka Hrvatske u suradnji sa Zagrebačkom bankom d.d.
Kovnica: IKOM, Zagreb
Autor: Želimir Janeš, ak. kipar

Lice: južni portal crkve Sv. Marka u Zagrebu, gledano sa trga ispred crkve. Portal je građen 1400. godine u gotskom stilu s odlikama klesarske radionice praških majstora Parlera. U portalu su tri reda: kipovi Krista, Blažene Djevice Marije, Sv. Marka i 12 apostola Portal se uzdiže od donjeg ruba, od kojeg se odvaja mali križ, prema gornjem dijelu prigodnog srebrenog kovanog novca, a vrh mu završava ispod kružno izvedenog i centriranog natpisa grad Zagreb koji se nastavlja do donjeg ruba portala lijevo s jedanaest rupica a desno s deset rupica. Od postolja portala a iznad natpisa grad Zagreb centriran je kružno izveden natpis Zagrebačka biskupija 1094-1994 Godine su odijeljene od teksta kružnim motivom, a brojke su odvojene križićem ispod samog portala.

Naličje: centralno položeni motiv je crkva Sv. Marka u Zagrebu građena 1261. godine u gotskom stilu koja je u jednoj od obnova u razdoblju od 1872. do 1882. godine poprimila odlike neogotičkog stila, da bi vizuru koja je izvedena na licu poprimila nakon posljednje restauracije koja je potrajala do 1937. godine. Desni vidljivi zvonik na licu dovršen je 1725. godine. Na krovištu su uočljiva dva grba, lijevo je grb "Trojedne kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije", a desno je grb grada Zagreba. Centralno položeni uz rub oboda je tekst "Republika Hrvatska" koji je iznad krovišta razdvojen državnim grbom. Ispod crkve Sv. Marka a ispod portala nalazi se oznaka nominale "200" a ispod nominale nalazi se oznaka novčane jedinice "KUNA".

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Hrvatska
Keywords: coins, Croatia


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!

- 02:21 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 07.02.2012.

Prigodni srebrni novac od 100 kuna 1994. izdan povodom 900 godina Zagrebačke biskupije i Grada Zagreba

100 kuna 1994. 900th Anniversary of the Zagreb Diocese and the City of Zagreb
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Prigodni srebrni novac od 100 kuna 1994. izdan povodom 900 godina Zagrebačke biskupije i Grada Zagreba

Sastav kovine: .999 srebro (Ag)
Masa: 15 grama (0,48179 oz ASW)
Promjer: 38 mm
Obod: nazupčan
Kvaliteta kovanja: kovnički sjaj
Izdavač: Narodna banka Hrvatske u suradnji sa Zagrebačkom bankom d.d.
Kovnica: IKOM, Zagreb
Autor: Zdravko Brkić, ak. kipar

Lice: ciborij iz crkve Sv. Blaža u Zagrebu, a kojeg je izveo poznati hrvatski skulptor i medaljer lvo Kerdić. Ciborij je rađen po uzoru na ciborije starohrvatskih crkava iz IX-XI stoljeća. Ciborij leži na četiri mramorna stupa s romaničkim kapitelima i završava piramidom. Ispod vijenca od pletera su reljefi s uklesanim likovima svetaca iz hrvatske crkvene povijesti. Na prednjoj strani s koje je prikazan ciborij su likovi Sv. Ćirila i Metoda Ispod ciborija je tabernakul s vratima na kojima su simboli euharistije. Na tabernakulu je raspelo. Lijevo i desno od ciborija, a u razini podnožja raspela naznačene su godine 1094. i 1994. Ciborij uz rub prigodnog srebrenog kovanog novca okružuju dva teksta “ZAGREBAČKA BISKUPIJA” i “GRAD ZAGREB”, međusobno odvojena točkastom formom.

Naličje: motiv crkve Sv Blaža u Zagrebu, (pogled sa križanja Deželićeva prilaza i Primorske ulice) djelo arhitekta Viktora Kovačića. Središnji dio građevine ima vidljivu kupolu čistih geometrijskih oblika. Od podnožja crkve s lijeva na desno kružno je položen tekst "REPUBLIKA HRVATSKA" odvojen državnim grbom centralno položenim iznad kupole crkve. U podnožju crkve nalazi se oznaka nominale “100", a ispod oznake nominale nalazi se oznaka novčane jedinice "KUNA".

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Hrvatska
Keywords: coins, Croatia


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!

- 02:01 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 06.02.2012.

Prigodni zlatni novac od 1000 kuna 1994. izdan povodom pohoda Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj

100 kuna 1994. Pope John Paul II Visit to Croatia
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Prigodni zlatni novac od 1000 kuna 1994. izdan povodom pohoda Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj

Sastav kovine: .986 zlato (Au)
Masa: 7 grama (0,22191 oz AGW)
Promjer: 25 mm
Obod: gladak
Kvaliteta kovanja: polirana ploča
Izdavač: Narodna banka Hrvatske
Kovnica: Hrvatski novčarski zavod u suradnji s Münze Österreich AG, Wien
Autor: Kuzma Kovačić, ak. kipar

Lice: poludesno je poprsje Svetog Oca Ivana Pavla II. prikazano u poluprofilu. Iznad poprsja, polukružno uz rub, je ispisan tekst "IVAN PAVAO II." Lijevo od poprsja, u visini glave, je osobni grb Svetog Oca Ivana Pavla II. Ispod osobnog grba Svetog Oca je u dva retka tekst "CROATlA" i godina "1994.".

Naličje: u središnjem dijelu gornjeg polukruga je grb Republike Hrvatske. Godina izdanja je otkovana na način da je s lijeve strane grba brojka "19" a sa desne strane grba brojka "94.". Ispod grba je u dva retka oznaka nominale "1000" i naziv novčane jedinice "KUNA". Uz donji rub položene su polukružno, u lijevom i desnom smjeru, dvije grančice masline s plodovima. Od vrha lijeve grančice do vrha desne grančice kružno je, uz rub, ispisan tekst "REPUBLIKA HRVATSKA".

Autor: Zlatko Viščević
Slike: Hrvatski novčarski zavod

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Hrvatska,
Keywords: coins, Croatia


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!

- 01:59 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 05.02.2012.

Prigodni srebrni novac od 100 kuna 1994. izdan povodom pohoda Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj

100 kuna 1994. Pope John Paul II Visit to Croatia
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Prigodni srebrni novac od 100 kuna 1994. izdan povodom pohoda Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj

Sastav kovine: .925 srebro (Ag)
Masa: 33,63 grama (1,0002 oz ASW)
Promjer: 40 mm
Obod: gladak
Kvaliteta kovanja: polirana ploča
Izdavač: Narodna banka Hrvatske
Kovnica: Hrvatski novčarski zavod u suradnji s Münze Österreich AG, Wien
Autor: Kuzma Kovačić, ak. kipar

Lice: poludesno je poprsje Svetog Oca Ivana Pavla II. prikazano u poluprofilu. Iznad poprsja, polukružno uz rub, je ispisan tekst "IVAN PAVAO II." Lijevo od poprsja, u visini glave, je osobni grb Svetog Oca Ivana Pavla II. Ispod osobnog grba Svetog Oca je u dva retka tekst "CROATlA" i godina "1994.".

Naličje: u središnjem dijelu gornjeg polukruga je grb Republike Hrvatske. Godina izdanja je otkovana na način da je s lijeve strane grba brojka "19" a sa desne strane grba brojka "94.". Ispod grba je u dva retka oznaka nominale "100" i naziv novčane jedinice "KUNA". Uz donji rub položene su polukružno, u lijevom i desnom smjeru, dvije grančice masline s plodovima. Od vrha lijeve grančice do vrha desne grančice kružno je, uz rub, ispisan tekst "REPUBLIKA HRVATSKA".

Autor: Zlatko Viščević
Slike: Hrvatski novčarski zavod

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Hrvatska,
Keywords: coins, Croatia


Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!

- 01:52 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 04.02.2012.

Jedan interesantan otkov Jelačićevog križara

An Interesting Sample of Jellačić's Križar Coin
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Jedan interesantan otkov Jelačićevog križara

Nepovoljni ishod rata u Italiji, ustanak u Mađarskoj i konačno buna protiv vlade ministra Metternicha u Beču dovela je austrijske financije u vrlo tešku situaciju. U to doba metalni novac još nosi svu svoju vrijednost u sebi, pa su ga mnogi posakrivali i nisu ga htjeli trošiti, jer je uslijed nestašice svega potrebnog za život sve poskupilo. To se naročito teško osjećalo u gradovima, gdje dobar dio stanovništva nije produktivan u proizvodnji materijalnih dobara, a to je posve onemogućilo trgovanje izmjenom dobara (trampa). S tog su uzroka neki gradovi počeli izdavati svoj papirnati novac. I kod nas, u Hrvatskoj, su to učinili neki gradovi pa i pojedini industrijalci. Ivan Rengjeo u svom radu: Novci i medalje bana Jelačića (kalendar “Napredak”, Sarajevo, 1934.) iznosi da su papirnati sitni novac izdali: Bakar, Rijeka, Karlovac, Sisak i općina Čepin kod Osijeka. Tvrdi i da su i neke trgovačke firme izdale svoj sitan novac i da ga je bilo od raznovrsnog materijala - papira, raznih kovina, pa i od kože i drva. Ja takvog novca od drva i kože nisam nikad vidio, ali vjerujem Rengjeu i držim da ga nije izmislio.

Da doskoči nestašici sitnog novca Bansko vijeće, uz odobrenje bana Jelačića, početkom prosinca 1848. g. izdaje naredbu da se u Zagrebu odkuju srebrne cvancike i bakreni križari. Kovnica je uskoro, sredinom prosinca, započela radom, pa je otkovana izvjesna količina križara, dok je srebrnih cvancika otkovano znatno manje zbog nestašice srebra. Neki misle da nije uopće ni započeto kovanje cvancika.

Bansko vijeće izvješćuje Beč o tom kovanju dosta kasno, tek 26. II 1849, kad je kovnica već neko vrijeme radila. Bečki ministar financija već nakon dva dana izvještava ministra za Hrvatsku, baruna Kulmera, da bez “previšnjeg odobrenja” Bansko vijeće nema pravo kovanja novca. Malo zatim stigla je i službena zabrana kovanja a nakon toga i odredba bana Jelačića da se tim naredbama ima udovoljiti. Stoga su svi otkovani novci rastaljeni i pretvoreni u šipke, a uređaj za kovanje uništen. Kovnica je konačno 12. travnja zatvorena.

Kovnica je, dakle, postojala skoro pet mjeseci, iako nije kroz sve to vrijeme radila. Koliko je srebrnih cvancika bilo otkovano ni danas ne znamo. Ne znamo ni da li su bile izrađene prema austrijskim apoenima iste vrijednosti. Danas ne znamo ni koliko je križara bilo otkovano, jer su svi pretaljeni u šipke.

No znamo ipak kako su izgledali. Znamo da je kovanje križara bilo obustavljeno već prije zatvaranja kovnice jer je kalup bio napukao. Nekoliko otkova napravljenih tim napuklim kalupom bilo je zasigurno odvojeno pohranjeno kao škart, koji će se rastaliti i kasnije otkovati novim kalupom. Naredbi da se sav novac ima pretopiti, kako smo već spomenuli, bilo je udovoljeno, no pritom su zasigurno zaboravili na te odvojene neispravne primjerke. Tako su nam se sačuvali sve do danas, dok za cvanciku možemo samo nagađati kako je izgledala.

Danas je poznato nekoliko imitacija križara. Rengjeo tvrdi da ne možemo sa sigurnošću utvrditi koji su originali a koji imitacije. Ja držim da su primjerci otkovani s napuklim kalupom originali, a svi ostali imitacije. Kalup, kojim su otkovani, mnogo je minucioznije i pomnije izrađen, što se na otkovu može posve jasno vidjeti. Obod otkova nije nazupčen jednako kao što nije nazupčen ni obod austrijskog otkova iste vrijednosti. Napose se ističu time, što na reversu u natpisu oko ruba slovo E u riječi HERVAT ima kosi akcent, koji je baš u to vrijeme, dok je kovnica postojala, bio u općoj upotrebi. Označavao je da je to slovo umetnuto da se izbjegne tvrdoća izgovora kad se nađu tri suglasnika zajedno. Imitacije su nastale mnogo kasnije, kad taj akcent nije više bio u upotrebi, pa ga tvorac patvorine nije zasigurno ni poznavao. Neki primjerci imitacija imaju i nazupčani obod, a ima ih i s akcentom na slovu E no ti su, držim, kovani u novije vrijeme.

Primjerak križara, koji želimo prikazati, u potpunosti odgovara oštećenom primjerku, što se nalazi u zbirci Arheološkog muzeja u Zagrebu, samo je upotrebljeni materijal neka kovina svijetle žućkasto-sive boje, vjerojatno legura cinka ili kositra. Kovan je odvojeno, posebno revers a posebno avers. U najnovije je vrijeme netko obje polovice slijepio zajedno, ali vrlo loše.

Po svemu sudeći, držim da možemo zaključiti, da je netko, tko je imao pristup u prostorije kovnice od dva komadića spomenute legure, koji su mu došli pod ruku, odkovao obje strane i to, kako već rekosmo, svaku stranu posebno. To ujedno dokazuje da su ti otkovi načinjeni kad je uređaj za kovanje bio već demontiran ili uništen. Toj pretpostavci ide u prilog i činjenica, što otkovi nisu jednake debljine a stražnje strane nisu posvema ravne. Pritom je otpao komadić, a taj otpali dio siječe u riječi KRALJEVIN. slova RAL pa im gornji dijelovi nedostaju. Oštećenje na našem primjerku odgovara u potpunosti oštećenju na otkovu u Arheološkom muzeju, samo na primjerku u Arheološkom muzeju nije taj dio otpao. Sam materijal dostatno je mekan da se precizan otkov može napraviti i udarcem malo težeg čekića.

Na kraju bih još htio primijetiti da je ban, koji je u Hrvatskoj vladao, nekad bio vladar u punom smislu te riječi pa je imao i pravo kovanja svog novca, bio degradiran na običnog činovnika. Tako je tretiran i ban Jelačić, iako je mnogo pridonio spašavanju Austrije od rasula a dinastiju Habsburgovaca pomogao da se održi na vlasti, čudno je to što austrijske vlasti nisu zabranjivale pojedinim gradovima da izdaju svoj novac i da, štoviše, nisu to zabranjivale ni pojedinim trgovcima i poduzećima. Hrvatska je, kako je to rekao J. Horvat, bila nagrađena za svoju vjernost istom nagradom, kojom je Ugarska bila kažnjenja za dizanje bune, naime, uvođenjem apsolutizma i pokušajem germanizacije.


Dodatak: nekoliko slika Jelačićevih križara

Jedan interesantan otkov Jelačićevog križara

Originalan otkov Jelačićevog križara - ref: Viščević #1

Jedan interesantan otkov Jelačićevog križara

Starija replika bez kvačice na „Ž“

Jedan interesantan otkov Jelačićevog križara

Novija replika - ref: Viščević #F1

Autor: Zvonimir Wyroubal
Izvor: Obol br. 37, HND, Zagreb, 1985.

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Hrvatska, ban Josip Jelačić, križar, 1849.
Keywords: coins, Croatia, ban Josip Jelacic, krizar, kreuzer, 1849


kovanice i novčanice Jugoslavije
Novi numizmatički katalog: Kovanice i novčanice Jugoslavije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije – 2. izdanje, 2011. – 40 EUR + poštarina - NARUČI!

- 23:23 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 03.02.2012.

Zlatni novac (zlatnik) Austrija 100 corona (kruna) – godine: 1909., 1910., 1911., 1912., 1913., 1914., 1915.

Zlatni novac (zlatnik) Austrija 100 corona (kruna) – godine: 1909., 1910., 1911., 1912., 1913., 1914., 1915.

Kataloški broj: KM# 2819
Nominala: 100 corona (kruna)
Masa i sastav: 33.8753 g., 0.9000 Gold 0.9802 oz. AGW, 37 mm.
Vladar: Franz Josef I
Lice: vladareva bista
Naličje: okrunjeni dvoglavi orao

Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!

- 16:02 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 02.02.2012.

Zlatni novac (zlatnik) Austrija 8 Fl – 20 Fr (8 florina – 20 franaka) – godine: 1870., 1871., 1872., 1877., 1878., 1881., 1883., 1884., 1885., 1888., 1889., 1890., 1891., 1892.

Zlatni novac (zlatnik) Austrija 8 Fl – 20 Fr (8 florina – 20 franaka) – godine: 1870., 1871., 1872., 1877., 1878., 1881., 1883., 1884., 1885., 1888., 1889., 1890., 1891., 1892.

Kataloški broj: KM# 2269
Nominala: 8 florina - 20 franaka
Masa i sastav: 6.4516 g., 0.9000 Zlato 0.1867 oz. AGW
Vladar: Franz Josef I
Lice: vladareva bista
Naličje: okrunjeni dvoglavi orao

Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!

- 16:01 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 01.02.2012.

Zlatni novac (zlatnik) Austrija 4 Fl – 10 Fr (4 florina – 10 franaka) – godine: 1870., 1871., 1872., 1877., 1878., 1881., 1883., 1884., 1885., 1888., 1889., 1890., 1891., 1892.

Zlatni novac (zlatnik) Austrija 4 Fl – 10 Fr (4 florina – 10 franaka) – godine: 1870., 1871., 1872., 1877., 1878., 1881., 1883., 1884., 1885., 1888., 1889., 1890., 1891., 1892.

Kataloški broj: KM# 2260
Nominala: 4 florina - 10 franaka
Masa i sastav: 3.2258 g., 0.9000 Zlato 0.0933 oz. AGW
Vladar: Franz Josef I
Lice: vladareva bista
Naličje: okrunjeni dvoglavi orao

Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!

- 16:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se