Novci Gabora Bethlena “kralja Dalmacije, Hrvatske i Slavonije”
Coins of Gabor Bethlen - „King of Dalmatia, Croatia and Slavonia
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.
U krvavu metežu početka tridesetogodišnjeg rata (1618. - 1648.), rata širenja protestantizma protiv vladajućeg katolicizma, u kojem je opustošena gotovo čitava Evropa, posebnu opasnost donijelo je širenje muslimanstva, koje je nadiralo s Balkana. Tursko je carstvo bilo u to doba na vrhuncu svoje moći, pa je Porta držala u svojim rukama gotovo čitav Balkanski poluotok, a pripremala se i da zauzme cijelu Ugarsku. Te su teške i mutne prilike iznijele na površinu erdeljskog kneza Bethlena Gabora (1580. - 1629.), koji u sređenim prilikama vjerojatno ne bi ostavio nikakvih dubljih tragova u povijesti tih krajeva.
Transilvanija ili Erdelj, područje kojim je Bethlen Gabor vladao, bilo je u Srednjem vijeku u sastavu zemalja krune sv. Stjepana, no poslije Mohačke bitke (1526.) erdeljski knezovi, koje još uvijek postavljaju i imenuju ugarski kraljevi, vladaju svojim teritorijem gotovo posvema samostalno. (Danas je taj teritorij u sastavu Rumunjske.)
Nakon dolaska na prijestolje Ferdinanda I. Habsburgovca - kojega su Hrvati na samu Novu godinu 1527. g. na saboru u Cetinu izabrali za hrvatskog kralja, a Mađari su ga izabrali i okrunili za kralja u Stolnom Biogradu pod kraj te iste godine - učestale su u Erdelju pobune, jer je Erdelj bio pretežno protestanski dok su Habsburgovci bili oduvijek gorljivi katolici. Knez Bethlen Gabor se dobro snalazi u tim zamršenim prilikama, pa iako protestant i usprkos tome što se borio protiv Ferdinanda II (1619. - 1637.), sina Ferdinanda I, nekoliko se puta miri s njim i surađuje, ali u isto vrijeme šuruje i s Turcima. Čini se da su Turci namjeravali, ili su mu samo obečavali da će ga postaviti za ugarskog kralja, da kao njihov vazal vlada kada zauzmu Ugarsku. Ta politika laviranja na tri strane našla je odziva i kod ugarskog plemstva, pa su ga na saboru u Požunu 1621. godine izabrali za ugarskog kralja. No tom saboru nisu prisustvovali hrvatski velikaši, pa odluke i zaključci doneseni bez njihova pristanka nisu mogli imati za Hrvatsku nikakva značenja ni obveze.
Ipak, taj se sitni erdeljski knez požurio, već te iste godine, afirmirati, pa daje kovati 1621. i 1622. godine četiri vrste novca, na kojem iznosi da je kralj i Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, iako na te naslove nije imao nikakva prava.
Donosimo ovdje sve četiri jedinice tog novca.
1. Dukat (zlato)
Av. Poprsje vladara sa žezlom u ruci. Lik vladara u potpunosti odgovara liku na taliru. Uokolo natpis: GAB.D.G.EL. HU.DA. CR.SC. REX. Sigle: K.B.
Rev. Lik Madone s djetetom Isusom u krilu. Uokolo natpis: TRANS. PR.ET.SIC. COM. i62i. Podno nogu Madone je sitni ugarski grb. Promjer 23 mm.
Dukat s natpisom naših zemalja kovan je i 1622. godine, ali sa siglama N.B. i poprsjem vladara bez žezla, (slika 1)
2. Talir (srebro)
Av. Poprsje vladara sa žezlom u ruci. Uokolo natpis: GABRIEL. D.G.EL. HUNGARIAE. DAL. CR.SCL. REX. U natpisu je utisnut lijevo sitni lik Madone s djetetom a desno ugarski grb.
Rev. Veliki vitičasti štit, nad kojim je kruna sy. Stjepana. U štitu je pet grbova (u lijevoj polovici su oba ugarska grba). Uokolo teče natpis: TRANS. PRINCEPS. ET. SICULOR. COM. 1621. Promjer 43 mm. Sigle: K.B. (slika 2)
3. Groš (srebro)
Av. Štit s oba ugarska grba. [/ sredini, u okrug svinutoj zmiji koja proždire svoj rep, dva ždrala. Uokolo natpis: GABRIEL.D.G.E.HUN.CRO.DAL. SCLA. REX. Sigle: K.B.
Rev. Madona u sjedećem postavu, s Isusom u krilu. Uokolo natpis: PRIN. TRAN.ET. SIC. COMES. 1621. Promjer 25 mm. (slika 3)
4. Dinar (srebro)
Av. Štit s oba ugarska grba. Uokolo natpis: GAB.D.G. ELH.DA.CR. SC.R. Sigte: K.B.
Rev. Madona s Isusom u krilu. Uokolo natpis: TR.PR.ET.SI.CO. Promjer 13 mm. (slika 4; veličina 1:2)
Time je Hrvatska obogaćena još jednim kraljem, koji nije nikad u Hrvatskoj vladao, i njegovim novcem, koji nije nikad u Hrvatskoj kolao. Posve je to jednak slučaj kao i s bosanskim novcem Nikole Iločkog, koji također u Bosni nije nikad bio u opticaju, niti je Nikola Iločka ikada vladao Bosnom. No nisu to nikako izolirani slučajevi kićenja tuđim perjem. Lijep primjer, u to doba uobičajenog, samodopadnog ukrašavanja titulama možemo naći na velikom dvostranom pečatu Habsburgovca Ferdinanda I, na kojem nalazimo nabrojano pored petnaestak kraljevina, još više kneževina, vojvodstava i nadvojvodstava, kojima je navodno vladao.
Autor: Zvonimir Wyroubal
Izvor: Obol br. 37, HND, Zagreb, 1985.
Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Hrvatska, Slavonija, Dalmacija, Mađarska, Gabor Bethlen
Keywords: coins, Dalmatia, Croatia, Slavonia, Hungary Gabor Bethlen
Coins, Banknotes & Militaria Store - www.CBM-store.com
|
