Životinje-moj svijet
nedjelja, 16.09.2007.
DINGO- Canus lupus familiaris dingo
Osim konja... jako volim i pse... pa sam odlučila napisati neš o jednom divljem peseku... sljedeči post će biti o haskiju... al ajmo sad o dingu  Našla sam puno slika, nadam se da će vam se svidjet!Osnovne značajke: Veličina Dužina: tijelo 1,5 m Rep: 35 cm Težina: 20 kg Razmnožavanje Spolna zrelost: s dvije godine Vrijeme parenja: od lipnja do kolovoza Skotnost: 63 dana Broj mladunaca: do 8 štenadi Način života Ponašanje: mužjaci su teritorijalni, u porodičnim čoporima često žive mlade životinje iz prethodnih legla; tijekom razdoblja parenja love i u velikim skupinama Hrana: kunići, mali tobolčari, klokani, domaće životinje Životni vijek: do 14 godina Srodne vrste Dingo je pravi domaći pas, Canis lupus familiaris. U bliskom je srodstvu s pasminom kojja se zove novogvinejsi dingo, Canis lupus familiaris hallstromi.   Dinga su u Australiju uveli Aboriđini kao domaćeg psa. Taj neumoran lovac u potrazi za plijenom prelazi velika područja pustinja i otvorenog terena obraslog grmljem. Mišićavi i snažno građeni dingo može biti različito obojen, od svijetlozlatne do tamnosmeđe ili crne boje, no najčešće se viđaju crvenkastozlatni primjerci. Izgledom nalikuju domaćem psu- Bijeli vrh repa je njegovo posebo obilježje.  Dingi žive u porodičnim skupinama na ˝središnjem˝ dijelu teritorija koji brane od pridošlica, dok je njihovo lovno područje veće. Mladi mužjaci love sami na veliku području. Kada u prirodi ima mnogo hrane, oni se povremeno priključe drugim čoporima; kada hrane nema dovoljno, životinje iz čopora ih otjeraju.Stare i slabe životinje drže se podalje od izvora hrane i vode, pa ugibaju od gladi u vrlo kratkome roku.  Ženka dinga tjera se ujesen ili početkom zime. U tome je rezdoblju slijedi čopor od najčešće dvanaest mužjaka, koji ostaju u njezinoj blizini sve dok ne odabere jednog od njih; često odabere oca svojeg prethodnog legla.  Mladunci se rađaju devet tjedana nakon parenja. Ženka se svake godine koti u istom skrivenom skrovištu, ako u blizini nema ljudi koji je uznemiravaju. Nakon nekoliko dana ženka se sa svojim partnerom odslei nekoliko stotina metara dalje, a kreće se u smjeru vjetra da bi mogla registrirati ometanja, a da ne skrene pozornost na skrovište u kojem se nalaze mladunci. Kada prijeti opasnost, ona svakog pojedinog mladunca prenese i skrije na neko novo mjesto. Štencima se vraća samo kada ih treba dojiti i hraniti malenim komadima hrane koju povrati.  Štenad brzo raste pa im ubrzo oba roditelja moraju donositi hranu. Često se roditelji udalje, puštajući da plijen neometano dođe u blizinu nastambe kako bi mladunci poslije mogli sami loviti.   Večina je životinja koje dingo lovi aktivna noću pa su tako i dingi pretežno noćni lovci. U lov odlaze sami ili u čoporima, što ovisi o veličini plijena. Za jednog su samog dinga kunići i gušterica laka lovina; no kad dva dinga love u paru ili u većim skupinama, u stanju su usmrtiti životinje kao što je zapadni sisvi klokan Kada čopor dinga rastrga više plijena nego što je životinjama potrebno da utaže glad, ostatke zakopaju pa poslije otkopaju i jedu. Dingi se također hrane ptičjim jajima, ličinkama i pticama močvaricama kada je u prirodi ponuda hrane loša. Loveći veliku životinju (klokana) dingi je najprije slijede, napadaju i trgaju. Nakon toga se povlače da ih ranjena životinja ne bi udarila nogom, što bi moglo kobno završiti. Otkada u Australijiuzgajaju ovce, one su za dinga postale hranom do koje dolaze na lak način.  Dingo i čovijek Iako pripada rodu domaćih pasa, Canis familiaris, dingo je tijekom tisuća godina živio u divljini. Aboriđini ga još uvijek pojedinačno drže kao domaće pse, no u normalnim se okolnostima smtra pošašću i opasnošću zas toku. S obzirom na to a se dingo često pari s podivljalim domaćim psima, danas je 75% dinga bastardi. Za one koji neznaju, bastardi su životinje koje se pare sa životinjama druge vrste, npr. kada se pare konj i magarica ili kobila i magarac, njihov plod je bastard.   Zaštita vrste Iako ga čovijek neprekidno lovi, dibgo se još može sresti u mnogim dijelovima Australije. Rasprostranjen je po cijelon Australiji osim u Tasmaniji. Od tih dinga je vjerojatno još samo mali broj životinja čistokrvan jer se dingo, osobito u državi Queensland, višestruko križao s modernim domaćim psima. U poljoprivrednim krajevima na dinga se gleda kao na pošast pa se za njegov odstrel isplaćuje premija.   Jeste li znali? - Kada su se prvi europski doseljenici naselili u Australiju, nailazili su na žene Aboriđina koje su dojile štenad dinga. - Prije su Aboriđini upotrebljavali pitome dinge kao termofore pa im je noću bilo toplo. - Dingo potjeće od velike skupine azijskih divljih pasa koji nisu mogli lajati. - Najstariji je pronađeni kostur dinga star 3.000 godina, no pretpostavlja se da su prvi dingi stigli u Australiju oko 4.000 godina prije toga. - Ženka dinga koja doji, trećinu tekućine potrebne za mlijeko, to jest dojenje mladunaca dobiva iz njihovih ekskremenata. - Nake linije dinga na svijet dolaze bez repa. - Jedna je ženka dinga noću sama odvukla cijelo leglo, šest štenaca, na udaljenost od devet kilometara, što znači da je u jednoj noći ukupno prevalila 108 kilometara. |
- 12:18 - Komentari (6) - Isprintaj - #
Dnevnik.hr |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
VAŽNO!!!
Noina Arka Hrvatska udruga zaštitnika životinja - tel: 23 29 663 -mob:091 / 3214 696 098 / 629586 - žiro račun: 2360000-1101542052 - e-mail adrese: info@noina-arka.hr volonteri@noina-arka.hr web: NOINA ARKA Dumovec Azil za napuštene životinje - Adresa: Franjčevićeva 43, Dumovec - tel: 2008 354 - fax: 2039 324 - žiro račun: 2360000-1813300007 - e-mail adresa: azilzagreb@hotmail.com - web:DUMOVEC opis bloga   Na ovom mom blogu ćete ćesto moći pronaći vrlo korisne te zanimljive informacije o raznim životinjskim vrstama..... nadam se da će mnogi posjetiti ovaj blog, jer smatram da će mnogima bit koristan, dali iz razloga da su vam neke od informacija na mom blogu potrebne za referate ili vas to jednostavno zanima!!!!!!  Ako vas zanima nešto o nekoj određenoj životinji a podatke nemožete naći, ili vam se neda bezveze tražiti, pitajte pa ću vam pokušati pomoći...                       
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||