Marketing
DINGO- Canus lupus familiaris dingo
Osim konja... jako volim i pse... pa sam odlučila napisati neš o jednom divljem peseku... sljedeči post će biti o haskiju... al ajmo sad o dingu 
Našla sam puno slika, nadam se da će vam se svidjet!
Osnovne značajke:
Veličina
Dužina: tijelo 1,5 m
Rep: 35 cm
Težina: 20 kg
Razmnožavanje
Spolna zrelost: s dvije godine
Vrijeme parenja: od lipnja do kolovoza
Skotnost: 63 dana
Broj mladunaca: do 8 štenadi
Način života
Ponašanje: mužjaci su teritorijalni, u porodičnim čoporima često žive mlade životinje iz prethodnih legla; tijekom razdoblja parenja love i u velikim skupinama
Hrana: kunići, mali tobolčari, klokani, domaće životinje
Životni vijek: do 14 godina
Srodne vrste
Dingo je pravi domaći pas, Canis lupus familiaris. U bliskom je srodstvu s pasminom kojja se zove novogvinejsi dingo, Canis lupus familiaris hallstromi.
Dinga su u Australiju uveli Aboriđini kao domaćeg psa. Taj neumoran lovac u potrazi za plijenom prelazi velika područja pustinja i otvorenog terena obraslog grmljem. Mišićavi i snažno građeni dingo može biti različito obojen, od svijetlozlatne do tamnosmeđe ili crne boje, no najčešće se viđaju crvenkastozlatni primjerci. Izgledom nalikuju domaćem psu- Bijeli vrh repa je njegovo posebo obilježje.
Dingi žive u porodičnim skupinama na ˝središnjem˝ dijelu teritorija koji brane od pridošlica, dok je njihovo lovno područje veće.
Mladi mužjaci love sami na veliku području. Kada u prirodi ima mnogo hrane, oni se povremeno priključe drugim čoporima; kada hrane nema dovoljno, životinje iz čopora ih otjeraju.Stare i slabe životinje drže se podalje od izvora hrane i vode, pa ugibaju od gladi u vrlo kratkome roku.
Ženka dinga tjera se ujesen ili početkom zime. U tome je rezdoblju slijedi čopor od najčešće dvanaest mužjaka, koji ostaju u njezinoj blizini sve dok ne odabere jednog od njih; često odabere oca svojeg prethodnog legla.
Mladunci se rađaju devet tjedana nakon parenja. Ženka se svake godine koti u istom skrivenom skrovištu, ako u blizini nema ljudi koji je uznemiravaju.
Nakon nekoliko dana ženka se sa svojim partnerom odslei nekoliko stotina metara dalje, a kreće se u smjeru vjetra da bi mogla registrirati ometanja, a da ne skrene pozornost na skrovište u kojem se nalaze mladunci. Kada prijeti opasnost, ona svakog pojedinog mladunca prenese i skrije na neko novo mjesto. Štencima se vraća samo kada ih treba dojiti i hraniti malenim komadima hrane koju povrati.
Štenad brzo raste pa im ubrzo oba roditelja moraju donositi hranu. Često se roditelji udalje, puštajući da plijen neometano dođe u blizinu nastambe kako bi mladunci poslije mogli sami loviti.
Večina je životinja koje dingo lovi aktivna noću pa su tako i dingi pretežno noćni lovci. U lov odlaze sami ili u čoporima, što ovisi o veličini plijena. Za jednog su samog dinga kunići i gušterica laka lovina; no kad dva dinga love u paru ili u većim skupinama, u stanju su usmrtiti životinje kao što je zapadni sisvi klokan Kada čopor dinga rastrga više plijena nego što je životinjama potrebno da utaže glad, ostatke zakopaju pa poslije otkopaju i jedu. Dingi se također hrane ptičjim jajima, ličinkama i pticama močvaricama kada je u prirodi ponuda hrane loša. Loveći veliku životinju (klokana) dingi je najprije slijede, napadaju i trgaju. Nakon toga se povlače da ih ranjena životinja ne bi udarila nogom, što bi moglo kobno završiti. Otkada u Australijiuzgajaju ovce, one su za dinga postale hranom do koje dolaze na lak način.
Dingo i čovijek
Iako pripada rodu domaćih pasa, Canis familiaris, dingo je tijekom tisuća godina živio u divljini. Aboriđini ga još uvijek pojedinačno drže kao domaće pse, no u normalnim se okolnostima smtra pošašću i opasnošću zas toku.
S obzirom na to a se dingo često pari s podivljalim domaćim psima, danas je 75% dinga bastardi. Za one koji neznaju, bastardi su životinje koje se pare sa životinjama druge vrste, npr. kada se pare konj i magarica ili kobila i magarac, njihov plod je bastard.
Zaštita vrste
Iako ga čovijek neprekidno lovi, dibgo se još može sresti u mnogim dijelovima Australije. Rasprostranjen je po cijelon Australiji osim u Tasmaniji. Od tih dinga je vjerojatno još samo mali broj životinja čistokrvan jer se dingo, osobito u državi Queensland, višestruko križao s modernim domaćim psima. U poljoprivrednim krajevima na dinga se gleda kao na pošast pa se za njegov odstrel isplaćuje premija.
Jeste li znali?
- Kada su se prvi europski doseljenici naselili u Australiju, nailazili su na žene Aboriđina koje su dojile štenad dinga.
- Prije su Aboriđini upotrebljavali pitome dinge kao termofore pa im je noću bilo toplo.
- Dingo potjeće od velike skupine azijskih divljih pasa koji nisu mogli lajati.
- Najstariji je pronađeni kostur dinga star 3.000 godina, no pretpostavlja se da su prvi dingi stigli u Australiju oko 4.000 godina prije toga.
- Ženka dinga koja doji, trećinu tekućine potrebne za mlijeko, to jest dojenje mladunaca dobiva iz njihovih ekskremenata.
- Nake linije dinga na svijet dolaze bez repa.
- Jedna je ženka dinga noću sama odvukla cijelo leglo, šest štenaca, na udaljenost od devet kilometara, što znači da je u jednoj noći ukupno prevalila 108 kilometara.
Post je objavljen 16.09.2007. u 12:18 sati.