Tako bih mogao povezati ime Muzeja suvremene umjetnosti i izložbe „Socijalizam i modernost: umjetnost, kultura i politika 1950-1974“ koja je upriličena u ovom velebnom zdanju od 2. prosinca 2011. Kroz plakate, slike, skulpture, postere, uređaje, vozila iskusan autorski tim u sastavu Dean Duda, Tvrtko Jakovina, Sanda Križić Roban, Dejan Kršić i autorica koncepcije Ljiljana Kolešnik vješto uvode posjetitelja u društvene prilike i način života poslijeratne Jugoslavije. Ratom razrušena, pretežno ruralnog tipa, država se razvijala velikom brzinom. Pokretanjem industrijalizacije velik broj tadašnjeg seoskog stanovništva dolazi sa sela u grad u potrazi za poslom. Naglo širenje gradova zahtjeva efikasno urbano planiranje. Iz potreba novog građanskog sloja razvija se čitav niz novih umjetničkih pravaca, kao i promjena u dotadašnjem načinu shvaćanja društvenih odnosa; srp sve više zamjenjuje čekić, a žene počinju nositi hlače... Novi odnosi i nove potrebe rađaju nove mogućnosti što se najbolje očituje u arhitekturi, umjetnosti, marketingu, kulturi stanovanja, unutarnjem uređenju životnog prostora.

MSU_VIDEO

MSU_VIDEO 2

Izložba počinje podsjećanjem na hladnoratovsku podjelu svijeta. Jugoslavija SSSR-u odlučno kaže NE i izabire treći put, jedna je osnivača pokreta nesvrstanih zemalja. Početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća skupina talentiranih hrvatskih intelektualaca i političara zalaže se za drugačiji položaj Hrvatske u tadašnjoj unitarnoj i totalitarnoj državi pod nazivom „Hrvatsko proljeće“.



Televizija, kao najjači medij ima veliku ulogu u edukaciji, obrazovanju, informiranju i osvještavanju novog društva.



Fotografija kioska autora Pavića, u vinkovačkom slengu budice, budi mi sjećanja na dane ranog djetinjstava. Kiosk je bio mjesto okupljanja i razgovora. Odlikovao se bogatom ponudom stripova, slatkiša i igračaka, a često i meta lokalnih razbojnika u potrazi za kondomima i cigaretama.



U smislu planiranja stambenog prostora emancipacija žena ima velik utjecaj. Prostor kuhinje se smanjuje zato što se u tvornicama i firmama potiče izgradnja javnih menzi u kojoj radni ljudi ručaju, dok kuhinja u stanu služi za individualnu pripremu doručka i večere.



Vozilo koje je obilježilo to vrijeme je legendarni fiat 600, poznatiji kao fićo.

.

Jedna od najupečatljiviji stvari koja danas svjedoči o minulom vremenu je arhitektura. Od 1956- 1960. Po nacrtima arhitekta Nevena Šegvića nastaje zgrada Narodnog odbora, današnja zgrada gradske uprave grada Zagreba.



Umjetnost također ima osebujan razvoj. Slika Tomislava Gotovca „Moj jazz“ iz 1964.



Napuštam Vas u nadi da je ovaj post uspio poslužiti kao dobra pozivnica da posjetite ovu odličnu izložbu i saznate više o umjetnosti, arhitekturi, dizajnu i popularnoj arhitekturi u Hrvatskoj i Jugoslaviji minulog vremena.