Osmjeh...
Uspjela sam!
Uspjela sam primijetiti osmjeh svog malog djeteta! Zapravo - više je to njegov uspjeh, da privuče moju pažnju, domislio se mali čovječuljak kako izmamiti osmjeh mame koja već dugo nije bila sretna i nasmijana. Stavio taj mali čovječuljak kutiju za igračke na glavu...i propala ta kutija do nogu i izgledao je kao kutija sa malim nogicama...a na strani koja je rupičasta dva crna oka sjaje i gledaju me i zove...mama - buuuu - i smije se i kao plaši on mene...a ja onako opet u svom filmu, okrenem se i vidim svoju zvučnu malu "kutiju" na nogama i počnem se smijati onako sretno, od srca, sretno iz srca, sretna što ga imam... Hvala ti sine za jučerašnji osmjeh...i oprosti što te nisam u zadnje vrijeme primjećivala...a ti mali moj...ipak nisi odustao i tako mali ostao vjeran, privržen i uporan u misiji "nasmijati" mamu... |
< | veljača, 2011 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
28 |