FACT #7 - Univerzijada '87.

U razdoblju političke i gospodarske krize s kraja sedamdesetih i tijekom osamdesetih godina 20. stoljeća u Jugoslaviji su se održale tri značajne sportske manifestacije: Mediteranske igre u Splitu 1979. godine, Zimske olimpijske igre u Sarajevu 1984. godine te Univerzijada u Zagrebu 1987. godine. Mi ćemo se danas baviti zadnjom navedenom - Univerzijadom.

Održana je u Zagrebu od 8. do 19. srpnja 1987. godine, tijekom koje se u Jugoslaviji zbilo nekoliko značajnih događaja od kojih možemo navesti dva kao što si otvorenje muzeja “Mimara“ i rođenja petmilijarditog stanovnika na Zemlji.
Zagrebačka Univerzijada imala je višestruki značaj pri čemu je sportski program formalno bio prioritet. Samoj zemlji organizatoru donijela je višestruku korist i to različitim segmentima promidžbe. S jedne strane to su bili kulturni događaji, a s druge strane brojna diplomatska predstavništva u svijetu koja su predstavljala Jugoslaviju kao zemlju mira i tolerancije.
Najveću dobit imao je Zagreb i njegova okolica doživjevši infrastrukturnu renesansu čiji su rezultati vidljivi i danas.



Prvi korak Zagreba bilo je osnivanje Inicijativnog, a zatim i Pripremnog odbora 1980. godine na čelu s predsjednikom Zorislavom Šonjom. Nakon što je podnesen prijedlog Izvršnom odboru Međunarodne studentske sportske federacije (FISU) za organizaciju Univerzijade ‘87., na svojoj sjednici 12. svibnja 1984. godine u Veneciji Izvršni je odbor organizaciju ljetne Univerzijade 1987. godine dodijelio Zagrebu. Sa zadatkom organizacije i provođenja sportskog dijela Univerzijade osnovan je Organizacijski odbor.

U samoj organizaciji i kasnijoj provedbi veliki je značaj bio posvećen kulturnim događajima budući da je osamdesetih godina kultura postala nezaobilazni dio gotovo svake sportske manifestacije. Kulturni program bio je podijeljen na dva dijela. Spektakularni ceremonijal otvaranja i zatvaranja igara, kulturno-zabavni program u sportskim selima (dostupan samo natjecateljima i njihovim pratiocima) te kulturni program za visoke goste i uzvanike organizirali su i provodili ljudi vezani uz organizaciju Igara. S druge je, pak, strane tzv. gradski program kulture (predstave, koncer-ti, projekcije filmova, izložbe…) bio pod organizacijskom palicom i pokroviteljstvom Skupštine grada.

Grandiozni spektakl otvorenja, kao središnji i najposjećeniji kulturni događaj, osim po broju sudionika, pokazao je znatan odmak od organizacije stereotipnih sletova.

Univerzijada '87. - Otvorenje

Na njegovu otvorenju, pred 50.000 gledatelja 8. srpnja 1987. godine na Dinamovu stadionu, sudjelovalo je oko 12.500 sudionika koje su činili učenici osnovnih i srednjih škola, studenti, kulturno-umjetnička društva, pripadnici JNA, profesionalni baletani te mnogi drugi.



Osnovna poruka bila je demonstracija čovjekove tjelesne sposobnosti i razuzdanosti duha u svrhu slavljenja života. Grupe mališana, klaunovi, baletani, blještavilo akrogrupe zrakoplova JNA koji su ispisivali znak Univerzijade na nebu i pljesak 50.000 gledatelja, samo su dio motiva ponavljanih u dnevnim novinama dan nakon otvorenja. Svečano otvorenje, koje je nakon mimohoda sportaša i svečanih govora paljenjem baklje simbolički otvorio košarkaš Dražen Petrović, moglo se pratiti i na velikom ekranu na preuređenom glavnom trgu.



Središnja atrakcija gradskoga kulturnog programa Univerzijade bilo je otvorenje muzeja “Mimara” koji se javnosti predstavio
s 1.800 eksponata među kojima su se našla i djela najvećih svjetskih slikara: Rembrandta, Goye, Murilla, Van Dycka i drugih.
Svoj doprinos kulturnoj raznolikosti dala je i filatelija promičući ujedno simbol Univerzijade poštankim prometom preko cijelog svijeta. Prigodne poštanske marke, žigovi pisma i karte dio su sportskih priredbi i zemalja sudionica i organizatora.



Kada se govori o izgradnji i obnovi dvorana u gradu Zagrebu tada možemo napomenuti npr. Jarunsko jezero. Osim njega u izgradnji i obnovi bilo je obuhvaćeno više od dvadeset sportskih objekata pri čemu je najviše sredstava bilo izdvojeno za sportske centre Mladost i Šalata, studentska naselja Sava i Cvjetno naselje, te nogometne stadione NK Dinamo i NK Zagreb. Među izgrađenim sportskim objektima najviše su medijske pozornosti privukli sportski centar Jarun na rukavcu Save površine 2,3 milijuna četvornih metara, olimpijski bazeni na prostorima sportskog parka Mladost te košarkaški centar Zagreb, tj. Cibonina dvorana.
Sportsko-rekreativni centar Jarun bio je proglašen najvećim i najosmišljenijim graditeljskim pothvatom Univerzijade čime su neka gradska naselja povezana u cjelinu.



Već na prvim sjednicama Organizacijskog odbora, uz suglasnost FISU-a, odlučeno je o održavanju deset obveznih sportova uz dva dodatna koja su bila ostavljena na izbor organizatoru. Sportaši su se natjecali u svih 12 sportova dok su sportašice, osim u nogometu i vaterpo-lu, izašle na borilišta u ostalih deset sportova. Održano je ukupno 1.299 natjecanja u 130 pojedinačnih disciplina i na 6 turnira dok su se pripreme i treninzi, zajedno s natjecanjima, održavali na 77 sportskih objekata.
Najviše medalja osvojili su sportaši SAD-a za kojima su slijedili SSSR te Rumunjska.

Osnovno geslo pod kojim se održavala Univerzijada glasilo je “Svijet mladih za svijet mira”. Svi znamo kako izgleda maskota nazvana Zagi a himnu Univerzijade pjevali su Zagrebački mališani.

Zagrebački mališani - Zag Zagi Zagreb

Oznake: Zagreb, univerzijada 87, univerzijada, Hrvatska, zagi