|
|
~ jeste li znali... ~25.08.2005., četvrtak... kada su ljudi počeli pušiti duhan?
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
najnovija istraživanja pokazala su upravo to - naime, kada očekivani električni šok izostane, štakori koriste uzdah olakšanja.znanstvenici su trenirali štakore da očekuju električni šok nakon određenog zvučnog signala, konstantno ih šokirajući nakon istog. isto tako, tijekom 'treninga', istraživači su također ponekad davali i drugi signal, koji je značio da će očekivani šok izostati, tako da su štakori naučili taj signal povezati s predahom. nakon tog drugog signala pokazalo se da štakori vrlo često uzimaju duboki dah - onakav kakav je kod ljudi povezan s olakšanjem. istraživači s nencki instituta eksperimentalne biologije u varšavi svoja zapažanja objavili su u srpnju 2005. u online izdanju znanstvenog časopisa "Physiology & Behavior". šokove koje su puštali štakorima opisali su kao blage. duboki uzdah je uobičajena reakcija u mnogih sisavaca, a time snabdijevaju dodatni zrak u dijelove pluća koji su inače slabije prozračena. uzdasi su također povezani s emocijama, uključujući uznemirenost i tjeskobu, ljutnju, srdžbu i jad, kao i - očito, sudeći po iskustvu - olakšanjem i opuštanjem. ako se uzdasi pojavljuju s određenim raspoloženjima, to može značiti da su oni znak tog raspoloženja. istraživači su otkrili da su štakori odahnuli 7 puta više u periodu kad se nije očekivao šok, tj. nakon drugog signala, nego tijekom perioda straha. također su odahnuli 20 puta više tijekom razdoblja između 2 ispitivanja. ova jasna korelacija uzdaha i olakšanja (zbog znanja da će električni šok u rep izostati) podupire dosadašnje hipoteze da uzdasi kod sisavaca koji žive u skupinama funkcioniraju kao signali za sigurnost. |

odgovor je: tepin (Capsicum annuum v. aviculare). tepin je papričica sićušnog ploda, promjera oko pola centimetra (5 - 6 mm) (na slici lijevo - u prirodnoj veličini) koji uspijeva na divljim biljkama što rastu u suhim pustinjama sjevernog meksika.sušeni tepini su mnogo ljući od papričica habanero ili tabasco. tepin je biljka trajnica i raste u obliku zaobljenih grmova koji se mogu iskopati te prenijeti na zatvoreno preko zimskih mjeseci i razdoblja mraza. nakon toga, kad zatopli, ponovno se mogu iznijeti van. kasno sazrijevaju. obično im treba 120 dana da izbace zeleni plod, a onda još dodatnih 80 dana (dakle, ukupno 200 dana) da se razvije u zreli, crveni plod. sve vrste papričica su trajnice. tepin se može uzgajati u posudama zapremine 2-3 galona (7,5 - 11 litara). na taj način biljka može uspijevati 4-5 godina. obzirom da je divlja biljka, sjeme će početi klijati u razdoblju između 3-12 tjedana, pri temperaturi između 26 i 29°C, a postotak proklijanih sjemenki može biti između 55% i 90 (pa i više) %. da bi se dočarala ljutinu tepina, postoje različite skale ljutine. ja ću ovdje prikazati (pojednostavljenu) dremannovu skalu. brojevi govore koliko će unci salse imati ljutinu od samo jedne unce ploda papričice. 1 unca = 28,35 grama općenito - svježi crveni plodovi su 2-3 puta ljući od zelenih plodova, a suhi plodovi su 2 - 10 puta ljući od svježih. slova u zagradama stoje za suhi plod (d) ili svježi plod (f). slatka paprika---------------------------0 cubanelle-------------------------------1.5 (f) conquistador-----------------------------9 (f) rio grande------------------------------25 (f) sandia----------------------------------42 (f) mulato---------------------------------135 (f) trupti----------------------------------400 (f) sucutuba habanero--------------------555 (f) cayenne long slim (duga ljutica)-------625 (f) cayenne french------------------------667 (f) habanero ecuador red-----------------833 (f) manzano yellow------------------------840 (f) aji yellow----------------------------1,000 (d) tapahuna indian habanero-----------1,333 (f) portugal hot-------------------------1,428 (f) papafina habanero-------------------1,667 (f) fogoso habanero--------------------2,222 (f) doida habanero----------------------3,333 (f) xixixi habanero-----------------------5,000 (f) beberrona habanero------------------6,666 (f) round chilly--------------------------7,143 (d) rebentona habanero-----------------9,000 (f) red chili (crveni feferon)------------10,000 (f) tabasco----------------------------10,000 (f) habanero orange------------------ 10,000 (f) habanero white bullet--------------16,000 (d) zimbabwe bird----------------------19,500 (d) assam------------------------------20,000 (d) indian pc-1-------------------------25,000 (f) habanero gold bullet 40k-----------40,000 (f) tepín ---------------------- 20,000-64,000(d) to znači da će 1 unca tepina proizvesti 20000 do čak 64000 unci salse. drugim riječima, prevedeno u metričke mjere, nešto više od 28 grama tepina dat će nam od 567 do 1814 kilograma salse! za znatiželjne (hrabre? lude?) evo načina pripreme salse: namačite sušene pahuljice tepina u malo soka limete 24 sata, što je dovoljno da pahuljice omekšaju, zatim ih stavite u mikser (tj. blender) i dodajte još toliko limetinog soka da se dobije tekući umak. ohladite u hladnjaku. rok trajanja - neograničen. sretno. |

zlatna ribica (carassius auratus) je među prvim vrstama "udomaćenih" riba, a i danas je najčešći stanovnik akvarija. kao relativno mali član iz porodice šarana, zlatna ribica je pripitomljena verzija tamnosivog kineskog šarana koji je dovežen u europu krajem 17. stoljeća.maksimalno može narasti do dužine od 59 cm, a maksimalna težina joj je do 3 kg, iako su ovoliki primjerci vrlo rijetki. najčešće narastu do polovine tih dimenzija. zlatna ribica izvorno živi u rijekama, jezerima i mirnim vodama do dubine 20 m. to su slatke vode u područjima suptropske klime s pH između 6 i 8. temperatura vode u kojoj može preživjeti je u prilično velikom rasponu, između 0 i 41°C! jelovnik im se sastoji od račića, kukaca i vodenog bilja. polažu jajašca u vodenu vegetaciju. najveću popularnost u akvaristici zlatne ribice duguju svojoj otpornosti i izdrživosti. zlatna ribica je hladnovodna riba i može živjeti u akvarijima bez grijača, pa i u vrtnim jezercima. tako na otvorenom može preživjeti čak i kratak period hladnoće, kad se na površini stvori tanak sloj leda, i to sve dok ispod leda ima dovoljno kisika. jeste li znali da su zlatne ribice jestive? eto. jesu. ali se vrlo rijetko mogu naći na jelovniku. :) selektivno razmnožavanje i uzgajanje dovelo je do stvaranja nekoliko varijeteta u bojama zlatnih ribicam od bijele, crvene, raznih nijansi narančaste, žute pa i crne. također su umjetno dobiveni i različiti oblici tijela, peraja i očiju. takve ekstremne verzije zlatnih ribica mogu opstati samo u akvarijima jer su manje otporne na uvjete iz okoline nego originalni, 'divlji' varijeteti. zlatna ribica i ostale vrste iz porodice šarana često se puštaju u ribnjake da bi smanjile populaciju komaraca koje se razmnožavaju oko vode. no to često može dovesti i do neželjenih posljedica što se lokalnog ekosustava tiče. iako su se isprva zlatne ribice držale u malim kuglastim akvarijima, zdrava i sretna ribica morala bi imati na raspolaganju najmanje 40 litara vode da bi doživjela punu starost. svaka iduća zlatna ribica u akvariju zahtijeva dodatnih 20 litara, pa čak i do 200 L, ovisno o veličini. rečeno je već da zlatne ribice mogu preživjeti u ovećem temperaturnom rasponu vode, ali optimalna temperatura vode u akvariju bila bi oko 20 do 22°C. što se hranjenja tiče, svejedi su. ribica će veselo pojesti svu hranu koju joj stavite na raspolaganje, time se dovodeći i u stanje prejedenosti (ako je prečesto ili previše hranite) što može dovesti do kobne začepljenosti crijeva te do vrlo bolne smrti. do spolne zrelosti će se razviti samo u slučaju da joj se omogući dovoljna količina vode i pravih nutrijenata. razmnožavanje obično slijedi nakon određene promjene temperature, najčešće u proljeće. jajašca koja je ribica polegla u vodeno bilje treba odvojiti u poseban akvarij da ne bi došlo do kanibalizma - roditelji često, bez ikakvih problema, pojedu sve što se miče u vodi, pa tako i svoje potomke. među američkim studentima godinama je vladao hir gutanja zlatnih ribica kao oblik senzacije. prva takva 'zabava' zabilježena je 1939. godine na harvardu. studenti su se ovakve zabave zasitili tek nekoliko desetljeća poslije. u mnogim zemljama, organizatori karnevala i sajmova često su dijelili zlatne ribice u plastičnim vrećicama, kao nagradu za osvojenu igru ili tombolu. u ujedinjenom kraljevstvu vlada je predložila zakon o zabrani ovakvog oblika "nagrađivanja", ali izvještaj iz 2005. godine pokazao je da je taj prijedlog odbačen. često se spominje kako zlatna ribica ima memoriju koja traje samo nekoliko sekundi, ali to nije posve točno. one imaju nešto što bismo mogli nazvati selektivnom memorijom. drugim riječima, one imaju neku vrstu svijesti o tome da se nešto dogodilo u nedavnoj prošlosti, ali ne mogu točno odrediti što to. zlatne ribice mogu se naučiti jesti iz točno određenih prstenova - hranilica u akvarijima ili čak iz ruke vlasnika, jer se sjećaju da je u tom prostoru (tj. tamo gdje je hranilica) uvijek nešto dobro, samo što se ne mogu sjetiti što je to dobro. ako je neki predator u blizini (npr. čaplja), vrlo vjerojatno će se sakriti dok opasnost ne prođe, samo što neće znati od čega se to skriva. jednostavno zna da je potrebno skrivanje u tom trenutku i to je to. zlatna ribica također ima određen pojam o vremenu i u akvarijima (tj. u zatočeništvu) može prepoznati kada je vrijeme hranjenja. to se vidi po njenoj uzbuđenosti kad se pojavi 'hranitelj'. ... uhvatio mujo zlatnu ribicu. i ona mu ispadne. - a ništa ribo... onda idemo zlataru. |

evo jedan post o povijesti dreadlocksa. ukratko. mnogi danas ne znaju da postoji razlika između onoga što se tradicionalno naziva dreadlocks i modernog poimanja toga naziva. dreadlocks imaju dugu povijest, a vezani su i uz neka religijska shvaćanja.dreadlocks se tradicionalno povezuju s vjerom ras tafarija i simboliziraju njihovu odanost bogu. iako povijest dreadlocksa i njihova veza s rastafarijancima počinje negdje oko 1920-ih, vjeruje se da su razne stare kulture mrsile kosu u ovaj oblik tisućama godina u prošlost. zapravo, mnogi vjeruju da artefakti iz starog khemeta (egipta) prikazuju crteže svećenika i članova kraljevskih obitelji s dreadlocksima na glavi. ako znamo da je ta drevna civilizacija postojala još prije 3500 tisuća godina, dreadsi su, očito, prisutni jako dugo. prvi pravi zapisi u kojima se spominju dreadlocksi, jesu oni na indijskim vedama, još iz 1800. g.p.n.e. mnoga germanska plemena su ih također nosila, grci, samson i ivan krstitelj, ljudi s prostora oceanije te naga indijanci. i tutankamon ih je nosio - a oni postoje i danas. afričko pleme mau mau nosili su dreadlockse da bi zastrašili kolonizatore kenije. čak je i cezar tvrdio da su ih stari kelti nosili, opisujući njihovu "zmijsku kosu". sredinom 20. stoljeća dreadlocks su postali simbol prkosa onih koji su ih nosili naspram društva u kojem su, na neki način, bili potisnuti ili odbačeni. usprkos toj socijalnoj averziji, rastafarijanizam se i dalje kontinuirano širio, a nakon svjetski poznate ikonizacije dreadlocksa sa bobom marleyem, postupno su postajali sve više prihvaćani u društvu. 1980-ih bob marley umire, ali njegov utjecaj na širenje kulture dreadova je i dalje rastao. mnogi raste i ne-raste počeli su mrsiti kosu u dreadlockse, iako se to i dalje u javnosti smatralo nekom vrstom tabua. u kasnim 1990-im popularizacija dreadlocksa je narasla do te mjere da se u nekim prostorima nošenje ovakve frizure smatralo ultra modernim, te se izgubio ono prvotno shvaćanje dreadlocksa kao simbola društvene odbačenosti i inata. pojavile su se nove i brze tehnike kovrčanja kose u dreadlockse, a time se izgubila i ona osnovna, duhovna simbolika. kultura i tradicija dreadlocksa je uvelike pojednostavljena, ali i - smatraju neki - podcijenjena. danas broj onih koji se odlučuju za dreadlocks i dalje raste. dreadlocks postaju sve više i više prihvaćeni i u profesionalnim krugovima. a vrijeme će pokazati - opet smatraju neki - je li to samo trenutni hir ili pak početak neke nove revolucije kosom. |

|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
![]() Jeste li znali kakva je povijest piva? Opis bloga: sve što bi možda nekoga moglo zanimati, a nikada mu nije palo na pamet da pita... ![]() linkovi: ŠTEDIMO.com Wikigraphy Geografija.hr, HoMovens, National Geographic HR, Geo.hr, World Science, Wikipedia (hr), Info Adriatic, World Conservation Union, Crvena lista ugroženih vrsta, Neboderi svijeta, Guinness World Records, Gmo.hr ![]() blogovi: traveling light, bitke kroz povijest, mitologija, cvjetak mali, plemenske zajednice, ephy, priroda ![]() |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||