Zaboravljena mjesta
petak, 26.03.2021.
Crni Potok
Ako kojim slučajem idete guglati Crni Potok morati ćete dobro pripaziti što točno tražite jer taj naziv nose mjesto pored Topuskog, šuma u blizini Našica u kojoj se nalazi spomenik za žrtve Drugog svjetskog rata i bivše selo koje se nalazi sjeverno od Slavonskog Broda u šumovitom dijelu gore Dilj. Nije teško pogoditi da ću pisati o ovom zadnjem. Za razliku od svih prošlih mjesta o kojima sam pisao, u Crnom Potoku ipak živi jedna obitelj koja se bavi uzgojem svinja. Službeno, prema zadnja dva popisa stanovništva tamo ne živi nitko, ali eto; netko se ipak u međuvremenu odlučio na takav način života.
Vjeruje se kako je selo naseljeno dolaskom Turaka, a prvi put se u dokumentima spominje davne 1687. kada su tamo živjele 3 obitelji. Legenda kaže kako je selo dobilo ime po vinogradima. Pričalo se da su u davna vremena iznad sela postojali vinogradi koji su bili brojni i rodni toliko da je za vrijeme obilnih kiša, od zdrobljenih bobica kroz selo tekao "crni potok". Popis stanovništa pokazuje da Drugi svjetski rat nije značajnije utjecao na broj stanovnika. Vidljivo je kako je nakon rata situacija bila donekle dobra, ali već nakon 10-15 godina dolazi do pada broja vjerojatno jer su stanovnici odlazili živjeti u Slavonski Brod. Sam Crni Potok nalazi se u dijelu Dilja koji je dosta udaljen od "civilizacije" i na otprilike 400 metara nadmorske visine. Nije samo blizina Slavonskog Broda utjecala na stanovništo. Smatra se da je "početak kraja" bio potres koji je pogodio Slavonski Brod 13.4.1964. godine. Epicentar je bio samo nekoliko kilometara od Crnog Potoka, a jačina potresa iznosila je 5,6 stupnjeva po Richteru (više o tome: Potres u Sl. Brodu 1964. i Potres u Sl. Brodu 2. članak).
Nažalost, u zadnje vrijeme smo se svi upoznali sa potresima pa znamo koliko je zapravo jako 5,6 stupnjeva. Ljudi se iz sela nisu iselili toliko zbog same štete koja se dogodila nego zbog toga što je vlast "digla" ruke od njih. Isplativije im je bilo stanovnicima podijeliti zemlju u okolnim mjestima nego izgraditi ceste, dovoditi struju u selo, pomoći više u obnovi itd. Sam položaj sela usred Dilja samo je još više utjecao na takvu odluku. Možda da nije bilo potresa i da određen iznos sredstava nije išao u obnovu i izgradnju nakon njega; možda bi bilo više novca za Crni Potok. Ali, bilo je kako je bilo i teško je sada reći što bi bilo da se nije dogodio potres. Ono što sam uspio pročitati je to da osim spomenute obitelji koja uzgaja svinje u selu postoji stara crkva Male Gospe i ostatci kuća.
Put prema selu navodno nije nešto pretjerano težak ako ste u formi i ako volite hodati. Uz pomoć Googlea uspio sam locirati farmu od gore spomenute obitelji, ali mi je za oko zapelo neko jezero u blizini. Uglavnom, to je umjetno jezero Ljeskove vode i služi ribičima za pecanje, ali i za druženje. Preko slika mi baš super izgleda. Ovako, za neki izlet stvarno dušu dalo. Nakon planinarenja i hodanja malo uživati uz jezero. Nije loša ideja. I nije reklama.
Izvori: 1. https://blog.dnevnik.hr/broco/2008/02/1624219342/skitnje-crni-potok.html?page=blog&id=1624219342&subpage=0&subdomain=broco
2. http://www.glas-slavonije.hr/214959/1/Sela-nestala-zbog-odlaska-mladih-vojnog-poligona-jezera-i-kombinata
3. https://sib.net.hr/sibplus/skidamo-prasinu/3668327/posljednji-jaci-potres-u-slavoniji-bio-je-1964-steta-17-milijardi-dinara/
4. https://www.tzbpz.hr/hr/turisticke-atrakcije/izletista/ljeskove-vode2.html
5. https://hr.wikipedia.org/wiki/Crni_Potok_(Podcrkavlje)
6. https://www.dzs.hr/hrv/dbhomepages/naselja%20i%20stanovnistvo%20republike%20hrvatske/naselja%20i%20stanovnistvo%20republike%20hrvatske.htm
petak, 12.03.2021.
Veliko i Malo Nabrđe - današnji vojni poligon Gašinci
Do sada smo imali selo Grđevicu koje je nestalo zbog rata, rudarsko naselje Ugljenik koje je nestalo zbog zatvaranja rudnika odnosno, opadanja interesa za ugljenom pa sam nešto napisao o Kruščici koja je bila iseljena zbog stvaranja umjetnog jezera i izgradnje hidroelektrane. Istu sudbinu kao i Kruščica doživio je kineski Shi Cheng kojeg sam dosta "siromašno" zadnjeg opisao. Ovih dana teme vezane uz vojsku su dosta prisutne u našim medijima pa sam nekako krajičkom oka vidio informaciju kako je današnji vojni poligon Gašinci (nekad objekt JNA) izgrađen u blizini bivših sela Veliko i Malo Nabrđe. Sela su tada prisilno iseljena.
Guglajući o ova dva sela osjećaj je totalno drugačiji. Naime, Veliko Nabrđe je bilo većinski srpsko, a Malo Nabrđe hrvatsko selo. Ne moram previše pisati kako se o stvarima u Drugom svjetskom ratu više pisalo. Zbog toga i ova priča neće biti preduga jer nemam namjeru ulaziti u priče o ustašama, partizanima i ostalima. Pa evo, malo osnovnih informacija kojih i nema baš puno jer se piše samo o onome o čemu ne želim.
Veliko Nabrđe se prvi puta spominje u pisanim dokumentima iz 1422.godine kao Naburgia, 1428. ima naziv Naborgya, a 1474. godine naziv Nabergye. Postoji i podatak kako je tada (1432.), Naborgya bila "sjelo kotara". To bi valjda značilo da su bili središte, a pripadala su im sela: Brežnica, Blažinci i Kamenica. Za vrijeme Osmanlija selo se ne spominje, ali se spominje Đakovo. Turci su ga nazivali Jakova i bio je pokrajina. Doselio se velik broj Muslimana pa je Đakovo 1680. godine imalo oko 5.000 stanovnika. U gradu su uglavnom rušili postojeće objekte i izgrađivali nove. Izgradili su naravno, i džamiju. Nakon poraza u Slavoniji Turci se povlače i iz Đakova, ostavivši grad pust i spaljen. Podaci iz 1688. pokazuju da je tada u Đakovu bilo samo 13 naseljenih kuća. Prema prvom podatku o broju stanovnika 1857. Veliko Nabrđe imalo je 578 stanovnika. Broj je stalno rastao, a najveći je bio prije Drugog svjetskog rata ( 1931. - 920, neposredno prije samog rata - 1140). U utorak, 11.kolovoza 1942. seoski dobošar (to bi bio onaj koji raznosi vijesti) Krsta Savić obilazio je selo i čitao naredbu hrvatskih vlasti da svi mještani napuste svoje kuće, ponesu hranu za sedam dana i dotjeraju svu stoku i zaprege na sabirno mjesto. Muškarci su odvojeni od žena i djece i potom zasebnim stočnim vagonima odveženi u Jasenovac, a žene i djeca u logor Stara Gradiška. Iako je selo 1961. imalo 456 stanovnika, iseljeno je, a tadašnja vojska je u blizini izgradila vojni poligon. Država je ljudima isplatila nepoznat iznos odštete.
Popis stanovništva, Veliko Nabrđe
O Malom Nabrđu ima relativno malo podataka. Dobro, nisam ja baš niti tražio puno, budimo realni. Prema onome što sam pročitao pretpostavljam da je bilo hrvatsko selo. Iz podataka o broju stanovnika, a i po samom imenu vidimo da je bilo nešto manje od Velikog Nabrđa (znaaam, no shit Sherlock). Za razliku od Velikog Nabrđa, Malo Nabrđe je puno manje stradalo za vrijeme Drugog svjetskog rata. To je zbog toga što je u Malom Nabrđu živjelo hrvatsko stanovništvo. Zanimljivo, prilikom odlaska stanovništva tamošnju crkvu Srca Isusova u Malom Nabrđu srušili su tada sami vjernici, te građu prevezli u drugu podružnicu župe Levanjska Varoš (slično kao i u slučaju Kruščice o kojoj sam već pisao).
Popis stanovništva, Malo Nabrđe
Uz Malo Nabrđe vezana je i jedna ljubavna priča gradišćanskih Hrvata koju prenosim onakvu kakva je:
"Naime su se u ono vrime ljudi iz zapadne Ugarske masovno iseljavali. To nisu bili samo Hrvati, nego i Ugri i Nimci. Iseljeniki su prošli u Slavoniju u Hrvatskoj, jer onde je bilo djela i dostali su besplatno zemljišće. „Onde su zrušili velike loze i luge, a zato su dostali zemlju“
U Slavoniji su se upoznali i zaljubili dva mladi Gradišćanski Hrvati. On - Antun - je bio sin familije iz Petrovoga Sela, a ona je bila Ana Janiš iz Pinkovca. Mladi par se je zaručio i živio u selu blizu Đakova, tomu je bilo ime Malo Nabrđe. „Tote su živili do konca žitka“
Što se vojnog poligona tiče, napisao sam već da je gradnja počela 1962. Hrvatska je vojska rabila poligon većim dijelom Domovinskog rata, točnije, od 19. rujna 1991., kad je oslobođen od JNA. Do 1995. bio je jedini poligon na kojemu je HV mogao raditi veća uvježbavanja gađanja, a služio je i kao središte za smještaj prognanika, većinom iz BiH. Poligon danas služi za obuku pojedinaca i manjih skupina.
Izvori: 1. http://www.glas-slavonije.hr/175935/4/Djakovo-je-u-Sulejmanovo-vrijeme-bilo-Jakova---turska-pokrajina
2. https://hr.wikipedia.org/wiki/Veliko_Nabr%C4%91e
3. https://hr.wikipedia.org/wiki/Malo_Nabr%C4%91e
4. https://ika.hkm.hr/novosti/nakon-35-godina-crkveni-god-u-malom-nabrdu/
5. https://hr.wikipedia.org/wiki/Vojni_poligon_Ga%C5%A1inci
6. https://volksgruppen.orf.at/v2/hrvati/stories/2652747/
| < | ožujak, 2021 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 31 | ||||
Ožujak 2022 (4)
Svibanj 2021 (1)
Ožujak 2021 (2)
Veljača 2021 (1)
Prosinac 2020 (3)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv