I don't know which way I'm going,
I don't know which way I've come.
29.03.2006., srijeda
samo za taj osjećaj
 Baš se osjećam poletno. Da mogu, letjela bih. Sanjam često da letim. Moram konačno provjeriti što to točno znači. Ne vjerujem u te sanjarice. Puka znatiželja. Da, da letim. Ima baš dana kada se stvarno odlično osjećam. Još sad kad sam saznala da mogu s četvrtka na petak spavati u Zagrebu. Tko ne bi bio sretan? Kako jedva čekam. Ludo bude, uopće ne sumnjam. U školi mi je zakon, kave poslije škole još bolje. Uživam kada se sve mi, koje se već par godina znamo, jako smo dobre frendice, nađemo. Raspravljamo. Smijemo se. Tu smo jedna za drugu. Tak je. Tak treba. Niš se ne svađam s starcima. Trenutno nisam pospana. K tome je još i proljeće. Mislim da je i lijepo vrijeme zaslužno za ovo moje raspoloženje. Jedva sam čekala da dođe. Da se mogu bez jakne vani šetati. Danas sam prvi put ove godine, upravo pred 15 min, išla do dućana u majčici. Koji feeling. Puše vjetar, ali toplo je. Ljubav moja mi fali. Jako, jako. Ne mislim se niš učiti za sutra. Mama me zove na dvorište. Često dolazi u radnu sobu kada sjedim za kompjuterom, i čita kaj pišem. Pa nek čita. Sad se smije. Onak kak se ja smijem. Onda znate kak. Hehe. I ja se počinjem smijati. Koji duet. Sigurna sam da hoćete čuti. Ma ne sumnjam. Heheh. I sad bi svi tu one smajliće koje su nam dali stavili. Al ja nebum. Baš su grdi. Vele da budu ih nadopunili. Pa nek. Kak je super da je još oko pol sedam dan. Baš bi na bicikl. (Iva, si slobodna?) Baš vidim mamu, neš na dvorištu dela. Imam neku želju da joj pomognem. Već sam odustala. Idem se njihati. Idem pitati buraza dali ide s menom. Je, baš mi se nekaj da delati. Idem. Idem malo uživati. Dajte i vi. Ovo vrijeme nas mora zvleči van. No, konačno..idem… Javim se dok iz Zagreba dojdem. Je. Joj, ludo bu. No, već sam dosadna. Idem. Enjoj the rest of the day. *** Celo vreme ju slušam. Zakon, zakon pjesma. WISH YOU WERE HERE So, so you think you can tell Heaven from Hell, blue skies from pain. Can you tell a green field from a cold steel rail? A smile from a veil? Do you think you can tell? And did they get you to trade your heroes for ghosts? Hot ashes for trees? Hot air for a cool breeze? Cold comfort for change? And did you exchange a walk on part in the war for a lead role in a cage? How I wish, how I wish you were here. We're just two lost souls swimming in a fish bowl, year after year, Running over the same old ground. What have you found? The same old fears. Wish you were here. |
-18:11 - Just do it (21) - Just a waste - Ladder
26.03.2006., nedjelja
....
 NOT IN VAIN If I can stop one heart from breaking, I shall not live in vain; If I can ease one life the aching, Or cool one pain, Or help one fainting robin Unto his nest again, I shall not live in vain. Emily Dickinson EDIT: Ne želim. Ne smijem. Pokušati ću. Moram. Tko sam ja? Tko će nas pamiti? Naši unuci, njihovi unuci. Oni će se sjećati. Nitko više. Postat ću ime. Samo jedno u nizu. Statistika. To nije bitno. Bitno je da me pamte oni koji me sada znaju. Takvu kakva sam. Ne želim isprazan život. Isprazno, uzaludno živjeti. Ako moje bivanje ovdje pomogne barem jednoj osobi, neću se tako osjećati. Ona će me pamtiti. Ahilejova majka mu je prije odlaska u rat rekla, da ako ostane u svom rodnom gradu, da će imati miran život, obitelj, da će biti istinski sretan ali da će se sjećanje na njega izgubiti.. Ako otiđe u rat, neće se vratiti živ, no njegovo ime bit će zbog njega samog, i njegove hrabrosti poznato svima, i odzvanjati će ušima svih budućih generacija. Naravno, otišao je, i pamtimo ga kao jednog od najvećih junaka grčke povijesti. Smatrao je bitnijim sjećanje na njega, nego sreću sa svojom obitelji. Ima i danas nekih koji bi postupili isto. Odabrali vječnu slavu. Tko nebi želio vječnu slavu? No, nisam ja jedna od njih. Ne treba meni slava. Ne trebaju meni tekstovi koji svjedoče o mojoj hrabrosti. Želim sreću. Želim pronaći sreću u malim stvarima. Želim da me pamte zbog mene. Zbog malih stvari. Znam da će sjećanje na mene izblijediti kad me više ne bude. No, bitni su oni koji su sada sa mnom. Oni me čine sretnom. I shall not live in vain.. I nebudem. Zbog vas koji ste svakodnevno uz mene…Zauvijek ću vas pamtiti.. |
-22:38 - Just do it (10) - Just a waste - Ladder
25.03.2006., subota
Drink and drive
|
Čekam. Ja, emina i željka. Ne znam ko nas vozi. Emina veli da malo kasni. Gledam na sat. Kasni već 10 minuta. Dolazi. Emina otvara prednja vrata, i ulazi. Samo će nas odvesti jedno selo dalje. Da idem? Otvaram zadnja vrata, i sjedam. Koliko je to pametno? Pa ja ga ni ne poznam. Eminin frend. Veli da dobro vozi. Kak da ja to znam? Brzinom munje prolaze mi svakavi mogući scenariji kroz glavu. Pobjegni. Bježi. Imaš još vremena. Možda je ovo zadnji put da si sjela u nečiji auto. Možda iz njega nikad ne izađeš. Možda izađem. Možda ne. Ma bit će sve u redu. I bilo je. Ovaj put. Jeste li se ikad zapitali dali je ovo možda zadnji put da ulazite u nečiji auto? Ili u svoj auto? Koliko puta ste dopustili da vas vozi netko tko je popio koju čašicu? Znam, takve vam priče prodaju i roditelji, i frendovi, a sad budem i ja. Nemojte. Nikad. Promislite dvaput. Ma ne dvaput, razmislite tolko puta koliko je potrebno. Recite ne, jer ako kažete da, može biti da ste pristali na to da nikad iz tog auta ne izađete.  Drink and drive Near to the door he paused to stand as he took his class ring off her hand all who were watching did not speak as a silent tear ran down his cheek and through his mind the memories ran of the moments they walked and ran in the sand hand and hand but now her eyes were so terrible cold for he would never again have her to hold they watched in silence as he bent near and whispered the words.. "I LOVE YOU" in her ear he touched her face and started to cry as he put on his ring and wanted to die and just then the wind began to blow as they lowered her casket into the snow.... this is what happens to man alive..... when friends let friends.... drink and drive. |
-14:24 - Just do it (15) - Just a waste - Ladder
23.03.2006., četvrtak
23.3.2006 (iii, ve bu dvaput datum pisal, kjut:))
|
Godina dana. Prošli smo tolko toga. Lepog. Predivnog. Prekrasnog. I mogla bi tak u nedogled s pridjevima. Nema ga. Fali mi. Toliko mi fali. Drži me to što sutra dolazi. Jaaj, sutra dolazi.. Jedva čekam da ga zagrlim. Da me poljubi. Ah, jedva čekam.. Evo pjesme koja nas povezuje od kad smo se upoznali. Od kad se zaletel v mene s biciklom. Išli smo doma s Gibbonijevog koncerta. Heh. I zaletel se v mene. Bila sam 8 razred. Heh, i negde 2 tjedna posle smo prohodali. I onda v prvom razredu još jemput. I v trećem još jemput. Ovo je bila the most beautiful year of my life. A bude ih još. Jaj, kak jedva čekam da dojde. Tak znači. 23.3 je. Jedna godina nam je. Godišnjica. I sretna sam, stvarno sam sretna. Presretna. Da ne duljim. Evo pjesme. Činim pravu stvar Možda dogodi se čudo I onda uspijem prešutjeti Teške riječi i sve grubo Sve što ljudi govore kad se više ne vole Možda se jednom rodi nada I onda uspijem ti priznati Da si najbolja do sada A da s tobom nijedna ne može se mjeriti Nema pravila Tu nema pameti Kad nastupi tišina Mi smo dvoje ljudi što se ne mogu razumjeti I činim pravu stvar (ne spominjem te ja) Jezik pregrizem da ne bi opsovao Ovaj život što ga dijelim napola I kada poželim ja Jezik pregrizem da ne bi opsovao Ovaj život što ga dijelim napola Što je moje, što je tvoje? Tako ne mogu razmišljati Sve smo gradili u dvoje I sve iz temelja sad čemo podijeliti Kome noć a kome dan? Ne, tu nema pameti Kad nastupi tišina Mi smo dvoje ljudi što se ne mogu razumjeti Gibonni Evo i naše familije:) .. sutra bumo pak na okupu..  ljubavi, šetati ćemo ruku pod ruku, poznatim nam ulicama. sretni. |
-18:28 - Just do it (16) - Just a waste - Ladder
20.03.2006., ponedjeljak
Cartoons
 Kao klinki bio mi je najdraži program. Dok jedeš pred televizorom, buljiš v njega, usput paziš da puno ne nasmetiš, a gledaš Scooby Doo-a, ili Cow and Chicken.. i Dexters Laboratory.. jaaj, dok se sjetim one lude Dee Dee.. ili Blinky Billa. Bila sam negde 4 razred, možda čak i mlađa kad su mi ga ukinuli, i stavili onaj blesavi Super RTL. Kaj ne kuže kolko je Cartoon network bolji? I sad mi fali. Ma sigurna sam da bi svi mi gledali te crtiće, samo da imamo program. Ne volim ove sinkronizirane prijevode koje su puštali na Novoj. Tu i tam sam ih gledala, ali, nije to to. Cartoon network je bil program s kojeg smo svi naučili engleski. Zabavljal nas je. Voljeli smo ga. Barem ja. Uvijek kad sam gledala televiziju, uvijek sam gledala Cartoon Network. Ali baš uvijek. Šteta što ovi mlađi naraštaji nemaju takvu priliku. Hehe. Dee Dee. I Ed, Edd nad Eddy.. Je, gledala sam ja i Tabalugu, i Powerpuff Girls,.Je i Johnny Brava. I Am Weasel. Wacky races. 2 stupid dogs. The Flinstones. Hm. To su bila vremena.         sing with me!:D  In Dexter's Laboratory Lives the smartest boy you've ever seen. But Dee Dee blows his experiments To smithereens! There is gloom in doom While things go boom In Dexter's lab!!!  Fighting crime trying to save the world Here they come just in time The Powerpuff Girls Powerpuff!  "Mama had a Chicken, Mama had a Cow, Dad was proud, He didn't care how. Cow. Chicken. Cow and Chicken!" |
-18:54 - Just do it (30) - Just a waste - Ladder
19.03.2006., nedjelja
our journey
 *** čula puno ljudi koji se pitaju kako bi štikla zvučala na engleskom.. eto baš ovako... My high heel For the grass has not yet sprouted where my high heel has trodden Come, come, hop, hop Come, my chicken Tick-tock round half past two You shall pinch me in a way it shall not be seen I know well your type of people For the devils are your godfathers Ring, ring, you shall ask for my number Knock, knock, knock on some other girls door Sojka, girlie, do put on your little socks Oyes yes, o yes yes, o yes yes yes Sssss sex Hop, hop, shag, shag Shoo, shoo, run to some other girl Hoppity, hoppity, zoomba, zoomba Hay, straw, cheese, salami Red beet has sprouted, red beet has died Africa the pepper Golden ring thin moustache. bilo je jače od mene, morah je objaviti.. heh.. |
-17:11 - Just do it (17) - Just a waste - Ladder
16.03.2006., četvrtak
imaš li je?
|
Osjećaji. Utjeha. Radost. Sreća. Tuga. Bol. I još boli.  Maska. Imaš li je? Stavljaš li je? Jednom mi je netko rekao da on to nije. Da je to njegova maska. Maska obrane. Štiti se njome. Ljudi ne smiju znati. Ne smiju znati što se tu krije. Što je iza maske. Izvana smo svi jaki. Sretni. Savršeni. Jesmo li? Ili je i to jedna od naših maski? Stavljamo li svaki dan drugu? Imamo li za svaku osobu posebnu? Ili našu posebnost ne krijemo iza maske? Imaš li je? Stalo ti je do nekog. Toj osobi je svejedno. Stavljaš li masku ravnodušnosti, ili ćeš joj reći što osjećaš? Piješ. Druga osoba ne pije. Pijan si. Druga osoba nije. To joj nije potrebno. Skrivaš li svoje ja iza toga? Ili svoje pravo ja pokazuješ potaknut alkoholom? Jesmo li onda bez maske? Ili stavljamo još goru? Ako svaki dan nosimo svoju masku, a svjesni smo da to nismo mi, postajemo li to? Ili smo to već odavno postali? Jesmo li ono što ne želimo biti? Govorimo li ono što se od nas očekuje, ono što očekujemo i mi od nas samih, a to nismo mi? Kako znati kada smo maska? Kako znati kada smo postali svoja maska? Imamo li je uopće? Ako nosimo maske, jesmo li mi ikad iskreni? Dopuštamo li ikad bilo kome da vidi što se u nama krije? Jesmo li svjesni da ne dopuštamo? Koliko daleko možemo otići sa neiskrenošću? Koliko daleko smo iskreni? Nitko ne zna sve o vama. Niti vi želite da zna. Vaši najbolji prijatelji ne znaju sve o vama. No znaju više. Više od drugih. Znate li vi sve o vama? Poznajemo li sami sebe? Stalno govorimo jedni drugima koliko se dugo i dobro poznajemo. Da se znamo u dušu. Da znamo kako će određena osoba u bilo kojem trenutku reagirati. Znamo li mi nju zapravo? Ili znamo samo masku koju ona nama prezentira? Znamo li samo kako će njezina maska reagirati? Ne znamo. Isto tako ne znamo dali druga osoba ima masku. Nikad nećemo priznati da je mi imamo. Imamo li je? Nadam se da ne. Imajući masku ne dopuštamo nikome da dopre do nas. Noseći masku zavaravamo sami sebe. Postajemo maska. Ono što ne želimo biti. Kada jednom to postanemo, teško je pokazati svoje pravo ja. Ono u pozadini. Pokušajmo. Pokušajmo biti mi. Biti svoj ja. Biti ono u pozadini. Biti iskreni. Sa sobom i drugima. *** ova slika je izmamila mnogima osmijeh u njemačkoj.. izbacite uljeza!! (tejči nej se srditi..)  |
-20:33 - Just do it (15) - Just a waste - Ladder
14.03.2006., utorak
hier bin ich:)
|
ello! evo mene u weilheimu,.. cak sam se dokopala interneta.. bas mi je lepo tu, malo mi je naporno ali jako lepo.. imam jednu zakon familiju, jako su dragi, celo vreme me sopaju s hranom.. cura kod koje sam zove se barbara, i bas je vredu.. da se pohvalim, ide mi dobro njemacki, tak su mi bar drugi rekli, i tak.. imam svoju vlastitu sobu, saki dan idemo van,. bili smo jucer na njihovim satovima u oberfachschule, i to mi je bilo najdosadnije.. ah.. skola im je ogromna.. ali nije bas lepa.. zakaj vec sutra moramo ici???!? bilo smo danas v münchenu, bas je najs bilo, shoppingovali smo i tak, i okej mi je bilo, i tak.. dosla mi je zeneskica, idemo jest, pak.. javim se uskoro.. sve vas pozdravljam!!! |
-19:16 - Just do it (6) - Just a waste - Ladder
10.03.2006., petak
.
|
danas. škola. kava. teretana. kino. film. spavanje. sutra. zagreb. ispit. dolazak. dolazak davora. rockas. fešta. spavanje. njemačka. |
-22:58 - Just do it (13) - Just a waste - Ladder
09.03.2006., četvrtak
..never..forget.... never forget..
 I have got two tattoos. One is on my right ar and it says Never. One is on my left arm and that says Forget. Never forget. I must never forget what makes me smile. I must never forget who my friends are and what they mean to me. I must never forget the journey I am on and the path I have chosen. I must never forget the source of my hapiness because without that I am just another person in the land of living dead. Anonimuss |
-18:14 - Just do it (15) - Just a waste - Ladder
08.03.2006., srijeda
...
 Somebody cries in the middle of the night A fragile soul caught in the hands of fate When morning comes it'll be too late EDIT: pišem ljuto. razočarano. mislim da svatko ima pravo za reći što god misli. svako mišljenje treba biti saslušano. raspravljeno. ali saslušano. jedna osoba, mogu reći, sa mnom i ne razgovara zbog toga što sam rekla što mislim. dvije, u bojazni da ću reći što mislim, nadale su se da neću reći ono što mislim. sve je povezano sa prošlom srijedom, koju nisam željela komentirati u svom prošlom postu. cure, misleći da će se takvo što ponoviti danas, već se nekoliko dana nadaju da nebudem pročitala knjigu. danas sam bila svjedok "davanja five", kada je profesor kasnio, čime bi se izbjeglo slušanje onog što imam za reći, pošto bi najvjerojatnije došlo do odgode na drugi tjedan. ali nej puno srati. to mi je rečeno više puta, u zadnjih tjedan dana. ali to za mene, nije sranje.. nije to za mene srati. to je reči svoje mišljenje. ako hoćeš, prihvati ga. ako ne. zaboli me. kolko god ja rekla da to nije istina, istina je da sam svim tim glupostima bila nafilana, i kolko god objektivna ja pokušavala biti, nisam to postigla. prošli put rečeno mie da sam bila preoštra. danas da sam ih razočarala. ponajviše sam razočarala sebe. zbog nemogućnosti istog. isti žar postoji u meni. mogla sam ga izvući. nemam opravdanja. no, samo nezanam zašto se svi tako boje da im se veli ono kaj oni neću da čuju. i kad to čuju prekidaju sve odnose sa tom osobom od koje su to čuli. znam da su svi čekali kaj budem rekla. i ja sam čekala. čekala sam da se upali ono nešto u meni. no, nije se. neznam zašto. nije da nisam imala kaj za reći. ili imala neš glupo za reći. no, istina, u jednom trenu sve mi je pobjeglo. znam kak se to drugima čini. sjede zajedno pa joj nije htela srati. neću da se takav dojam stekne. a sigurna sam da je baš tako bilo. ali zašto bi netko trebao biti kažnjen zbog svojih misli? već samim time što me na taj način, netko poslije tretirao, utjecao je na mene. razočarana sam. sobom. svojim slabostima. objektivno procijenjujem da ih imam. imam ih na pretek. i onda mi frendica, jedna od dotičnih spomenutih, pošalje poruku da cijeni kaj nisam srala, makar mi je bila očitana bukvica...no kako?.. Ne cijene se slabosti. nebi se trebale. Ja bih rađe da me cijene zbog mojih iskrenih djela, i zbog mene same. Nemam više snage. Borim se sama sa sobom. No, ja ću pobijediti. ne moj strah. Koji je ovdje bio presudan. ako ne neželite, ne morate ni razgovati sa mnom. ali, prihvatite i svoje greške. prihvatite da ih i ja imam. današnja, bila je to jedna od mojih. nebudem je ponovila. nikad. s bilokim. bilogdje. to je ono, za što bi htjela da se me cijeni. iskrenost. |
-13:56 - Just do it (15) - Just a waste - Ladder
07.03.2006., utorak
long time no see ... rezime proteklog tjedna
 Evo mene. Dugo me nije bilo. Nisam stigla. Nije mi se dalo. Ah. Puno razloga. A mislila sam i onda nikak ne stignem, ili ovaj blog zajebava, mrzim dok celi sistem pade, gad demit! A baš mi se neš piše, i dobim inspirejšon, i onda mi se ni post v wordu neda pisati. Je. Tak je to. Kaj se tiče proteklog tjedana, bilo je tu i tzv. uspona i padova, i lepih i grdih stvari. Je. Meni jedan od gorih. Davora mi nema doma. To mi je grozno. Onaj osjećaj dok hodam gradom, i znam da ga nema. Da ga nem vidla. Da nije tu z menom. I nebi se to tak grozno bilo da neznam da bude to tak 6 mjeseci. Šest mjeseci se nemo mogli videti prek tjedan kak spada. Niti čuti. Do ve, od kad je v Samoboru smo se čuli jemput telefonski, dok im je razvodnik (danas sam skužila sa se to tak zove) dal 10 min da obave pozive. Al barem mi se s porukom javi. Skrivećki, ako nikak drugačije. Rekel mi je da je skrivećki i mobitel napunil. Bar to. Tak bi ga htela čuti. Nisam mu glas od srijede čula. Bilo je i dužih perioda, odkad smo skupa, da se nismo vodli, ali ovo mi je najgore.. ne samo zbog toga kaj se ne vidimo, nego jer je to pola godine.. fali mi užasno.. Osim toga, sat hrvatskog bude jedan koji bude se pamtil. Bila sam stroga. Da bi bar mogla PMS okriviti. Ne mislim ve to tu nikaj preveč kometirati. Vi koji ste bili tam, znate kak je bilo, i kaj je se bilo rečeno. Moglo je i drugačije ispasti. Dosta. Točka. Petak je bila fešta. Dobra fešta. Sam da si tata nije v 12 zabrijal, i nazval me da moram doma dojti. «Bila si bezobrazna, nisi rekla kak dolaziš, pa izvoliš ve dojti». Inače smo si fest sfeštali. Dobra pijanka. Za neke. V subotu sam išla v zagreb, imala sam speaking i listening, CAE. Da. Bilo je okej. Mislim da je dobro prešlo. Fakat sam tu sub bila samo pol h doma, kak smo došli, išla sam v Varaždin,.. heh. Tak pak je smešno bilo. Gledali smo doru. Joj, moram da komentiram. Isuse bože. To je nevjerojatno. Štikla. Pobjedik. Oke, ljudi, publika joj je dala 15 bodova.. ajde, postoje svakakvi ljudi, sa svakakvim ukusima.. ali žiri, to me najviše iznenadilo. Dobila je od žirija 15 bodova. Unbelivable. Seve. Ali priznam, sralo se tolko po toj pjesmi, da nije čudo da se je čim prije htela čuti, i da se odma zapamti. Napravila si je seve i dobru reklamu. Novine. Novine. Filmić. Zuhra. I tak to ide. Još trava nije nikla tamo gdje je stala moja štikla. već znam, za manje od mesec dana tak se bude na tu pjemu čagalo na feštama. Niko već nebu raspravljal o kvaliteti. Ah. Kaj se mene tiče, pjesma je oke, za to – fešte, ali baš da je na Dori trebala pobijediti. Je, i ste skužili, se pjesme su se hitale na neki balkan. Možda nam je trebal dokaz da smo balkanci? Ili je dovoljan dokaz pobjedica? Baš je bilo smešno, ovi tatini frendovi, umjesto da utakmicu gledaju, komentitrali su haljine z menom. Heh. Propustila sam pripreme za fax. A kaj morem. Dobro da ih slijedeću nemam, ali sikak moram v zagreb, na drugi dio ispita. A onda v nedelju v njemačku. Dobro je to. Slušam baš natali. Dobra je ona. Malo je blentva, ali pjesme su joj baš okej. Hrvatska Nora Jones. Like it. Moglo bi se još kaj kaj toga pisati. Jer ovaj tjedan je skrival mnogo suza. Smijanja. Sreće. Tuge. Svega. To je sve. Sve od mene. Nisam baš zanimljiva. **  Don't be surprised when a crack in the ice Appears under your feet. You slip out of your depth and out of your mind With your fear flowing out behind you As you claw the thin ice. ** ediT: fale mi neki postovi.. nadam se da budu ih vrnuli kak vele v obavijesti.. kak mrzim dok blog zajebava.. ediT 2: Moja arhiva - tu možete pronaći izgubljene postove.. |
-13:17 - Just do it (6) - Just a waste - Ladder
Dnevnik.hr |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Opis bloga
I wanna fly And never come down And live my life And have friends around We never change, Coldplay  I miss you Blink 182 (I miss you, I miss you) Hello there, the angel from my nightmare The shadow in the background of the morgue The unsuspecting victim of darkness in the valley We can live like Jack and Sally if we want Where you can always find me We'll have Halloween on Christmas And in the night we'll wish this never ends We'll wish this never ends (I miss you, I miss you) (I miss you, I miss you) Where are you and I'm so sorry I cannot sleep I cannot dream tonight I need somebody and always This sick strange darkness Comes creeping on so haunting every time And as I stared I counted Webs from all the spiders Catching things and eating their insides Like indecision to call you and hear your voice of treason Will you come home and stop this pain tonight Stop this pain tonight Don't waste your time on me you're already The voice inside my head (I miss you, I miss you) Don't waste your time on me you're already The voice inside my head (I miss you, I miss you) (I miss you, I miss you) (I miss you, I miss you) -----  WISH YOU WERE HERE So, so you think you can tell Heaven from Hell, blue skies from pain. Can you tell a green field from a cold steel rail? A smile from a veil? Do you think you can tell? And did they get you to trade your heroes for ghosts? Hot ashes for trees? Hot air for a cool breeze? Cold comfort for change? And did you exchange a walk on part in the war for a lead role in a cage? How I wish, how I wish you were here. We're just two lost souls swimming in a fish bowl, year after year, Running over the same old ground. What have you found? The same old fears. Wish you were here. -----  Don't look back in anger So I'll start the revolution from my bed Cos you said the brains I had went to my head Step outside the summertime's in bloom Stand up beside the fireplace Take that look from off your face You ain't ever gonna burn my heart out So Sally can wait, she knows its too late as we're walking on by Her soul slides away, but don't look back in anger I hear you say Take me to the place where you go Where nobody knows if it's night or day Please don't put your life in the hands Of a Rock n Roll band Who'll throw it all away So I'll start the revolution from my bed Cos you said the brains I had went to my head Step outside the summertime's in bloom Stand up beside the fireplace Take that look from off your face You ain't ever gonna burn my heart out So Sally can wait, she knows its too late as we're walking on by Her soul slides away, but don't look back in anger I hear you say Don't look back in anger Don't look back in anger Don't look back in anger At least not today -----  Crying in the rain A-HA I'll never let you see The way my broken heart is hurting me I've got my pride and I know how to hide All my sorrow and pain I'll do my crying in the rain If I wait for stormy skies You won't know the rain from the tears in my eyes You'll never know that I still love you so Though the heartaches remain I'll do my crying in the rain Raindrops falling from heaven Could never take away my misery But since we're not together I pray for stormy weather To hide these tears I hope you'll never see Someday when my crying's done I'm gonna wear a smile and walk in the sun I may be a fool But till then, darling, you'll never see me complain I'll do my crying in the rain I'll do my crying in the rain I'll do my crying in the rain I'll do my crying in the rain -----  Forever young Alphaville Let's dance in style, lets dance for a while Heaven can wait we're only watching the skies Hoping for the best but expecting the worst Are you going to drop the bomb or not? Let us die young or let us live forever We don't have the power but we never say never Sitting in a sandpit, life is a short trip The music's for the sad men Can you imagine when this race is won Turn our golden faces into the sun Praising our leaders we're getting in tune The music's played by the mad men Forever young, I want to be forever young do you really want to live forever, forever and ever Forever young, I want to be forever young do you really want to live forever? Forever young Some are like water, some are like the heat Some are a melody and some are the beat Sooner or later they all will be gone why don't they stay young It's so hard to get old without a cause I don't want to perish like a fading horse Youth's like diamonds in the sun and diamonds are forever So many adventures couldn't happen today So many songs we forgot to play So many dreams swinging out of the blue We let them come true Forever young, I want to be forever young do you really want to live forever, forever and ever Forever young, I want to be forever young do you really want to live forever, forever and ever Forever young, I want to be forever young do you really want to live forever? |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
