Whisky bar

To see a world in a grain of sand And a heaven in a wild flower, Hold infinity in the palm of your hand And eternity in an hour. William Blake (1757-1827)

18.03.2007., nedjelja

Sloboda volje i moralna odgovornost

Osoba je odgovorna za zločin zato što je svojevojlno odlučila počiniti ga. Međutim, da li je ljudska volja uopće slobodna? Ako nije, kako onda ljudi uopće mogu odgovarati za zločine i druga kaznena djela?
Ljudi vjeruju da imaju slobodu izbora. Smatraju da je njihova volja slobodna da izabere između izlaska u kino ili na koncert, između pizze ili pašte, između HDZ-A ili SDP-A ili neke druge političke stranke. Budući da smatraju da im volja prilikom navedenih izbora nije ničime određena (u daljnjem tekstu ću koristiti rijeć determinirana) niti je ičime uvjetovana ljudi smatraju da imaju slobodu volje.


Determinizam

Međutim svaki izbor je ipak determiniran i uvjetovan nekim interesima pojedinca koji bira.
Tako će osoba koja izabere pizzu to učiniti iz razloga što je dan prije jela paštu ili će netko ići na koncert radije nego u kino zato što smatra da se film ne može mjeriti sa reality show-ovima ili netko bira HDZ ili HSP, a ne SDP ili SRP zato što je nacionalist.
Prema tome, ako je naš izbor determiniran i uvjetovan, mi nemamo slobodu volje. Naša volja slijepo sluša naše želje, koje su pak posljedica vanjskih okolnosti na koje mi nemamo utjecaj. Primjerice netko postaje nacionalist zato što ne može dobiti posao, a vidi da su njegovi susjedi druge i manjinske nacije zaposleni, pa zaključuje da je vrijeme da se njegova država oslobodi «stranog elementa», a da je dobio posao, nikada ne bi postao nacionalist.
Takva pozicija se naziva determinizam.
Prema determinizmu, čovjek je poput padajućeg lista. Padajući list ne upravlja svojim padom, niti ima utjecaja na njega, več njegovim padom upravljaju vanjske okolnosti, a to je vjetar koji je determiniran prirodnim zakonima.
Tako je i slučaj s našim nacionalistom. On je postao nacionalist zbog nečega na što nije mogao utjecati, te će onda takvo njegovo determinirano i uvjetovano vjerovanje tjerati njegovu volju. Takva osoba nije mogla izabrati SDP umjesto HDZ-a, iako joj se to čini jednostavnim (samo potez kemijskom na papiru).Volja te osobe je uvjetovana gospodarskim i sociološkim prilikama u društvu kao što je pad lista uvjetovan vjetrom.

Kompatibilizam

Ipak, netko će reći, dobro, sve navedene determinističke teze su istinite,međutim ono što nas čini slobodnim je to što me nitko nije fizički prisilio na neku radnju. Nitko mi nije prijetio da će me ubiti ako naručim pizzu umjesto pašte ili glasam za SRP umjesto SDP-a.
Dakle moje želje i vjerovanja mogu biti određeni nekim vanjskim okolnostima koje su nezavisne od mene, pa unatoć tome ja imam slobodnu volju jer me nitko ne prisiljava na činjenje određene radnje.
Ipak, bez obzira što me nitko ne prisiljava, moje želje, vjerovanja, sudovi nisu nastali mojom slobodnom voljom već kao posljedica vanjskih okolnosti na koje ja nemam utjecaj.
Drugim riječima, bez obzira što me nitko ne prisiljava na neku radnju, ja i dalje nemam slobodnu volju.

Mozak = um

Deterministi prihvačaju istinitiom tezu da su mentalna stanja (naša vjerovanja, želje, sudovi) jednaka fizičkim mikro česticama (atomima, molekulama etc...) . Oni izjednačuju um (kao nešto što se smatralo nematerijalnim, sa mozgom, onosno neuronskom mrežom, kao nečim što se smatralo materijalnim)
Budući da su materijalni predmeti determinirani prirodnim zakonima , iz navedenog se da zaključiti da mentalna stanja funkcioniraju po jednakim prirodnim zakonima, kao i vjetar ili udarac kamena.
Ako bacim kamen određenim intenzitetom u staklo, staklo će se razbiti, također ako imam želju pojesti Pizzu i imam dovoljno novaca za pizzu, pojest ću je.

Kant

Za razliku od determinista, zastupnici slobode volje (najpoznatiji je njemački filozof Immanuel Kant) tvrde da su naša mentalna stanja nezavisna od prirodnih zakona. Kada sam već spomenuo Kanta 'ajmo malo o njemu.
Samo se fizički (pojavni )predmeti ravnaju prema prirodnim zakonima, dok je naša volja i um (mentalna stanja) nezavisna od prirodnih zakona . On iznosi sljedeći primjer slobode volje; Ja sjedim na stolici ili klupici i gledam...recimo valove.Sve dok ja sjedim na stolici svjet je determiniran prirodnim zakonima.Međutim, onda donosim odluku da se dignem sa stolice i prekidam deterministički lanac svojim dizanjem sa stolice.
Jasno, determinist bi odmah prigovorio Kantu da je osoba imala neke svoje razloge za dizanje sa stolice, budući da je imala razloge osoba nije donjela odluku slobodnao, prema tome osoba nema slobodu volje.
Međutim, takva je argumentacija cirkularna, jer deterministi zaključuju da je osoba imala neke razloge za dizanje sa stolice time što se digla (tu ne mislim o erekciji koja je porilično determinirana), a dizanje sa stolice opravdavaju nekim razlozima.
Ipak ako se osoba odlučila dići sa stolice bez razloga onda je radnja slučajna ili luda, a ludost ne može biti dokaz slobode volje.
A slučaj?

Kvantna fizika kao dokaz slobode volje

Dostignuća na polju kvantne fizike su pokazala da se čestice na sub atomskom nivou (mikro razina) ne povezuju po nekoj pravilnosti. Odnosno ne može se utvrditi pravilnost između njihovih veza. Pa su se fizičari podjelili u dva tabora;

1.Deterministički (vjeruju da se može utvrditi pravilnost na mikro razini, samo naža znanost još nije napredovala do tog nivoa)
2.Slučaj (vjeruju da su veze na mikro razini slučajne, dok su na makro razini (svijet kakav mi vidimo) determinirane

Zastupnici slobode volje se koriste analogijom između slučajnosti u kvantnoj fizici i slobodne volje. Jer kvantna fizika pokazuje da nema determiniranosti u priodi i prirodnim zakonima, prema tome ako se naša volja ravna u skladu sa prirodnim zakonima, ona nije determinirana.
Tvrde da je naša volja slobodna, budući da je mikro razina slobodna.
Kako bi svijet izgledao da grupa «The Beatles» nije imala volje otići u Hamburg?
Možda statistički postoje mogučnosti sigurnijeg predviđanja, ali ako postoji i najmanja vjerojatnost da se nešto ne dogodi, znaći da postoj prostor za slobodu.

Psihološki zakoni

Kada bi mentalna stanja bila nezavisna od fizičkih zakona, kao što tvrdi Kant, da li bi onda mentalna stanja imala svoje psihološke zakone po kojima se ravnauju?Svaki psiholog, psihoanalitičar i psihijatar će reći da.
Prepostavlja se da ako su ti zakoni nezavisni od prirodnih, onda nisu determinirani. Ali kakvi su to ne determinirani zakoni. Meki? Meni se ipak čini da je to proturječje, jer pod pojmom zakon se prepostavlja da se stvari odvijaju po određenom obrascu.
Prema tome, čak i da postoje psihološki zakoni, mi nemamo slobodu volje.

Problem kazne

Ako je determinizam istinit, kako onda kazniti zločince. Kako prihvatiti da je neka osoba učinila ratni zločin samo zato što je našla u tom nasilnom kauzalnom lancu?
Ako su radnje osobe određene, onda osoba nije kriva za ništa.
Tu nam u pomoć može doći već navedeni kompatibilizam.
Iako sa ontološkog stajališta kompatibilizam nije istinit ( takvo tumačenje nam ne može dokazati slobodu volje), kompatibilizam je koristan sa etičke strane.
Zašto?
Zato što tvrdi da je osoba odgovorna za svoje postupke sve dok je netko fizični ne prisiljava na određenu radnju.
Prema tome, ako neku osobu nitko nije fizički prisilio na masakr civila, ta osoba je odgovorna za ratni zločin, prema tome i kriva za njega. Uzmimo, primjerice situaciju gdje zapovjednik vojske plemena ili nacije A prijeti fizičkom likvidacijom sve djece civila plemena ili nacije B, ako ne izabere jedno djete i vlastoručno ga ubije.
Tko je u takvoj situaciji odgovoran za zločin?
Jasno, zapovjednik plemena ili nacije A.
Bez obzira što je njegova krvoločna narav uzrokovana, recimo teškim djetinjstvom, tog zapovjednika nitko nije fizički prisilio na zločin. Dok civil plemena ili nacije B čak i ako je vlastoručno ubio svoje dijete nije odgovoran za zločin, budući da je bio fizički prisiljen na tu radnju.
Dakle, prigrlimo kompatibilizam.

Epilog

Zato što smo moralno odgovorni, moguće je da imamo slobodu volje.

PS-Jučert sam gledao na netu predavanje Slavoja Žižeka u kojem kaže da se sloboda ne očituje u izboru između pite ili pizze, već u bitnim odlukama, hoću ili neću ići u rat, koje su po njemu determinirane, odnosno nisam m ogao odlučiti drugačije, ipak u isto vrijeme su odraz najveće slobode naše volje, jer je to naša čvrsta odluka. Takvo viđenje slobode volje se u potpunosti razlikuje os svega što sam gore naveo, međutim, iako se u potpunosti ne slažem, čini mi se da pomalo dodiruje srž problema. Naime, ne opterečuje se razlozima koji stvaraju naše misli i želje, već se bavi samom odlukom volje koja je spremna napraviti ono što želi i ništa je ne može spriječiti, a tim voljnim čin om naša osoba se u potunosti ostvaruje i tako postaje slobodna. U isto vrijeme smo gotovo fatalistički određeni (predestinirani) jer nešto se nije trebalo dogoditi, ali kada se dogodi retroaktivno se pokazuje da je sve što je prethodilo tom činu bili sa svrhom da se upravo taj čin dogodi. Po žižeku smo u isto vrijeme predestinirani i slobodni. Odnosno u isto vrijeme se opravdavaju dvije suprotne pozicije sloboda i fatalizam. (za fatalizam vidi tekst i komentare OVDJE).

Slavoj Žižek o istovremenosti slobode i predestinacije




- 08:04 - Komentari (14) - Isprintaj - # prijavi hr.digg

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< ožujak, 2007 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

Komentari On/Off

Opis bloga

Priče, pjesme, filozofski i rock and roll eseji.



Image Hosted by ImageShack.us

Linkovi

o meni

Ime: Marin Tomić

Sviram u grupi: Gerila, Družba bijesnih lisica

Svirao: Ventil inc., Eksplozija, Mario Furka & Štićenici, OŠ Sulud III


Image Hosted by ImageShack.us

Moji romani

Cyber Joint

John Buddha, vječno putovanje heroja





Potpuni opis stanja svemira podrazumjeva smjesu (superpoziciju) svih mogućih njegovih stanja......Jednostavno govoreći, u modelu mnogo svjetova, ako se nešto može dogoditi, onda će se i dogoditi, a najbolje uporište ima u činjenici da svjesni život postoji životom svakog čovjeka.

(Werner Heisenberg, Promjene u osnovama prirodne znanosti...Kruzak, Zagreb, 1998. str 136)







"Zar može poginuti zmaj od zmijskog otrova? reče. - Nego uzmi natrag svoj otrov. Ti nisi dosta bogata da bi mi ga mogla pokloniti." Na to mu guja pade ponovno oko vrata i lizaše mu ranu.

(Friedrich Nietzsche, Tako je govorio Zaratustra, Grafos, Beograd, 1987. str 70)





Osnovni alat za manipulaciju sa stvarnošću su riječi. Ako možete kontrolirati značenje riječi, onda možete kontrolirati ljude koji moraju koristiti riječi. (Philip K. Dick)






Svaki dio materije može biti shvaćen kao vrt pun biljaka i kao ribnjak pun riba . Ali svaka grančica biljke , svaki ud životinje , svaka kapljica njihovih sokova još je jedan takav vrt ili jedan takav ribnjak.
(Gottfried Wilhelm Leibniz , izabrani filozofski spisi , Monadologija ,Naprijed , 1980. Zagreb , str 272)



Image Hosted by ImageShack.us




"Središte" je, dakle, područje svetoga u pravom smislu riječi, područje apsolutne stvarnosti.Isto tako, svi ostali simboli apsolutne stvarnosti (Drvo života i Drvo besmrtnosti, Vrelo mladosti itd.) također se nalaze u nekom središtu. Put koji vodi do središta je težak put (durohana) i to se potvrđuje na svim razinama stvarnosti: tegobno obilaženje oko hrama, hodočašće na sveta mjesta, herojski pohodi puni opasnosti u potrazi za Zlatnim runom, Zlatnim jabukama, Travom života itd., lutanja labirintom, teškoće onoga koji traži put do samoga sebe, do "središta" svoga bića itd. Staza je strma, zasjana opasnostima, jer ona je zapravo ritual prelaska iz profanog u sveto, iz kratkotrajnog i iluzornog u realnost i vječnost, iz smrti u život, od čovjeka k božanstvu.
(Mircea Eliade, Mit o vječnom povratku, Jesenski i Turk, Zagreb, 2007., str 32)







"Razdvajanjem magijskog i logičkog uma čovjek je izgubio svoju iskonsku prirodu i zauvijek prekinuo sklad čovjeka sa samim sobom i sa svemirom." (Ernesto Sabato, Prije kraja - Sjećanja, VBZ, 2006. Zagreb, str 100)





ARHIVA


FILOZOFIJA
Stvarnost i iluzija:
*Melancholia i Tristanov akord
*Točka omega i teorija kaosa
*Tko je Antikrist? (gnosticizam i paranoja u filmu Antichrist Larsa Von Triera)
*Tiamat vs Marduk – materija vs forma u filmu Prometheus
*Obrnuta uzročnost
*Paralelni životi
*Paralelni svijetovi
*Ima li razlike između stvarnosti i iluzije
*Suprotnosti i totalitet
*Rad ili nerad?
*Fire walk with me
*Preobrazba ribice prevoditelja u Levijatana strašnog
Svijest i samosvjest:
*Smrt i samosvjest
*Samosvjesni strojevi
*I'm Not There - tko sam i što sam?
*Zen oranje
*Fontana mladosti i univerzalni um
*Utjecaj voodoo religije na rock muziku i suvremenu filozofiju (zombie argument)
*
Nastavljamo na temu zombija u filozofiji
*Filozofija i tehnološke inovacije
*Promatran sam, dakle jesam
*Zabavni park Zemlja, transhumanizam i identitet (kritika)
*IDEJA vs TIJELO
Zlo:
*Gnosticizam, fatalizam, paranoja u Izvještaju o slijepcima Ernesta Sabata
*Moralna stvarnost u filmu "Fire walk with me"
*ART & RAT – It's a Yin Yang thing
*Malleus maleficarum ili o uzvišenosti skolastike
*Zlo
*Crna kronika i dobre vijesti
*Herostrat
*Vodite ljubav a ne rat
*Empatija kao osjetilo za dobro i zlo
Sloboda volje:
*Crowley vs. Kant
*Velvet Underground i mazohizam
*Antinomija ljudskosti
*Sloboda volje i moralna odgovornost
*Automati dužnosti
POLITIKA
Utopija, antiutopija, globalizacija:
*Antiekspertizam
*Antiutopija kao dokaz slobode volje
*Ganja & beyond
*Knjiga-Cyber Joint
*Muzika kao temelj ustava i privremena autonomna zona
*Magijski i logički um Ernesta Sabata i mogućnost utopije
*Patokracija
*Prvi Papa spektakla
*Tolerancija i religije
*Luđaci
*Ideja jednakosti i žrtva
*Individualizam i socijaldarvinizam
*Antitehnološka predavanja s Liburnicona
Terorizam:
*Meki terorizam
*Meki terorizam II
*Žrtvovanja
*Napadi i posljedice 11. rujna
Teorija zavjere:
*Teorija zavjere vs. institucionalna teorija
*Bohemian grove i maškare
PRIČE
*Metaludilo
*Sun dance
*Artemesijanci
*Monumentalni dan
*Kod duhova
*Put kroz vrijeme
*Žrtva - Jesus died for somebody's sin but not mine
PJESME
*Epska pjesma John Buddha
*Tarot karte
*Tamni osvit crnog sunca
*Komet sonet
*Priroda i društvo, sile i reakcija
ROCKERICA
Antologijski albumi:
*Epizoda 1.- Jon Spencer Blues Explosion "Now I Got A Worry"
*Epizoda 2.-Ugovor s Đavlom-The Cult "Electric"
*Heroj kulture
*Rock n' roll suicide
Beyond the song
*David Lynch & Roy Orbison
*Stairway to heaven
*Rock pjesme o smrti
*Rock and roll u službi srdžbe
*Utjecaj mitologije na pjesmu «The End» grupe «The Doors»




Free Counter
Free Counter