U Vrgorcu obilježena stota obljetnica osnivanja Tamburaškog zbora (1912.-2012.)

subota , 27.10.2012.

Vrlo dirljivom akademijom jutros je u Višenamjenskoj dvorani Grada Vrgorca svečano obilježena stota obljetnica osnivanja Tamburaškog zbora u Vrgorcu. Zbor je osnovan 1912. godine, najviše inicijativom odvjetnika Dušana Franića. Taj tamburaški zbor postojao je do početka Prvog svjetskog rata, ali kasnije se zbor u nekoliko navrata obnavljao - poslije Prvog svjetskog rata, zatim u tridesetima kada je djelovao kroz HKD Napredak i pomoću Hrvatske seljačke stranke. Poslije Drugog svjetskog rata u povremeno se opet djelovalo, da bi u novije vrijeme, 2005. godine Tomislav Herceg u sklopu Osnovne škole Vrgorac osnovao Mandolinski orkestar Vrgorac, kao direktnog nasljednika starih tamburaša.



Program ceremonije obilježavanja vodio je Siniša Franić, Dušanov sin, te iako se radilo od čovjeku starije životne dobi koji ne živi u Vrgorcu, obilježavanje ove velike jubilarne obljetnice organizirao je na najbolji mogući način.
Dakle, nakon kratkog glazbenog programa, koji su priredili Gradska glazba i Mandolinski orkestar, Siniša Franić je pročitao kraći referat u kojem se prisjetio povijesti tamburaštva u Vrgorcu. Nakon toga je predsjednik Gradskog vijeća Nikša Roso podijelio zahvalnice potomcima prvih tamburaša. Taj je čin za većinu potomaka bio vrlo emocionalan, ni suze se nisu mogle skriti tijekom čitanja imena njihovih starih članova obitelji. Nakon toga, Siniša Franić je podijelio i zahvalnice današnjim članovima Mandolinskog orkestra, rekavši da bez njihova nastavka tradicije sviranja u Vrgorcu, obilježavanje stote obljetnice ne bi imalo smisla. Na koncu su podijeljene i zahvalnice svima koji su pomogli u organizaciji proslave obljetnice (među kojima sam bio i ja), zatim istraživanju povijesti tamburaštva u Vrgorcu, izradi popisa prvih tamburaša i pronalaženju njihovih potomaka.



Nakon završetka ceremonije u Višenamjenskoj dvorani, okupljeni su se zaputili do Pijace, do kuće Mate Pivca, na broju 7. Ulice hrvatskih velikana (ispod CB Schwabo) gdje su potomci tamburaša otkrili spomen-ploču, povodom stote obljetnice osnivanja Tamburaškog zbora u Vrgorcu, u čast svim vrgorskim tamburašima. Ploča je izrađena i postavljena u suradnji potomaka tamburaša i Grada Vrgorca. Nažalost, slova na ploči su vrlo slabo vidljiva, ali to se može lako riješiti njihovim bojenjem.

U prodaji 45. broj Vrgoračkih novina

petak , 26.10.2012.

U prodaji je 45. broj Vrgoračkih novina - prvih novina Vrgoračke krajine.

Na 36 stranica ovog broja možete pročitati pregršt zanimljivih i vrlo raznovrsnih članaka iz života naše male zajednice.

Donosimo veliki izvještaj sa 24. sjednice Gradskog vijeća Vrgorca. Vrgoračke novine su i dalje jedino mjesto gdje detaljno možete pročitati kakve odluke donose i o čemu raspravljaju gradski vijećnici. Tematiziramo i aktualne rasprave oko postavljanja električnog kabela od čvora Vrgorac do četvrti Put Škulja. U ovom broju nastavljamo seriju razgovora sa predsjednicima Mjesnih odbora. Ovaj put na red je došao Veliki Prolog i njegov glavni odbornik Ivan Franić. Sportska redakcija ovaj put je za razgovor ugostila pomoćnog trenera HMNK Vrgorac i trenera MNK Tin Arbena Ademija. Donosimo opširan izvještaj sa 13. Biklijade. Prisjećamo se i posjeta Alberta Fortisa Vrgorcu otprije točno 240 godina. U našem mjesečniku nalazi se još mnogo zanimljivih tekstova u kojima ćete sigurno uživati.

Svoj primjerak Vrgoračkih novina u Vrgorcu možete kupiti u trgovinama Jukić, diskontu Pivac, trgovini Ante, trgovini Mario i pekarni Jadran.

Izvan Vrgorca novine će biti dostupne za nekoliko dana i to u: Makarskoj (Diskont Pivac, Zrinsko Frankopanska 36), Splitu (Mesnica Pivac, Stari Pazar bb) i Zadru (Mesnica Pivac, Dalmatinskog sabora 2). Na prodajnom mjestu u Zagrebu još radimo.

Kupnjom Vrgoračkih novina omogućujete njihovo daljnje izlaženje. Hvala na čitanju!

Radovi na gradskoj fontani

četvrtak , 25.10.2012.

U kolovozu su bili aktualni radovi na novoj fontani na mjestu stare kraj osnovne škole. Ali zasad je sve stalo. Stara fontana dobila je novi kameni obruč. Fontana je već godinama bila stavka u proračunu Grada Vrgorca, ali sa gradnjom se počelo tek nedavno nedavno. Nije mi poznato kada će se radovi nastaviti.

VIDEO Vrgorac - Tragom baštine by Stipe Božić

ponedjeljak , 22.10.2012.

Na ovogodišnjoj Biklijadi promoviran je turistički film Turističke zajednice i Grada Vrgorca o našem gradu pod nazivom "Vrgorac - Tragom baštine". Film je snimio naš poznati alpinist Stipe Božić. Film je vrlo zanimljiv, snimljen i montiran u poznatom Božićevom stilu, i osobno sam jako zadovoljan. Nažalost u filmu se potkralo nekoliko pogrešnih rečenica o našoj povijesti, ali nema veze, turistima to i nije toliko važno. :)
Uživajte u slijedećim kadrovima...

U sudaru na Ajdanovcu poginula policajka Ivana Franić

petak , 19.10.2012.

U prometnoj nesreći koja se rano jutros dogodila na cesti Vrgorac-Vina kod izlaza sa autoceste A1 na Ajdanovcu poginula je 38-godišnja policijska djelatnica iz Vina Ivana Franić. Nesreća se dogodila za vrijeme sudara u kojem je sudjelovao Ivanin Ford Focus i autobus Vijadukta koji prevozi radnike. Iako je hitna pomoć u najkraćem roku stigla na mjesto nesreće, pomoći nije bilo, rane su bile preteške i Ivana je preminula na putu prema KBC-u Split.

Ova nesreća rastužila je Vrgorac. U tragediji je izgubljen mladi život, život vrlo drage i pozitivne osobe. Nesreća mi pada još teže jer je Ivana članica moje rodbine u Vinima. Kada se jedna ovakva nesreća dogodi, čovjeku se stalno kroz glavu vrte misli o ranjivosti i krhosti života.

Pitanje je je li se ovakva nesreća mogla izbjeći. Policija će sigurno istražiti svaki detalj ovakve nesreće, posebno zato što je stradala Ivana bila njihova pripadnica.

Kako stvari stoje, autobus Vijadukta kretao se od Vrgorca, a Ivana iz smjera Vina. Na traci od Vrgorca ovih su dana trajali radovi, pa je na sred trake postavljen znak koji je na to upozoravao vozače. Neki od vozača su proteklih dana govorili da je stavljanje znaka na sred ceste vrlo opasno, jer vozači će ga većom brzinom htjeti izbjeći, a tada uvijek postoji opasnost od dolaska automobila iz drugog smjera. To se izgleda nažalost jutros i dogodilo. A što tek reći o onom prastarom autobusu koji je prevozio radnike... Ne treba ni govoriti da se na istom mjestu u posljednjih godinu dana (otkada je autocesta Ravča-Vrgorac otvorena) dogodilo već nekoliko nesreća i mnogi su upozoravali da se sigurnost na toj dionici mora povećati ili će netko nastradati. Posebno zato što vozači pristigli sa autoceste, navikli na velike brzine na toj prometnici, ulaze na državnu cestu prevelikom brzinom (valjda će se netko pozabaviti i Georadovim kamionima koji kroz Vrgorac i okolna mjesta jure kao na utrci). Sada će na sigurnosti ceste vjerojatno nešto raditi, ali sve je to kasno, prekasno...

Ivana, počivala u miru...

Izložba o stradanju Vrgorčana od četnika 1942. godine i dalje otvorena za razgledavanje u Dragljanima

četvrtak , 18.10.2012.

Izložba fotografija i dokumenata o stradanju stanovništva Vrgorske krajine od četnika u talijanskoj operaciji "Albia" 29. kolovoza 1942. godine, otvorena 28. kolovoza, i dalje je otvorena za razgledavanje u prostorijama Mjesnog odbora Dragljane (pošta), uz prethodnu najavu organizatorima. Za sve koji su propustili dosadašnje mogućnosti, mogu nam se javiti. Razgledavanje je naravno besplatno. Posebno pozivamo sve građane koji su svjedočili događajima, imaju bilo kakva saznanja, dokumente i predmete koji se mogu povezati sa zločinom iz 1942. godine. Povijesna istraživanja se nastavljaju...

Oni iz Vrgorca, oštri su, ponosni, smioni, poduzetni...

srijeda , 17.10.2012.

Vrgorac će do vieka prkositi zemlji i narodu

ponedjeljak , 15.10.2012.

Povijesna crtica (5) - Potemkinova pošta u Mijacima

nedjelja , 14.10.2012.

U svibnju 1998. godine u Mijacima je upriličena velika svečanost otvaranja nove seoske pošte i telefonske centrale sa 265 priključaka. Radilo se o još jednom besperspektivnom projektu Jurja Buzolića, ravnatelja TKC Split, koji je u Vrgorcu, osim ove pošte, otvorio još nekoliko njih, koje su se praktički odmah pretvorile u Potemkinova sela, bez ikakve šanse da uopće prorade. Pošta je dakle rođena u bespućima povijesne gluposti. Na svečanosti se tada moglo čuti da će pošta biti "pokretač razvoja Mijaca", što se nesumnjivo dogodilo...

Gradsko vijeće Vrgorca – u pola godine ostvareni prihodi gradskog proračuna samo 27,30%

četvrtak , 11.10.2012.

Jučer je održana 24. sjednica Gradskog vijeća Vrgorca. Najviše interesa vijećnika izazvao je gradonačelnikov prijedlog financijskog izvještaja za razdoblje siječanj – lipanj 2012. godine. Prihodovna strana proračuna za pola godine je porazna – samo 27,30%, na što je oporba upozoravala da će se dogoditi još za donošenja proračuna za 2012. godinu, kada je rečeno da je nemoguće očekivati da će država dati 28 milijuna kuna Gradu Vrgorcu u ovoj godini. Rashodi poslovanja Grada su 43,70%.

Vijećnik Rade Bobanac pitao je ima li Grad Vrgorac kakav ugovor sa državom ili županijom po kojoj su one obvezne isplatiti navedene iznose pomoći. Ako takvi postoje, a država i županija ne surađuju, prvi će podržati tužbu protiv njih, a ako ne postoje takvi ugovori (a ne postoje), onda je gradonačelnikov prijedlog proračuna produkt neznanja i najveća blamaža u povijesti Vrgorca. Bobancu su posebno zasmetali troškovi reprezentacije (nazvao je to žderačinom i pijačinom) i intelektualnih usluga. Jednostavnom računicom Bobanac je utvrdio da je za reprezentaciju Grada dnevno trošeno 1250 kuna.

Vijećnik Miljenko Pivac rekao je da se protivio ovakvom proračunu Grada kada je bio donošen, jer je već tada upozoravao da država neće dati 28 milijuna kuna Vrgorcu. Možda i bi da je Jadranka Kosor još na vlasti, rekao je. Nazvao je put kojim se kreće gradska uprava, kao i proračun – katastrofalnim.

Vijećnik Drago Nosić je pitao kakvo je punjenje proračuna u drugoj polovici godine, na što je službenica Kata Šalinović rekla da je još gore nego u prvoj polovici, što je Nosića navelo na zaključak da do kraja godine Grad Vrgorac neće ostvariti niti 50% planiranog proračuna (planirano je 40 milijuna).


Gradonačelnik Boris Matković odgovorio je na oporbene napade stavom da je Grad predložio Vladi Republike Hrvatske i njezinim resornim ministarstvima brojne projekte, ali iz Zagreba su samo došle odbijenice da se o tim projektima uopće i priča. Ali spomenuo je da su Hrvatske vode dale značajna sredstva za dovršetak kanalizacije i obnovu crpnih stanica. Negirao je navode vijećnika Pivca da je stanje u Komunalnom loše i da su plaće kasnile.
- Problema ima, cijela je država u krizi, i plaće nisu kasnile dva mjeseca. One su isplaćivane na vrijeme, a sad hoće li doći 5. ili 25. u mjesecu, to je druga stvar. Vijećnika Pivca upozorio je da je svoje protivljenje proračunu mogao iskazati amandmanima, dakle svojim prijedlozima na proračun. Pivac je odgovorio kako je rebalans prošlog proračuna donesen 16. prosinca 2011. godine, samo 15 dana prije kraja godine, i da je priča o amandmanima floskula, jer vlast koristi rebalanse proračuna samo da bi opravdala novce koje je već nezakonito potrošila bez dozvole Gradskog vijeća.

Vijećnik Bobanac je negirao priče da Vlada ne pomaže Vrgorcu. – Vlada će pomagati u realnim projektima. Doći će ministar Maras i vidjeti je li Zona na Ravči isplativa, a dolazi i ministar Jakovina s kojim će se razgovarati o brendiranju Vrgoračke jagode ili pomoći vinogradarima, rekao je.

Na Vijeću se raspravljalo i oporbenim prijedlozima za kategorizacijom svih proračunskih troškova, utvrđivanju prioriteta plaćanja, zatim o parcijalnoj isplati plaća zaposlenika gradske uprave (da se u slučaju nedostatka novca svima isplati do 4000 kuna, a naknadno do 6000 i više) i prijedlogu ušteda u gradskom proračunu.

Predsjednik Gradskog vijeća Nikša Roso rekao je da je oporbeni prijedlog manjkav jer Poslovnik ne poznaje institut Izvanredne sjednice Gradskog vijeća. Gradonačelnik Matković nazvao je oporbene prijedloge „trač partyem“ i preporučio im da sve prijedloge pretvore u amandmane na idućoj sjednici kada se bude raspravljalo o rebalansu proračuna. Miljenko Pivac je još jednom ponovio da su amandmani floskule i da su prijedlozi oporbe vladajućima stavljeni na znanje, a na njima je da odluče hoće li ih uzeti u obzir prilikom izrade rebalansa. Rekao je da je stanje najgore u Komunalnom i da u toj tvrtki direktor Boris Erceg nema nikakvih ovlasti, već sve odluke donosi gradska uprava, koja je za tu tvrtku najodgovornija. Vijećnik Davor Radić napao je vijećnike oporbe da stalno otvaraju temu Komunalnog jer žele da ono završi kao Braća Rakić ili Poduh i da radnici ostanu bez posla. Replicirao mu je Pivac rečenicom da svojim prijedlozima oporba upravo želi spriječiti takav scenarij, i da mu je jasna želja vladajućih za samozavaravanjem.

Bilo je riječi i o prijevozu srednjoškolaca. Gradonačelnik Matković i zamjenik Pervan potužili su se na činjenicu da Ministarstvo obrazovanja financira 75% karte samo u gradovima i općinama gdje je uređen javni linijski prijevoz, što u Vrgorcu nije slučaj. Vijećnik Bobanac stao je u obranu ministra Jovanovića riječima kako ministarstvo samo subvencionira, ali ne i organizira prijevoz, što je obveza lokalne samouprave.

Tijekom vijećničkih pitanja vijećnik Bobanac je upitao je li Grad Vrgorac dopustio potpredsjedniku Vijeća Davoru Radiću da na dvorišnom prostoru ispred zgrade u Ulici Tina Ujevića ogradi dva parkirna mjesta lancima i katancima, i ako nije, je li komunalni redar izašao na teren i načinio zapisnik. Gradonačelnik Matković je rekao da komunalni redar nije izašao na teren, a da hoće ako Bobanac podnese prijavu, na što je replicirao zamjenik Željko Pervan rečenicom da komunalni redar jest izišao na teren, načinio prijavu i naložio da se lanci i katanci uklone. Bobanac je tražio izvješće komunalnog redara. U to se u raspravu sa strane uključio novinar Slobodne Dalmacije Mate Primorac koji je rekao kako bi Grad ili građani trebali podignuti prekršajnu prijavu protiv Radića zbog nelegalnog zauzimanja gradskog prostora.

Plan nabave roba, radova i usluga Grada Vrgorca za 2012. godinu i Registar javne nabave za 2011. godinu

utorak , 09.10.2012.

Gradsko vijeće je na 19. sjednici krajem prošle godine donijelo Plan nabave roba, radova i usluga Grada Vrgorca za 2012. godinu. Dio planiranog je ispunjen, veći dio ne. Podsjetimo se o kojim se stavkama radi.

Tu je i registar ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma Grada Vrgorca u 2011. godini


IZVOR Grad Vrgorac

Gradski vijećnici, dajte jednoj vrgorskoj ulici ime Mate Svjetskog!

četvrtak , 04.10.2012.

15. travnja 2010. godine uputio sam Povjerenstvu Gradskog vijeća za davanje imena ulica, trgova i davanje suglasnosti za davanje imena javnim ustanovama elaborat pod naslovom "Građanski prijedlog za imenovanje i preimenovanje ulica na području Grada Vrgorca". Kopiju dokumenta predao sam i na uvid gradonačelniku Borisu Matkoviću, a tekst istog prijedloga objavio sam u 15. broju Vrgoračkih novina od svibnja 2010. godine.

U spomenutom elaboratu predložio sam davanje imena za nekoliko vrgorskih ulica. Predložio sam tako da se pojedine ulice nazovu imenima prvog diplomiranog učitelja Vrgorske krajine Mate Jelavića (1876.-1947.), zatim Vrgoračke satnije iz Domovinskog rata, Vrgorskih glazbara, Žrtava Drugog svjetskog rata, Srednjovjekovne župe Gorske, Biokova i Rilića, te predložio da se Ulica Hrvatskih iseljenika preimenuje u Ulicu vrgorskih iseljenika. Međutim najvažniji prijedlog bio je onaj da se jednoj vrgorskoj ulici dade ime MATE ŠIMUNOVIĆA zvanog SVJETSKI - svjetskog putnika (1900.-1969.). Prijedlog nije niti razmatran.

2005. i 2008. godine, došao je isto tako prijedlog da se jedna vrgorska ulica nazove imenom književnika Borislava Vujčića. Budući da je prijedlog došao iz redova vijećnika SDP-a, jasno da je odbijen od vladajuće većine (uz još neke druge razloge). Kada je nekoliko godina kasnije, nakon Vujčićeve smrti, u nacionalnim okvirima postalo jasno tko je on bio, i koja je njegova vrijednost za hrvatsku kulturu, gradska vlast je "obrnula kolo", pa je na jednoj večeri Tinovih dana 2010. godine posvećenoj Borislavu Vujčiću, njegov imenjak, vrgorski gradonačelnik Matković rekao kako će se "našem Bori" dati "jedna od najljepših ulica u Vrgorcu". Nedugo potom Vujčić je zaista i dobio ulicu.

Svjetski putnik Stipe Božić upravo je dovršio snimanje filma o Mati Svjetskom. Kada taj film bude prikazan na Hrvatskoj televiziji u idućim mjesecima, ne sumnjam da će interes za Matom narasti do neslućenih razmjera. Ako je suditi prema našoj prošlosti, tek tada će se pokrenuti vrgorska vlast i možda mu dati ulicu. Zašto čekati? Zar se ne može prijeći preko činjenice da je prijedlog za imenovanjem dala vlasti nepodobna osoba i isti prihvatiti? Zašto ne možemo preduhitriti hrvatsku javnost i reći - pa mi Matu štujemo već godinama, a šira javnost ga je tek sada otkrila, dok mi o njemu već odavno pišemo, a dali smo mu i ulicu.

Zbog toga molim vijećnike, članove Povjerenstva za za davanje imena ulica, trgova i davanje suglasnosti za davanje imena javnim ustanovama - Davora Radića, Nikšu Rosu, Marija Ančića i Radu Bobanca, da u interesu Vrgorca dođu do konsenzusa i stave moj prijedlog (ako ne i neke druge od prijedloga iz elaborata) na dnevni red Povjerenstva, prihvate ga i pošalju Gradskom vijeću na odlučivanje, a na vijećnike apeliram da prijedlog Povjerenstva prihvate. U Vrgorcu postoji cijeli niz ulica pogodnih za preimenovanje, tako da nema potrebe da sam navodim primjere. To ću ostaviti Povjerenstvu na odluku.


Ispod prenosim svoj prijedlog iz 2010. vezan za Matu Svjetskog:

MATE ŠIMUNOVIĆ (SVJETSKI) (1900. – 1969.)
svjetski putnik
Mate Šimunović rođen je 1900. godine na Stiljima. Tijekom Prvog svjetskog rata bavio se trgovinom kako bi se prehranio. Godine 1918. primljen je u službu financijske kontrole u Jelsi na otoku Hvaru. Kao vojni obveznik završio je inženjerijsku podoficirsku školu u Mariboru. Po završetku vojne službe kao podoficir Kraljevine SHS odlazi u telegrafsku četu u Karlovac. Poslije nekog vremena po naredbi odlazi u artiljerijsku školu gađanja u Sarajevo, a odatle je bio poslan u kancelariju štaba armije. Po novoj naredbi Mate odlazi u inženjerijsko odjeljenje štaba armije u Skopje u Makedoniji. Godine 1928. odlazi iz Jugoslavije. S vrlo ograničenom logistikom i slabim financijama, a pomoću bicikla i konja proputovao je većinu kontinenata. Započevši putovanje u Južnoj Americi nastavio ga je po Sjevernoj, a potom je obišao mnoge europske zemlje. Nakon kraćeg zadržavanja u Jugoslaviji, proputovao je Balkan i većinu regija i država Azije (Turska, Sirija, Palestina, Saudijska Arabija, Irak, Iran, Afganistan, Indija, Tajland, Malezija, Indonezija, Filipini, Kina, itd). Svijet je proputovao sa psom Globusom, vjerojatno prvim psom svjetskim putnikom, koji ga je pratio do Indonezije. Putovanje Mate Svjetskog trajalo je od 1928. do 1947. godine uz kratko zadržavanje u Hrvatskoj početkom tridesetih godina. Tijekom svojeg putovanja Mate je doživio stotine različitih avantura i pod život opasnih situacija, radeći i često se snalazeći u stranim zemljama kako bi financirao daljnja putovanja.

Prijedlog: pothvat Mate Šimunovića Svjetskog donedavno je bio potpuno nepoznat u našoj sredini. Čast mi je što sam imao priliku iz tame povijesti izvući biografske podatke tog velikog čovjeka (Vrgoračke novine, 3-4 (2008.)). Stoga predlažem da u svrhu valorizacije njegova djela jedna značajnija ulica u Vrgorcu dobije ime Ulica Mate Šimunovića (1900. – 1969.) zvanog Svjetski – svjetskog putnika.
Također predlažem da se u doglednoj budućnosti na vidljivom mjestu u Vrgorcu podigne spomenik Mati Svjetskom i njegovu psu Globusu u skladu sa dostupnim fotografijama tog svjetskog putnika i financijskom situacijom Grada Vrgorca. Isto tako predlažem da se na rodnoj kući Mate Šimunovića u Stiljima, njemu u čast, podigne spomen-ploča.

Povijesna crtica (4) - Vice Kapović

srijeda , 03.10.2012.

Stambeno zbrinjavanje jedinog vrgorskog beskućnika Vice Kapovića zaokupljalo je javnost 2000. godine kada je objavljen članak u Slobodnoj Dalmaciji. Vice je ostao beskućnik sedam godina ranije kada mu je u požaru do temelja izgorjela kuća u Vrgorcu. O ovom slučaju objavljeno je više članaka u kojima se upozoravalo da Vice živi u kamp kućici i da je stanje najteže zimi kada se gotovo nemoguće ugrijati.

Povijesna crtica (3) - Škoro i tunel

ponedjeljak , 01.10.2012.

Osokoljen razgovorima koje je tada obavio u Zagrebu na temu tunela Ravča - Drvenik, gradonačelnik Boris Matković, tada još u svom prvom mandatu, dao je u lipnju 2003. izjavu Slobodnoj Dalmaciji. Pohvalio se kako je zajedno sa saborskim zastupnikom SDP-a Vedranom Lendićem i Mijom Bezerom iz Ministarstva pomorstva, prometa i veza obavio razgovore sa Mariom Erdeljijem iz tvrtke Inženjering projekt Zagreb, koja je dobila posao projektiranja autoceste na našem području. Na sastanku je dogovoreno ubacivanje tunela Ravča-Drvenik u planove izgradnje autoceste, kao i pristupne ceste do ulaza u tunel. U skladu sa tim, Matković je najavio pokretanje projekta izgradnje poduzetničke zone na Ravči.
Nažalost, spomenuti razgovori održani su pred kraj vladavine Račanove SDP-ove vlade. Uskoro je pobijedio Ivo Sanader i HDZ i svi zamišljeni projekti su pali u vodu... do dana današnjega.