Narodnosna podjela Vrgorske krajine prema popisima stanovništva

Iako je stanovništvo Vrgorske krajine danas, ali i kroz povijest, uvijek bilo narodnosno homogeno, daleko od toga da tijekom modernih popisa stanovništva od 1880. do 2001. godine, otkad se popisuje stanovništvo po narodnosti, nije bilo dosta zanimljivosti, od kojih ćemo ovdje spomenuti samo neke. Premda je prvi popis stanovništva proveden 1857. godine, tek su podaci o narodnosti Vrgorske krajine počeli biti skupljani na trećem popisu stanovništva iz 1880. godine. Kako je poznato, stanovništvo Vrgorske krajine je narodnosno većinski hrvatsko, a vjerski pripada Rimokatoličkoj crkvi. Tijekom stoljeća u Vrgorsku krajinu su razne vlasti dovodile razno nehrvatsko stanovništvo, uglavnom za činovničke ili vojne svrhe. Tako iz razdoblja osmanlijske vlasti imamo mnogo takvih primjera. Turski vojnici, zapovjednici, begovi i age, te njihove obitelji bili su pripadnici muslimanske vjere, koji su, zbog slabe islamizacije u Vrgorskoj krajini, dovođeni izvana na položaje u krajini. Katoličko stanovništvo bilo je većinsko i zajednički je nazivano „raja“. Makarski ljetopisi pisani u 17. stoljeću upozoravaju na mnoge napade i pljačke vrgorskih muslimana u Primorju. Zbog toga je mletačka vojska i pokrenula uspješni napad na Vrgorac 1690. godine. Naravno brojčanih podataka o narodnosnoj podjeli u Vrgorskoj krajini ne možemo nikako imati, ali su gore navedeni primjeri izvrstan pokazatelj tadašnjeg stanja.
Kako sam spomenuo, prvi popis iz kojeg možemo vidjeti podatke o narodnosnoj podjeli Vrgorske krajine provela je austrijska vlast 1880. godine. Tad je u Vrgorcu izbrojano 8697 Hrvata, 1 Srbin i tri nepoznata. (dalje u tekstu ne nabrajam broj Hrvata). Na slijedećem popisu broj Srba se povećao na 4, a što je zanimljivo ovdje nalazimo i 5 ljudi koji su se izjasnili kao Talijani. Očito se radi ili od osobama koje je tu postavio austrijski činovnički aparat ili onima koji su se proglasili Talijanima u političke svrhe (autonomaši), za što imamo primjera diljem Dalmacije, ali na sreću u malom broju. Slične podatke donosi i popis iz 1900. godine. Popis iz 1910. ne spominje nijednog člana nehrvatskog etničkog korpusa, ali zato je popisano 18 nepoznatih ili neizjašnjenih. Slijedeći popis koji je popisao Vrgorčane po narodnosti proveden je tek iza Drugog svjetskog rata, tj. 1948. godine. Tada je popisano 6 Srba, i što je zanimljivo, čak 8 Slovenaca, koje je nova jugoslavenska vlast najvjerojatnije dovela za svoje potrebe. Na popisu iz 1953. imamo 1 Nijemca, 7 Slovenaca, te 20 Srba, 1961. 5 Slovenaca i 21 Srbina. Na popisu iz 1971. godine prvi put imamo raznolikiju podjelu. Tada je u Vrgorskoj krajini popisano 14 Muslimana, 1 Čeh, 2 Slovenca, 24 Srbina, 2 Židova i 33 nepoznata. Popis iz 1981. godine uglavnom ne pokazuje više ovakvu raznolikost, što je samo dokaz da su navedeni pripadnici nacionalnih manjima u Vrgorac došli samo zbog posla i ubrzo otišli. Na ovom popisu ostali su po jedan Musliman, Nijemac i Slovenac, 16 Srba, i što je novost, čak 182 Jugoslavena, što je prvi put da su pripadnici nehrvatskog korpusa imali „značajniji“ udjel u ukupnom broju stanovnika. Očito se ovdje radi o Hrvatima koji su postali Jugoslavenima u političke svrhe. Na ovom popisu imamo i drugu krajnost, 12 ljudi se religiozno izjasnilo, a čak 129 ljudi se nije izjasnilo ili su smješteni pod ostale. 1991. godine u krajini je popisano 11 Muslimana, po jedan Čeh, Nijemac i Slovenac, 15 Srba i 42 Jugoslavena, čiji se broj u deset godina drastično smanjio, što je vezano za propast SFRJ i stvaranje neovisne Hrvatske. Na ovom popisu je 52 religiozno izjašnjenih i 105 ostalih/nepoznatih.
Na zadnjem popisu stanovništva iz 2001. u Vrgorcu imamo 20 Srba, 9 Albanaca, 2 Makedonca, 2 Bošnjaka, 28 nenacionalno izjašnjenih, od čega trojica regionalno izjašnjena.
Kao zaključak treba reći da usprkos šarolikim popisima stanovništva Vrgorske krajine od 1880. godine, broj Hrvata u ukupnom broju Vrgorčana nikad nije pao ispod 99%, osim 1981.(96%) i 1991.(97%) godine, kada je bio poveći broj Jugoslavena. Ovo samo po sebi dokazuje da je nehrvatsko stanovništvo koje se mjestimično pokazalo u nekim popisima dovedeno za potrebe trenutne vlasti ili su neki Hrvati promijenili svoju narodnost u političke svrhe.