Vido Bogdanović

04.10.2009., nedjelja

REMORKER

Jučerašnja pomorska nezgoda u Gruškoj vali kad su refuli bure pri uplovljavanju otpuhali Holland American Line krstaš Oosterdam koji se zaustavio naslonivši se na fanag lapadske obale, pri tom potopivši nekoliko baraka, ukazala je na našu poslovičnu površnost pa i kad je strateški biznis u pitanju. Slučaj je htio da je istog dana izašo članak kojim se hvalimo da je Dubrovnik treći porat u Mediteranu i deseti na svijetu po prihvatu krstaša! Slažem se, nezgode su uvijek moguće. Uostalom ova je protekla bez značajnijih posljedica i najvažnije je da nitko nije strado. Sve je to bilo dovoljno upozorenje za MSC Muziku koja je produžila u Split. Neće nam valjda splitski porat postat alternativa ko i splitski aerodrom? Ipak ova nezgoda nam ukazuje na vlastitu površnost i propuste. Amo redom. Ova nezgoda nam potvrđuje tvrdnje da most značajno ometa manovre pri uplovljavanju i isplovljavanju iz luke Dubrovnik. Štoviše, most je onemogućio organizaciju dva veza za mega krstaša na području Batahovine gdje bura ne bi ugrožavala sigurnost uplovljavanju, isplovljavanju ili samom vezu. U vrijeme nastavka gradnje mosta projektanti, investitori i izvođači nisu htjeli ni saslušat pomorsku struku koja ih je nedvosmisleno upozoravala o nelogičnostim u lokaciji i mjerama mosta. U proteklim godinama smo često bili svjedoci medijskog prepucavanja zainteresiranih investitora zajedno sa sponzoriranim medijima s jedne strane te lučkih vlasti i pilota s druge strane o nužnom slobodnom prostoru između gruške rive i planirane marine s lapadske strane. Ova nezgoda nam dokazuje da potrebni prostor nikad ne može biti dovoljno širok i da investicijske ambicije ne bi smjele ugrožavat plovidbu u gruškom akvatoriju. Osim ako ne priželjkuju da im ovaj ili neki drugi mega krstaš ne pomete vezane jahte i samu marinu. Ovakve nezgode je relativno jednostavno izbjeći uvođenjem jasnog sigurnosnog protokola po kojemu će se u određenim vremenskim uvjetima luka zatvarat za promet određenih vrsta brodova. Pa je ko Muzika i Oosterdam mogo finut u Split umjesto na Pontu od šipka. Nisam siguran da u luci ili lučkoj upravi uopće postoji služba koja bi mogla donositi takve odluke. Vratimo se jednoj drugoj nelogičnosti. Često smo bili bombardirani samohvalom kako je u Gružu istovremeno vezano 5, 6 krstaša od kojih su barem dva s predznakom mega i s nekoliko tisuća putnika i još nekoliko tisuća članova posade. Stalno se razbacivamo desecima milijuna € uloženih u ovo ili ono, najdužom, najdubljom, najljepšom rivom, interesom najvećih svjetskih operatora za gradnjom terminala, houmportom, lungom mare od Kantafiga do Kopakabane i desecima ostalih trivijalnosti koje bi javnost valjda trebale uvjeriti da suvereno vladamo lučkom problematikom. Istovremeno dok čoporativno posjećujemo kruzing ivente na Floridi i ne pada nam na pamet nužnost uvođenja obveznih remorkera u vlastiti houm port. Što nam samo dokazuje da kruzing doživljavamo prvenstveno ko agencijsko-turističku i dispečersko-prevozničku aktivnost. Suvremeni brodovi jesu opremljeni suvremenim propulzorima uključivo provene i krmene trastere. I sve to fino funkcionira dok funkcionira, ili dok reful bure ne skoči s 25 na 80 čvorova bez upozorenja. Suvremeni brodovi jesu autonomni i dobro je da su autonomni, ali mora nam bit jasno da su u nekim situacijama bespomoćni čak i kad su vezani za rivu. U ozbiljnim lukama zato postoje višenamjenski remorkeri ili tegljači koji osim prvenstvene uloge, asistencije pri manovri, pružaju i ostale sigurnosne garancije, prvenstveno protupožarne i spasilačke. Lani smo bili svjedoci požara na mega krstašu koji je bio vezan za rivu u Gružu. Čini mi se da je došlo do manjeg požara u praonici koji je srećom brzom intervencijom i dubrovačih vatrogasaca brzo ugašen. Srećom! Pitam se imamo li protokol ili scenarij da se požar na nekom brodu na vezu u luci, malom ili velikom, otme kontroli i brod pretvori u privezanu plutajuću buktinju? Što bi onda činili? Možda zvali kanadere ko i oni pametnjakovići defora Istre? Sigurnosni protokoli u velikim svjetskim lukama predviđaju da se takav brod, za kojeg je procijenjeno da se ne može ugasit za rivom, otegli na otvoreno more kako se požar ne bi proširio na druge brodove ili lučke objekte, odnosno da bi se kontroliralo moguće zagađenje. Ko bi u Dubrovniku izveo brod u požaru izvan luke? Nažalost učimo na vlastitim greškama umjesto na tuđim iskustvima. Valjda je ova jučerašnja nezgoda točka na i koja će uvjerit odgovorne da dubrovačka luka mora imat barem dva remorkera zbog svih onih bla, bla potreba i obveza. U Dubrovniku imamo i potencijalnog nositelja takve djelatnosti, Luku Dubrovnik d.d. kojoj je suvlasnik i Grad Dubrovnik. Ukoliko Luka Dubrovnik nije zainteresirana za vlasničko i operativno upravljanje lučkim remorkerima u Dubrovniku, a to bi bili jedini remorkeri na potezu od Prevlake do Ploča, onda bi nadležno ministarstvo u suradnji sa županijom i lučkom upravom (lučkim upravama) trebalo pokrenuti inicijativu dodjele koncesije zainteresiranim investitorima koji u toj djelatnosti vide održivost. Stalno pozicionirana dva remorkera u Dubrovniku osigurala bi priobalni pomorački kruh za petnaestak obitelji te istovremeno uozbiljili naš nastup na svjetskoj pomorskoj sceni. Ukoliko smo uopće pomorci!

- 14:40 - Komentari (2) - Isprintaj - #