Vido Bogdanović

29.05.2009., petak

PREDIZBORNA ŠUTNJA

Upravni odjel za kulturu i društvene djelatnosti Grada Dubrovnika obavještava umirovljenike koji primaju mirovinski dodatak u iznosu od 200,00 kuna mjesečno kako im je, danas, 29. svibnja 2009. godine, iznos od 200,00 kuna uplaćen na njihove tekuće račune. Upravni odjel za financije Grada Dubrovnika osigurao je 203.000,00 kuna za isplatu dodatka umirovljenicima za mjesec svibanj 2009. godine.

Umirovljenici pazite kako ćete glasovat da u lipnju ne ostanete bez 200 kuna !!!!

Upravni odjel za kulturu i društvene djelatnosti Grada Dubrovnika također obavještava učenike i studente koji su ostvarili pravo na stipendije i kredite kako je danas novac uplaćen i na njihove tekuće račune.
Upravni odjel za financije Grada Dubrovnika osigurao je 174.850,00 kuna za isplatu stipendija i kredita studentima i učenicima za mjesec svibanj 2009. godine.


Studenti, đaci, učenici, mame, tate i ostala svojto pazite kako ćete glasovat da u lipnju ne ostanete bez stipendije !!!

Upravni odjel za turizam i gospodarstvo obavještava tradicijske obrtnike koji su u sustavu potpore Grada Dubrovnika kako im je danas uplaćen novac za prvih pet mjeseci 2009. godine. Upravni odjel za financije Grada Dubrovnika osigurao je 340.000,00 kuna za 34. tradicijskih obrtnika.

Tradicijski obrtnici, i ti kume Ivo, pazite kako ćete glasovat kako ne bi ostali bez potpore u ostalih sedam mjeseci.

Subvencije za podstanare za mjesec travanj uplaćene su jučer, 28. svibnja, a za što je Upravni odjel za financije Grada Dubrovnika osigurao 55.500,00 kuna za 74 korisnika.

Dragi podstanari nemojte se jedit, ostali smo bez solada pa je doteglo samo za travanj, zato pazite kako ćete glasovat kako ne bi ostali bez subvencija za svibanj, lipanj i još četiri puta po dvanes mjeseci!

Saborskoj zastupnici i gradonačelnici Grada Dubrovnika Dubravki Šuici Zbor narodne garde Dubrovnik dodijelit će Zahvalnicu za nesebičnu pomoć u radu udruge na očuvanju sjećanja na Domovinski rat. Zahvalnica će gradonačelnici biti dodijeljena u sklopu programa obilježavanja 18. godišnjice osnivanja postrojbe Zbora narodne garde u Dubrovniku, koji će se održati u subotu, 30. svibnja 2009. godine. U 9,00 sati je polaganje vijenaca ispred Spomen križa na groblju Boninovo, nakon čega slijedi sveta Misa za poginule branitelje Između tri crkve Boninovo, te dodjela medalja poginulim POSMRTNO i preživjelim pripadnicima Zbora narodne garde koja će se upriličiti u 11,00 sati u hotelu Petka. Obilježavanju će nazočiti i suradnici gradonačelnice Dubravke Šuice.

Jebo predizbornu šutnju.
puknucu

- 23:35 - Komentari (7) - Isprintaj - #

ANDRO VLAHUŠIĆ


Photobucket

Nisam u dilemi, za Dubrovnik i Dubrovčane u narednom četverogodišnjem razdoblju bolji izbor je Andro Vlahušić. thumbup

- 19:48 - Komentari (5) - Isprintaj - #

27.05.2009., srijeda

KLEPTOKRACIJA

Maloprije je finulo sučeljavanje u ljetnom kinu Jadran. Nekoliko poznatih me pitalo idem li doma pisat blog o sučeljavanju. Taman posla. Moji komentari su nepotrebni. Idemo na promjene, Dube je cijelo vrijeme pokušavala Andra ismijat. To je cijela njezina poruka. Tipična spinerska metodologija, kad ne znaš što bi, onda relativiziraj i ismijavaj. Hebi ga, opet sam uletio u komentiranje, nije mi bila namjera.

Htio sam nešto drugo. Jučer mi je prijatelj Nino u ruke uvali peču knjige da pročitam jedan odlomak. Jared Diamond (nikad čuo) i Sva naša oružja (još manje čuo). Danas sam iskoristio vijađ do Lopuda i pročito nekoliko stranica. Dva odlomka ću podijelit s vama, bez komentara.

….. "Dosad vam je sigurno postalo jasno da je s poglavarijama uvedena dvojba koja je od bitne važnosti za svako neegalitarno društvo sa središnjom vladom. U najboljem slučaju, takva su društva na korist svima jer pružaju skupe usluge koje je nemoguće ostvariti na pojedinačnoj osnovi. U najgorem slučaju, takva društva bestidno funkcioniraju kao kleptokracije, koja osnovno bogatstvo prebacuju s pučana na povlaštene slojeve. Te plemenite i sebične funkcije nerazmirsivo su povezane, iako neke vlade mnogo jače naglašavaju jedne funkcije u usporedbi s drugima. Razlike između kleptokrata i mudrog državnika, između baruna-razbojnika i javnog dobrotvora, razlika je samo u stupnju: riječ je o tome koliki postotak dobara, prikupljenih od proizvođača, zadržava elita, a koliki se postotak ulaže u javne radove i opću korist te tako vraća onima koji su dobra stvorili. Smatramo da je zairski predsjednik Mobutu kleptokrat, jer za sebe zadržava preveliku količinu skupljenih doprinosa (vrijednost toga mjeri se u milijardama dolara), a premalo ulaže u javna dobra (uopće ne posjeduje funkcionalnu telefonsku mrežu). Smatramo da je George Washington bio državnik jer je porezima prikupljeni novac trošio na programe kojima su se svi divili, a pritom se nije sam obogatio. Pa ipak, George Washington rodio se u bogatstvu, koje je u SAD-u mnogo neravnopravnije raspodijeljeno nego u selima Nove Gvineje.

Zato za svako hijerarhijski uređeno društvo, bila to poglavarija ili država, moramo zapitati: zbog čega pučani toleriraju odljev plodova svog mukotrpnog rada u ruke kleptokrata? To pitanje, koje su postavljali teoretičari politike od Platona do Marxa, uvijek iznova postavljaju glasači na modernim političkim izborima. Kleptokracije sa slabom potporom javnosti izložene su riziku da ih se svrgne s vlasti – bilo da to učine ugnjetavani pučani bilo da to organiziraju nadobudni budući kleptokrati, koji nastoje zadobiti potporu javnosti obećavajući pravedniju raspodjelu dobara ako dođu na vlast. Primjerice, povijest Havaja obilježena je brojnim pobunama protiv represivnih poglavara, koje su obično predvodili mlađa braća poglavara i obećavali manje represivnu vlast. To se može činit zabavnim, dok se ne sjetimo bijede koju takve borbe još uvijek uzrokuju u modernom svijetu."…..


- 22:54 - Komentari (3) - Isprintaj - #

25.05.2009., ponedjeljak

OČAJ

Još malo pa gotovo. Ultima setemana. Ovi su nam izbori donijeli i neke novitati. Načelnike i župane biramo izravno. Ponegdje iz dva puta, ali izravno. U nas u Gradu su uveli još jednu novu praksu. Ić nepozvan u vizite na tuđe predizborne skupove.

Pojavit se na prvomajskom grahu u Mokošici moglo je bit i simpatično. Zašto ne? Ali, intermezat se na tuđi skup i onda na njemu dijelit svoje promidžbene materijale izgleda mi ko da dođeš na tuđu svadbu pa se usput i vjenčaš, pokupiš regale i prerežeš tuđu tortu. Dobro, jes štos, ali ruku na srce, divji štos.

Kad sam čuo i da se Teo s ekipom prezento na Androvom skupu u Zatonu upalila mi se bumbeta. Sporo palim, ali ipak upalim. Sjetio sam se kako mi je jedan visokopozicionirani znase kandidat za vrijeme predizbornog zagrijavanja reko da nezavisne liste nemaju šanse. Pito sam ga zašto? Ako se skupi dobra ekipa, nekompromitiranih ljudi koji znaju reć dvije razumljive poruke i stavu se s dva solda ozbiljno u kampanju tumačio sam da bi imali izgleda. A on meni, nema šanse. Zašto? Zato jer nemaju infrastrukturu. Kakvu infrastrukturu, što će im infrastruktura? Zato da mogu uspješno i sigurno provest kampanju. Jer recimo kad bi neka nezavisna grupa postala preopasna onda bi mi reagirali, objašnjava mi on. Kako reagirali? Lijepo, imamo grupe koje bi po potrebi poslali na konkurentske skupove da provociraju, galame ako treba, a u krajnjoj potrebi i da naprave gužvu te razbiju skup. Mislio sam da se zeza. A sad vidim da nije bez vraga.

Ko hoće još se može sjetit nekakvoga (ne)časnika HV koji je vojničkom fibijom napo Vlada Gotovca za predizbornog skupa u Puli. Ili nekakvoga mamlaza koji je gađo Dražena Budišu ljutom narančom za skupa pred svetim Vlahom. Sve smo to smatrali individualnim ekscesima. Ali sad više nisam siguran da ti i ko zna koji sve drugi predizborni incidenti nisu bili planirani i organizirani.

Za razliku od anonimusa koji su organizirano ili samoinicijativno pravili nered na predizbornim skupovima, u nas u Gradu je uvedena nova moda. Kandidirana vrhuška je sama pokušavala minirat tuđi, konkurentski skup. I iskoristit okupljanje tuđih simpatizera kako bi privukli pažnju na sebe. A, istovremeno uopće nisu pokušali organizirat svoje skupove i okupit svoje simpatizere. Koji će kokot njima njihovi skupovi? Nit su se odazivali na sučeljavanja. Koji će kokot njima sučeljavanja?

Nadam se samo da novouvedena divja praksa iz očaja neće postat pravilo za neke sljedeće izbore
nut

- 23:30 - Komentari (11) - Isprintaj - #

24.05.2009., nedjelja

KO IZDA ..........

Sori narode, malo ću se prošvercat. Ođe ću odgovorit na donje komentare kako bi mi ostala recka u kalendaru. Ko da sam posto cijelu temu. Varka mala.

Jesam, u prikrajku sam, istina je. Ali se ne skrivam iza ničijih leđa. U prikrajku sam, političkom, jer tako hoće u mojoj (njihovoj) stranci. Volu me ko mater luda sina, a od milja me zovu Čavez. Šalu na stranu, kako stvari sad stoje nemam političkog manevarskog prostora. Stranačka politika ili politika (ako je uopće ima) u stranci je takva da u njoj ne mogu i ne hoću sudjelovat. U stranku me privukla isključivo Radićeva osobnost i ideja, a način na koji je stranku vodio Tomčić te kako je sad vodi Friščić nema nikakve veze s Radićem. Eto, to je u najkraće razlog zašto me nema u operativnoj politici, pa i na izborima. Možda sam konzervativan, ali držim da politiku trebamo voditi okupljeni oko ideje, vizije. Onda to ima smisla. Inače politika postaje prosta pragma, gotovo ko biznis. Keč ez ken. Ili što neretljanski knez rekne, prigode beru jagode. Moji u stranci trenutno beru jagode.

Ne znam zašto netko misli da se skrivam iza Androvih leđa. Uostalom, ne bi se ni mogo sakrit zbog kvadrature. Nitko od nas, svih nas, nije idealan, osim možda drug Tito, Hajle Selasije, Mauce Tung, Enver Hodža i Dubravka Šuica. Dobro, možda još poneko. Neki su optimalni u određenom trenutku za određeni zadatak. Andro je recimo optimalna osoba za dubrovačkog gradonačelnika za ove izbore. S jedne strane imamo bezgrešnu osobu idealnih kvaliteta koja božanski prijekorno gleda na nas smrtnike, a s druge manje, više normalnu, običnu osobu koja zna što i kako hoće. Treće ili trećega nema. Pošto s božanstvima nikad nijesam bio na ti, osto mi je, osto nam je, Andro. Optimalni, ne idealni Andro. Sto stvari bi promijenio na Andru, možda čak i više nego on na meni. Što nam je sad činit? Izabrat Andra, a onda ga spriječit da ne postane božanstvo, idealni gradonačelnik, sedmi na svijetu ili kako sam već negdje reko, muška Šuica.

Da nijesam pristojan i lijepo odgojen, doktorski sin, kršten, pričešćen, krizman i u crkvi vjenčan, otac dvoje malodobne djece, sad bi vas svekolike pozvo u neđeju na izbore s onom starom, ko izda - pizda! Ali srećom sam fin.
thumbup

- 22:17 - Komentari (8) - Isprintaj - #

23.05.2009., subota

DIGNITET

Nema tome davno kad se nad ovi grad nadvilo pitanje, oće li ostat hrvatski ili postat srpski. I trajalo je to nekoliko mjeseci sve dok se na svetoga Nikolu ratna sreća nije okrenula, obrana stabilizirala i stvorili preduvjeti za oslobodilačke operacije u 1992.

I dok je sudbonosno pitanje morilo Grad i njegov puk, ponašali smo se na razne načine. Ovako i onako. Dok se među branitelje razvrstane u desetke udruga svako malo baci kost ko među kučke, gotovo nitko više ne spominje one koji su na to pitanje jednostavno odgovorili, jebe mi se. Spakirali se i pošli. A oko odgovora čiji će bit Dubrovnik neka se muče neki drugi ljudi.

Jel zbog straha, bolesti, komoda ili možda zato što su znali više nego mi, obični ljudi, rasplet ratne drame čekali su od Koručule preko Istre, Zagreba do stranijeh zemalja. Poznato je onima koji to žele čuti da je ovo područje bilo također moneta za potkusurivanje u Hrvatsko – Srpskim ratnim pregovorima, pa se granica micala po potrebi, od Neretve pa do Molunta. Srećom nismo doživjeli sudbinu Posavine. Ko nam je kriv što smo se obranili!

I kad su se dvojbe oko sudbine ovog područja pomalo smirile, a pogibelj umanjila, eto ti njih nase. Došli nam tumačit Hrvatstvo iz neke druge, svjetske perspektive. Mi koji smo ovako ili onako ostali u Gradu, ili možda tek nijesmo stigli pobjeć, odmah smo osumnjičeni ko da smo ostali čekat Četnike da uđu.

Što mi ovo danas pada na pamet, danas na gotovo ljetnu subotu? Pa pada mi na pamet kad sam čuo prijatelja Mladena kako dava predizbornu potporu Dubravki Šuici u ime ne znam više ni kojih udruga ili kordinacija. Pada mi na pamet kad na Šujinoj listi vidim Karla i Tea kako joj pušu za vrat. Pada mi na pamet jer mi se lijepo povraća kad vidim na što se sveo "dignitet Domovinskog rata" kako to voli reć Kosorica.

Prvo, branitelji ko organizacija se ne bi trebali miješat u predizborne i izborne kuhinje. Drugo, ako se već miješaju onda ne bi trebali podržavat one koji su na pitanje s početka ovega teksta odgovorili, jebe mi se! Treće, mrvice iz proračuna ne bi smjele bit cijena takvih potpora.

Ne znam čime vas je gospođa kupila? Ko što ne znam čime je kupila počasno članstvo u Udruzi roditelja poginulih branitelja. Samo vam želim odgovorit da ne prihvaćam vašu preporuku i da mi se gadi vaša jeftina manipulacija već desetke puta prožvakanom navodnom nakanom navodne predaje Dubrovnika u navodnoj režiji gradonačelničkog kandidata. Ako vas zbog svih proživljenih ratnih strahota pamćenje ne služi najbolje, onda ću vas podsjetit da je za razliku od Šuice koja se s obitelji sklonila na sigurno daleko od Dubrovnika, Andro osobno pomago da Dubrovnik ostane hrvatski.

Ako zbog ničeg drugog, a ima toga još, onda zbog stava, solidarnosti i lojalnosti u ratnim danima, moj izbor je Andro. A vi vaš dignitet stavite u male oglase.
hrvatska

- 22:10 - Komentari (11) - Isprintaj - #

20.05.2009., srijeda

DVOJNO DRŽAVLJANSTVO

Često se srećemo s pojmom dvojnog državljanstva. Najnoviji povodi su Branimir Glavaš i fantomski birači na izborima. Zna li netko ozbiljan objasnit čemu služi dvojno, ili možda i višestruko, državljanstvo osim za izbjegavanje pravosuđa, olakšavanje kriminalnih pothvata, manipulacije izbornim procesima, friziranje reprezentacije, izvrdavanje carinskih propisa i fiskalne zloupotrebe?

Ozbiljnim ljudima ne treba dvojno državljanstvo. Kako se to može bit državljanin dviju država, ili triju, ili više njih? Je li to po onom pravilu da umilno janje dvije majke siše? Kome, kojoj političkoj opciji trebaju glasovi osoba koji su se rodile, žive, rade, plaćaju poreze, umiru u nekim drugim državama? Čak nužno ne i prijateljskim?

I zato nisam za ukidanje biračkih prava dijaspore, nego sam za uvođenje ustavne kategorije po kojoj državljanin Republike Hrvatske ne može istovremeno biti građanin bilo koje druge države. Pa neka se društvo lijepo opredijeli. Barem ćemo znat na čemu smo i s kime smo. Zašto bi netko u ovoj državi imao veća prava i pogodnosti od većine državljana tek iz razloga što ima još jedan ili više pasoša?
njami

- 13:32 - Komentari (14) - Isprintaj - #

18.05.2009., ponedjeljak

SO FAR SO GOOD ...

… rekli bi Englezi.

Vuk sit, a ovce na broju ….. reko bi ja. Nije moglo bolje. Iskoprco sam se iz nezavidne situacije. Iako sadržaj nije odgovaro, odradila se forma. Disciplinirano. Ma koliko se Dube jedila i na suradnike i na novinare i na fotografe i na Haesesovce i na Muslimane, dobila je skoro dvije hiljade glasova više nego 2005. E sad, ko jom je kriv što nije proradila taktika stavljanja Feše na 13. mjesto. Očito se preračunala očekivajući svojih 11 + 1 Haesesov i neka Feša obradi svoje da bi ušo u Gradsko vijeće. Karlo i Ivica su u Vijeću, rezultat je 8 + 2 što se nas tiče, sori, 9 + 2!

Sad se treba spravit za drugi krug. S jedne strane Andro s Esdepeovcima s druge Dube s Hadezeovcima. Slobodo lijepa li si. Možeš glasat za koga hoćeš. Među kandidatima nema našijeh. Prava demokracija.
party

- 14:53 - Komentari (7) - Isprintaj - #

16.05.2009., subota

FAJV STARS RASVJETA

Jedan od ključnih elemenata privlačnosti Dubrovnika jesu njegove vizure. Kako vremenom zamiru i nestaju izvorni dubrovački sadržaji i vrijednosti, njegove vizure ostaju sve važnije za konkurentnost na nesmiljenom turističkom tržištu.

Svekoliki «razvitak» Dubrovnika od pada Republike pa do danas u neposrednu blizinu zidina donio je brojne ružne i agresivne građevine koje ozbiljno ugrožavaju izvornu vizuru Dubrovnika «kakav je nekad bio». Iako su neki naši mudri prednici uklonili «ruski dom» s Trga oružja, nećemo danas uklanjat Porporelu, iskapat nasipe u gradskom opkopu, rušit Excelsior, Gimnaziju, Dubravku, Imperijal, Nautiku, Preparandiju, stari sud ….. Ostavimo te utopističke prostorne korekture za neka druga vremena, vratimo se sadašnjosti.

Nedavno osvjetljavanje zidina, i ne samo zidina, sigurno je jedan od pokušaja unapređenja, poboljšanja, a možemo čak reć i stvaranja nove noćne vizure Grada kakve nikad nije bilo. Dobili smo stariji i još ljepši Dubrovnik, noćni. Od prve vijesti da se ide u još jedan, sad konačan projekt dekorativnog osvjetljavanja Dubrovnika to mi se stalno vrti po glavi. Brojne informacije i osvrti, posebno oni Jadranke Ničetić i Sonje Seferović u DV, priča o Dubrovniku kao «gradu svjetlosti» (?!?) te priče o «svjetlosnom zagađenju» (?!?), licemjerno jednosatno gašenje svjetala te nedavni radovi na osvjetljenju Dvora natjeralo me složit ovaj post.

Često olako izricana poštapalica da Dubrovnik kao grad izvrsnosti zaslužuje najbolje dodatno me motiviralo u ovim razmišljanjima.

Činjenica koja mi ne da mira jest cijena noćnog uljepšavanja. Oko 25 milijuna kuna ili oko 3 milijuna eura za pola posla. Kažu da će trebat još toliko za dogotovit rasvjetu.

Kad je Grad bljesnuo osvijetljen izvanka za Festu svetoga Vlaha činilo mi se da je osvjetljenje presnažno. Zidine su bliještale ko neke nestvarne građevine. Kasnije, ne znam jesu li smanjili intezitet ili sam se priviko, osvijetljene zidine mi djeluju privlačno. Ali, o gustima se ne raspravlja. Kako izgleda osvijetljeni Grad, o tome drugom prilikom.

Ne znam kako su razmišljale gradske vlasti, investitori, projektanti i izvođači, ali evo kako ja razmišljam. Strogo vremenski gledano, gradske vizure se dijele na dnevne i noćne u istom omjeru. Pola od 8760 godišnjih sati Grad je okupan dnevnim svjetlom, a pola umjetnom rasvjetom ili pokriven mrakom. Ako gledamo životno i turistički, najveći dio života odvija se danju u sezoni kad je dan znatno dulji nego noć. Nemojte me sad tjerat da računam koliki je omjer dan : noć u razdoblju intenzivne turističke sezone. Zašto ovo govorim? Pa zato jer su dnevne vizure Dubrovnika isto tako važne ko i noćne, time da puno više turista posjećuje, obilazi, razgleda Grad danju nego noću. Ako bi uveli mjere turist-sat-dan i turist-sat-noć onda bi iznos turist-sat-dan bio mnogostruko veći od iznosa turist-sat-noć.

Važan element projektnog zadatka u cilju stvaranja nove noćne vizure Grada trebo bi uvjetovat da planirane radnje ne smiju ugrozit vrijednosti dnevnih vizura. Što bi vrsni konzervatori rekli, intervencija na kulturnom dobru ga ne smije ugroziti već samo oplemeniti. Na ovim temeljnim principima «pali» su i konzervatori i «najbolji» svjetski osvjetljivač mrtvih građevina. Stvaranjem «izvrsnih» noćnih vizura Grada ugrožene su dnevne.

banje

Pođimo redom. Spuštam se prema Gradu niz ulicu Frana Supila ko što svakodnevno činu najskuplji dubrovački gosti. Dok hodam nepostojećim trotoarom, s lijeve strane se nižu toliko poznate vizure Grada. I sve je nekako neometano dok ne prođem Banje. Onda sam u pogledu na Lazarete i Grad iza njega naletio na rasvjetne supove koji ko da činu ogradu između mene i Grada.

lazareti1

Spuštanjem na Ploče nalijećem na još rasvjetnih stupova, a jedan se koči pred samim vratima od Grada. Ko neki skarambež u društvu nametljivih znakova i natpisa.

plo<br />
e1

plo<br />
e4

plo<br />
e3

Na putu od Ploča iza Revelina opet stupovi s lijeve strane. Zašto ovi stupovi nijesu postavljeni s desne, gornje strane ulice. Tada uopće ne bi smetali pogledu na Grad, ne bi se ni primijetili.

plo<br />
e2

Na potezu od Revelina da usjeka ispod Minčeta ista priča.

iza grada1

iza grada2

iza grada3

iza grada4

Veličanstvena vizura monumentalnih zidina i predziđa upropaštena je brojnim rasvjetnim stupovima. Čemu služe ti stupovi i na njima povješana rasvjetna tijela tijekom dana? Ničemu! Samo nas ometaju u dubrovačkom užitku.

iza grada5

iza grada6

U ovoj priči je potpuno nevažno kako izgledaju sami stupovi, rasvjetna tijela i privješeni reflektori. Kako god da izgledaju utisak je da su sami sebi svrha, ko da je Dubrovnik poznata pozadina za uspješno reklamiranje.

iza grada7

iza grada8

Kao da ih nijesu mogli montirat s gornje, desne strane ulice gdje ne bi nikome smetali. Zašto je tako napravljeno niz ulicu Frana Supila do Lazareta i kroz usjek pod Minčetom pa do Pila, a nije moglo bit napravljeno iza Grada?? Valjda je ovako izvrsno!

pile1

pile2

pile4

I tako su Grad sa sjevera, sve od Banja pa do usjeka pod Minčetom ukrasili brojnim stupovima s rasvjetnim tijelima. I stigoh na Pile gdje su stare, prastare stupove zamijenili novim. No nijesu se potrudili korigirat ranije propuste. Tako su ispred DM palače jednostavno zavili nove stupove na mjesto starih. Ne znam jesu li uopće primijetili razmještaj stupova u odnosu na palaču, DM. Ako nijesu evo im fotke.

pile5

Toliko o rasvjetnim tijelima oko Grada. Amo malo u Grad. Kroz vrata od Pila pogled se zaustavlja na načičkanim reflektorima koji vrebaju mrak kako bi nam otkrili svu ljepotu kamene baštine.

pile3

vrata od pila

vrata od pila2

vrata od pila3

vrata od pila4

Ulicom svetoga Dominka nailazim na još reflektora, prvo na krvnikovoj kući,

krvnikova kua

vrata od plo<br />
a1

pa u Posatu,

posat

pa na slanici,

slanica

pa na trgu bez oružja,

trg oru~ja1

pa uz most na vratima od Grada,

most plo<br />
e1

most plo<br />
e2

I evo nas na početku. Mali đir za velika otkrića. Još se ne mogu načudit zašto smo svi mi, stanovnici i posjetitelji Grada osuđeni platit 25 milijuna kuna da bi svaki uboga dan opet iznova gledali fajv star rasvjetu koja po cijele dane ničemu ne služi. Dobro, kad se smrkne Grad zablista, zasvijetli. Ali mogo je isto tako ili čak i ljepše zasvijetlit bez da se povazdan mora blejat u najbolje stupove i najbolje svjetiljke i najbolje reflektore na svijetu. I šire. I onda nam se još tumači da je to najbolje od najboljeg, štoviše, izvrsno. Možda i jest, ali ja ne bi tim vrlim osječkim projektantima i nezamjenjivim izvođačima do ni da mi okitu bor za Božić.

Posebna priča je cijena. Ali što ti je miljun kuna u ova zla vremena! Osim toga su novci, ili kako se to mudro reče sredstva, nenamjenski potrošena. Soldi Društva prijatelja smiju se trošit samo na očuvanje i zaštitu dubrovačkih kulturnih dobara, a nikako za njihovu devastaciju. Tako je barem pisalo u ugovoru između Grada i Društva.

Kako sve izgleda po noći druga je priča za neku drugu priliku. Za nadat se da je noćni dobitak opravdanje za dnevni gubitak. Ili bi možda proizvođač trebo plaćat Dubrovniku što ga koristi ko reklamnu podlogu? A možda je već i platio?


- 21:19 - Komentari (6) - Isprintaj - #

15.05.2009., petak

POKER ASOVA

Skončava kampanja. Prekosutra su izbori. Kaže se da je politika vještina mogućeg. Znamo što nam je ponuđeno. Ne koristi sad prigovarat da nema dovoljno dobrih kandidata koji bi zadovoljili naša profinjena očekivanja. Što je tu je. Kandidacijski postupak je bio otvoren svima, svih četrdesetak tisuća punoljetnih Dubrovčana + fantomi mogli su se kandidirat. Niko nikome nije branio. Zamisliš da si najljepši, najpametniji, najsposobniji, najpošteniji (nije bitno), skupiš onih nekoliko potpisa i eto te u Kerinoj produkciji. Ko to može platit?

Ipak, samo sto i dvadeset i nešto Dubrovkinja/Dubrovčana se prijavilo vodit nam Grad narednih četiri godine. Znam, najlakše je u nedjelju okrenut glavu, poć na izlet i zaboravit na izbore. Oprostite, zaboravio sam, poć i na misu. (Ne)zadovoljstvo ponuđenim kandidatima se može iskazat na razne načine. Najpošteniji prema zajednici u kojoj živimo jest izlazak na izbore. Pa taman prekrižili sva imena na listićima. I to je stav. Neizlazak na izbore nije stav, to je bahati kukavičluk. Život u zajednici podrazumijeva brojna prava, ali i obveze. Jedna od neobveznih obveza su i izbori.

Moram priznat da mi nije lako. Ma nije mi ni teško. Imam jasan stav, osobni stav u odnosu na ključne kandidate i lako bi se odlučio. I bilo bi lako da nije stranke. Iz meni nerazumljivih razloga vodstvo moje stranke, odnosno stranke koje sam član, odlučilo je već lani politički se udružit s organizacijom koja sustavno djeluje protiv nacionalnih interesa državljana Republike Hrvatske. Sad se očekiva da kao lojalni član glasam za kombiniranu listu iako je iole dobronamjernom promatraču jasno da se radi o nesposobnoj, klijentističkoj, korumpiranoj, rasipnoj, bahatoj, autokratskoj interesnoj skupini kojoj su prioritet osobni interesi i probici dok o zajedničkoj dobrobiti ne razmišljaju ni dok preživaju. Zbog čega su moji stranački drugovi i prijatelji odlučili podijelit svoj osobni ugled i političku sudbinu s ljudima i partijom koji po ničemu nisu sukladni našemu političkom učenju, ne znam. Vjerovatno imaju opipljive razloge.

Trebam li slijepo slijedit stranku i glasat za politiku dijametralno suprotnu životnim i političkim stavovima, ili ostat vjeran političkom učenju i nazoru koji su me i privukli u politiku? Ima nepuna dva dana do odluke. No siguran sam da ću glasat za dobrobit ovoga Grada i moje djece za koju sam uvjeren da će htjet ostat ovdje živjet.

Rina je inače podijelila uloge. Ona će glasat za Pera. Kojega Pera? Vičana. Zašto? Zato što je najveći seljak, a ja volim seljake. Ti ćeš glasat za Šuicu. Pepe za koga ćeš ti glasat? Za Vlaha. Pa nema nikakav Vlaho. Ima! Misliš Vlahušić? E! On se zove Andro, a prezime mu je Vlahušić. Pa to sam i reko. Mami je ostala Marija. Sreća da nema više kandidata. Baš smo složna familja. Osigurali smo se na sva četiri kantuna.
thumbup

- 22:24 - Komentari (5) - Isprintaj - #

13.05.2009., srijeda

USPOMENA

Photobucket
12. svibnja 2009.

Photobucket
12. svibnja 2009.

- 12:44 - Komentari (11) - Isprintaj - #

12.05.2009., utorak

PABLIK GARAŽ - OLD TAUN

Mali prilog studiji rješenja pitanja prometa u mirovanju.

Photobucket
utorak, 12. svibnja 2009., podne manje pet minuta

- 21:40 - Komentari (1) - Isprintaj - #

08.05.2009., petak

A JAJE ??

Photobucket

Nema više jaja ...........

- 21:40 - Komentari (8) - Isprintaj - #

07.05.2009., četvrtak

PITAM SE, PITAM SE

Photobucket

Zna li ko što čini ono jaje na Sponzi ????

Photobucket

- 14:05 - Komentari (6) - Isprintaj - #

06.05.2009., srijeda

MEDITERAN KAKVOG NIGDAR NIJE BILO

Photobucket

Danas je 6. maja. U Titino vrijeme Lafodija je bila puna gosta, riva pometena i puna šetača, plaže očišćene i pograbljane, pune ligeštula i kupača, svo zelenilo ostriženo, trava pokošena i cvijeće zasađeno. Muzika je svirala svako veče u Grandu, osim ponedjeljka. Od prvi maja bio je zabranjen svaki promet rivom, čak i za bicikle.

Znam, dobro, razumijem. Jebo me Tito! Jugonostalgičarski. Čekajte samo da objasnim.

Photobucket

Photobucket

Photobucket

Danas je Lopud, cijeli Lopud, danas na 6. maja, što po novomu jest šesti svibnja oli Majčin dan, ma ne 8. marta, nego maja, svibnja, dakle danas je cijeli Lopud gradilište i odlagalište svega i svačega, a promet skoro ko kroz Gruž u 4 popodne. Moram priznat da ne razumijem. Stalno, svakodnevno, cjelodnevno slušamo o stotinama milijuna nečega i naporima za dovest što više gosta ne bi li doskočili nesmiljenoj recesiji, oprostite, krizi. Nakon akcijskog plana i reklama u svim svjetskim medijima, mi na Lopudu se trudimo uvjerit goste da su falili što su došli i da nikad više ne dođu.

Photobucket

Photobucket

Ne znam možda su gosti mazohisti. Možda uživaju u cjelodnevnom lupanju pikamera, brundanju brojnih bagera, rovokopača, viljuškara, utovarivača, pijukanju dampera kad vozu u rikverc. Možda im je drago skakat u školjeru kad nalete brojni registrirani i neregistrirani motocikleti, po otoku traže golf igrališta kad vide brojne električne i motorne golf kariće, zaobilaze svakojaka neregistrirana vozila koja se ne bi smjela pojavit na bilo kojem tehničkom. Vesele se ko mala djeca našem svekolikom napretku i razvitku kad vide hrpe i hrpe građevinskog materijala i građevinskog otpada. Dive se složenim paletama punim matuna koji čekaju da ih osvježi more. Sa strahopoštovanjem se mimoilaze sa cijelom vojskom urednih momaka u istim tutama, florescentim jaketama i raznobojnim šljemovima.

Photobucket

Photobucket

Bilo je danas šestoga maja više od deset izletničkih brodova na Lopudu. Gosti nijesu mogli suspregnut oduševljenje radišnim Hrvatima koji su spremni upropastit i sezonu samo da ne bi patio svekoliki razvitak. Cipela punih prašine i blata tužno su odlazili. Zahvaljujući nedavnom ukidanju viza danas je na Lopudu bila i cijela grupa Kineza.

Photobucket

Photobucket

Čini mi se da zabrana grubih i bučnih građevinskih radova nastupa 15. lipnja, na svetoga Vida. E sad, čemu cijeli taj trud i preseravanje o produžetku sezone kad čak i nekakva pravila kažu da sezona počinje 15. šestoga, valjda zato što tad prestaje djeci škola i počinju ferije. Ako je tako, a jes tako, onda treba obavijestit Bajsa i Bulića da rastumače turistima i njihovim agentima da ne dolazu prije 15. lipnja. Samo nas ometaju u našim ne malim naporima za svekoliki razvitak i divelopment. Još će neko i stradat. Past će mu nešto na glavu s dizalice ili će ga zgazit demper na Lopudu koji se reklamira ko otok bez automobila. Neš ti pegule. Neko mora pokrenut tu inicijativu. Ma ostavimo mi na kamen sjelu Jelenu koja pjeva više cvijeća, manje smeća, što ćemo činit s bagerima, rovokopačima, pikamerima, demperima, utovarivačima, traktorima, viljuškarima, mopedima, karićima, autićima, biciklama, karijolama, kobrama, japanerima, matunima, paletama, šoderom, cimentom ……. ? I sve to na jednome malome otoku koji živi, nećete vjerovat, od turizma.

Photobucket

Zna li itko kako bi sve ovo trebalo organizirat? Umjesto prodavat bozu akcijskim planovima i svekolikim marketinškim strategijama bolje bi bilo da se dogovoru ko to ima vodit naš turizam. U Rvackoj, u Dubrovniku, na Lopudu? U Titino vrijeme se znalo. Znam, dobro, jebo me Tito, ali se znalo. Drugovi iz komiteta su se lijepo sastali i dogovorili, i onda podijelili zadatke, ti to, ti to, a ti to. I eto ti Tita. I sezona je bila spravljena. A sad se ne zna ko pije, a ko plaća. Sori, sori, zna se ko plaća.

Photobucket

Drug Đuro je u ono nemilo doba bio u komitetu zadužen za turizam. Pa je li išta zapamtio? I sad je jopet zadužen za turizam. Može li se ikako sjetit kako se onda spravljala sezona koja je započinjala početkom aprila i finivala koncem oktobra. Na Lopudu. Bez kruzera. S jednim brodom dnevno, mjetskim. Neđejom s nijednim. Bez vode. Uspješna sezona koja je hranila nekoliko Lopuda i to nakon što bi nam mrski Beograd pokro devize. Zašto gospar Đuro šuti ko kurva i neće da nam kaže štos kako pripremit sezonu, barem jednu? A onda kad naučimo, sami ćemo dalje.


Photobucket

- 21:34 - Komentari (2) - Isprintaj - #

05.05.2009., utorak

ODMOR

Photobucket

- 00:11 - Komentari (5) - Isprintaj - #

04.05.2009., ponedjeljak

DVA SVIJETA

Svojim postom od 24. marča Salvana Tirintina me naćerala pažljivije gledat oko sebe. I nosit aparat. Slike mi nijesu dobre ko njezine, ali trudim se.

Photobucket

Neki dan kad sam išo na Lopud u Donjem Čelu zamjetio sam dvije kuće. Prošo sam kroz Donje Čelo miljun puta, ali tek su me neki dan zakučale. Kuće ko kuće. Jedna do druge, skoro istih mjera. Na istom kamenu, na istom moru. Jedna stara, druga nova. Jedna ko da je izrasla s otokom, druga ko da je neko donio. Jedan otok, dvije kuće, dva svijeta.


- 14:04 - Komentari (8) - Isprintaj - #

03.05.2009., nedjelja

NASILJE

Nasilje me nije nikad prIvlačilo. Nisam mogo razumjet prijatelje i poznanike koji su navijali zvonjarin za kasne noćne ili rane jutarnje sate kako bi izravno gledali šakačke obračune za ne znam koji naslov. Ne razumijem ni danas one koji boks uporno nazivaju plemenitom vještinom. Što ima plemenito u nastojanju opalit protivnika šakom u glavu?!?

Amo provat stavit stvari na svoje mjesto. Što je cilj većine olimpijskih te pogotovo neolimpijskih borilačkih sportova? Cilj je pobijediti protivnika kroz njegovo fizičko ili psihičko onesposobljavanje. Kroz uvježbano nanošenje boli. Udarcima i/ili zahvatima protivnika se nastoji dovest u stanje kad više neće bit u stanju nastaviti natjecanje. Što je to nego najobičnija tuča? Dobro, nije najobičnija nego po pravilima, skoro pa institucionalizirana. Pobjednik je onaj koji ostane na nogama.

Ostavimo po strani same natjecatelje. Njihov motiv može bit jednostavan, egzistencija. Borbom jednostavno nastoje zaradit za život, a usput i steći društveni status. Postati selebriti kroz uspješnost u prebijanju protivnika.

Mene brine publika. Publika stvara i natjecatelje. Kad ne bi bilo interesa publike sigurno bi bilo i manje natjecatelja. Koji je to gust gledat kako čovjek tuče čovjeka? Je li to možda još uvijek ne evoluirani životinjski nagon? Ma tko uopće više i vjeruje u evoluciju?

Naš Hrvat razvalio pičku tamo nekakvom Japancu! Koma stari! Kupit kartu, lijepo se uredit, uzet sa sobom djecu, kupit kokice i naslađivat se nasilju. Psiholozi i sociolozi sigurno imaju objašnjenje za takve pojedinačne i skupne porive. Bilo da se radi o borbi pijetlova, pasa, bikova ili ljudi, ili koridi, radi se o nasilju, nepotrebnom nasilju koje je postalo (ne)legalni biznis.

Nisam razumio pokojnog Ivicu Račana kad je u Sabor stavio Mirka Filipovića. Čini mi se da je Račan bio nenasilan tip, a svojim potezom je u najviše državno tijelo doveo čovjeka koji živi od nasilja.

Postoje u svijetu zemlje gdje se nastoji ograničit nasilne borilačke sportove. Bez obzira što se ljudska povijest, ma koliko duga bila, temelji na nasilju i praznovjerju, čini se da civilizacijska evolucija kreće u smjeru smanjenja, dokidanja svih vrsta nasilja. Pripadamo kršćanskom civilizacijskom krugu. Utemeljenom na nekoliko vrlo jasnih, nedvosmislenih postulata koji bi za nas trebali biti neupitni. To su svakako ljubav prema bližnjem i nenasilje kao životni model. Ko da je Gandi Isusov unuk! A gdje smo mi stigli? Religiozne institucije bi trebale biti predvodnice produhovljavanja ljudske zajednice iako su kroz povijest, a i u sadašnjosti, često bile barjaktari najprimitivnijeg nasilja. Okrutnijeg nego kod bilo koje životinjske vrste.

Nijesam nigdje pročitao ili čuo da je neki od božjih službenika digo glas protiv nasilnih borilačkih disciplina. Ne bi se začudio da ih i blagoslovi prije borbe, ko što znadu blagoslivljat i topove.

Gledam u novinama i na netu gradske dužnosnike, ugledne građane, mlade i stare kako skockani pozorno prate – nasilje. Među njima i organizatori najvećeg ovogodišnjeg duhovnog događaja u Dubrovniku, boravka karizmatičnog svećenika Sudca. Prije nekoliko dana su zajedno sa svojim dušobrižnikom skrušeno na presici najavljivali veliki duhovni događaj od tri dana. Nakon toga požurili provjerit ko će koga premlatit na noći gladijatora. U istoj onoj dvorani, jedinoj, gdje će se održat jedan od susreta velečasnog Sudca s dubrovačkim vjernicima. Volio bi čut što o gladijatorskim borbama misli karizmatični svećenik?

Svakodnevna događanja nas uče da nasilje postaje način života. Od crtanih filmova gdje stalno neko nekoga nečim mlati preko eksplicitnih filmskih scena nasilja u svako doba dana i noći pa do istetoviranih muških tijela koji se u dva broja manjim gaćicama trude ostvariti svoj društveni status i egzistenciju tučom. I onda se čudimo nasilju u školama, pretučenim na ulicama i parkovima, pojedinačnim i skupnim šorama. Kad vinovnike nasilja pitate, zašto? Odgovor je obično, ne znam, tako!

Nasilju, svakom nasilju potrebno je reći NE, kao NE drogi, NE alkoholu, NE oružju. Na koncu konaca kao i NE pušenju. Mladima, i ne samo mladima, davat pozitivne primjere. Može li Dubrovnik postat grad u kojemu nasilje nije dobrodošlo, grad koji ne dopušta nasilje, grad bez nasilja? Ko što je recimo vrlo glasno postao grad u kojemu rad na crno nije dobrodošao. U prirodi, u duši samog Dubrovnika nema mjesta za nasilje. Bez obzira što se neki naši sugrađani pale na oznojene macane razbijenih arkada, ili možda na pičkice koje polugole najavljuju runde, nemojmo se silovat Dubrovniku nepriličnim priredbama. Ma koliko neki na tome zaradili. I silovanje je samo jedan od oblika nasilja. Može li se civilizacijska evolucija u Dubrovniku pokrenut i u smjeru zatiranja svakog oblika nasilja umjesto njegovog promoviranja, na velika vrata.

Nijesam bio na duhovnim skupovima ili misama koje je predvodio velečasni Sudac. Na slikama u medijima sam vido nešto što me zabrinulo. Ispred oltara sam zapazio uniformirane zaštitare. Koga su štitili, od koga? Zar se nasilje očekivalo i na duhovnim skupovima? Ili smo se toliko deformirali da ne razlikujemo noć gladijatora od molitvenog skupa?


- 22:12 - Komentari (1) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

< svibanj, 2009 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga