VATROGASCI I DALJE ANGAŽIRANI NA SANACIJI POSLJEDICA POTRESA
[ # ]

SISAK

U intervencijama uklanjanja posljedica razornog potresa sudjelovalo više od 10 tisuća vatrogasaca

Na području Sisačko-moslavačke županije koje je pogodio razoran potres, nastavljen je angažman vatrogasaca. Na terenu su uz domaće vatrogasne snage, u ispomoći angažirani vatrogasci iz šest vatrogasnih zajednica županija te Državne vatrogasne intervencijske postrojbe Split i Šibenik. Prema trenutno obrađenim podacima, od dana 28. prosinca 2020. do 26. siječnja 2021. godine na intervencijama uklanjanja posljedica razornog potresa kumulativno je sudjelovalo 10178 vatrogasaca s 2684 vatrogasna vozila, a odrađeno je 11559 intervencija. Na području Vatrogasne operativne zone (VOZ) Glina angažirane su snage s područja VZŽ Bjelovarsko-bilogorske i Karlovačke te Državne vatrogasne intervencijske postrojbe Split i Šibenik kao i domicilne snage dobrovoljnih vatrogasnih društava. Ukupno je evidentirano 14 intervencija koje su odradila 24 vatrogasca sa 10 vatrogasnih vozila.

Na području VOZ Sisak angažirana su 52 vatrogasca sa 16 vatrogasnih vozila iz Javne vatrogasne postrojbe Sisak, a zabilježeno je 36 intervencija. Na području VOZ Petrinja angažirano je 29 vatrogasaca sa 12 vatrogasnih vozila, a evidentirane su 32 intervencije. Na području VOZ Petrinja angažirane su snage s područja pet županija RH, i to VZŽ Primorsko-goranske, Dubrovačko-neretvanske, Karlovačke, Zagrebačke i Požeško-slavonske te domicilne snage DVD-a i Javne vatrogasne postrojbe Petrinja. Prema trenutno obrađenim podacima za 26. siječanj 2021. godine ukupno je angažirano 105 vatrogasaca s 38 vatrogasnih vozila, a evidentirane su 82 vatrogasne intervencije. Vatrogasci JVP Grada Zagreba i lokalnih DVD-a sa područja Grada Zagreba su tijekom dana 26. siječnja imali 22 tehničke intervencije uklanjanja dimnjaka, sanacije krovišta, uklanjanja oštećenih crijepova, zidova i fasada i izvida vezanih za procjenu stanja navedenih dijelova objekata i mogućnosti interveniranja vatrogasaca. Na navedenim intervencijama ukupno je sudjelovalo 48 vatrogasca s 24 vatrogasnih vozila. Gledajući na cjelokupno razdoblje od 29. prosinca 2020. godine, zagrebački vatrogasci su u Zagrebu odradili 1794 intervencije, a na području Sisačko-moslavačke županije 546 intervencija.…. izvor: sjeverni.info

27.01.2021. ...11:00 [ Komentari (0) ] Isprintaj

ZAVRŠEN ANGAŽMAN ZAGORSKIH VATROGASACA NA PODRUČJIMA NAJTEŽE POGOĐENIM POTRESIMA
[ # ]

KRAPINA

U nepunih mjesec dana 200 zagorskih vatrogasaca saniralo više od 300 krovova oštećenih građevina

Više od 10.000 vatrogasaca dosad je sudjelovalo na gotovo 11.600 intervencija na područjima pogođenim potresom, izvijestili su iz Hrvatske vatrogasne zajednice. Među njima su bili i zagorski vatrogasci čiji je angažman na području Sisačko-moslavačke županije završen, a njihovo su mjesto sada preuzeli vatrogasci iz drugih županija, piše Radio Stubica. Prema riječima županijskog vatrogasnog zapovjednika Marijana Lovrenčića, u intervencijama od 29. prosinca prošle do 24. siječnja ove godine sudjelovalo je 200 zagorskih vatrogasaca. Već 29. prosinca, kaže Lovrenčić, u Petrinju je otišlo 17 vatrogasaca s četiri vatrogasna vozila. Pretraživali su ruševne kuće u središtu Petrinje, s ciljem pronalaska osoba koje su ostale pod ruševinama. Od sljedećeg dana, 30. prosinca, zagorski su vatrogasci bili angažirani na području grada Gline s vozilima za rad na visini: autoplatforma DVD-a “Straža” Hum na Sutli i autoljestve JVP-a Krapina. – Vozila su u nedjelju vraćena u Zagorje i tako je ovaj angažman na području Petrinje i Gline, djelomično i na području Letovanića i Hrvatske Kostajnice, završen. Prije svega radilo se o sanacijama dimnjaka i krovova, a preko 300 ih je sanirano isključivo s našim vatrogascima i vozilima iz naše županije. Uz već spomenuta vozila, u jednom su periodu bile angažirane i autoljestve DVD-a “Zabok” te autoplatforma DVD-a “Oroslavje” – rekao je Lovrenčić za Radio Stubicu.…. izvor: zagorje-international

...10:16 [ Komentari (0) ] Isprintaj

ZA VATROGASCE NAJVIŠE IZDVOJIO KRK, KNIN UDESTEROSTRUČIO SREDSTVA, OTOK IH UTROSTRUČIO.....
[ # ]

ZAGREB

Analiza: podaci konsolidiranih proračuna za 2019. godinu

Zabok, Krk, Ivanić Grad i Daruvar jedini su gradovi koji su i u 2019. za svoje vatrogasce izdvajali preko 10 posto proračuna. Najveći rast izdvajanja imao je, pak, Grad Knin, a u apsolutnim brojkama, najveći su rast imali gradovi Krk, Našice, Biograd na Moru, Dubrovnik, Vinkovci, Bjelovar, Novska, Omiš i Zadar. U postotnom rastu nakon Knina slijede gradovi Otok, Komiža, Nin, Ivanec, Novska, Orahovica, Našice Solin i Biograd na Moru. Grad Krk je lani pak najviše izdvojio za vatrogastvo u odnosu na broj stanovnika, a slijede gradovi Biograd na Moru, Zabok, Opatija, Đurđevac, Mali Lošinj, Ivanić Grad, Dubrovnik, Umag i Pazin. U odnosu na ukupan proračun najviše je lani za vatrogastvo izdvojio Zabok, a slijede ga gradovi Krk, Ivanić Grad, Daruvar, Našice, Ogulin, Knin, Čazma, Imotski i Buzin.

Ljeti s kopna na obalu u ispomoć dolaze vatrogasci zbog gašenja požara, a tijekom prethodnog razdoblja situacija se u potpunosti promijenila. Uslijed potresa u Zagrebu, pa onda nedavno i u Sisačko-moslavačkoj županiji velik broj vatrogasnih postrojbi iz svih gradova, pa tako i onih uz more odjurili su u pomoć na kontinent. Jer osim gašenja požara, što se uvijek prvo pomisli kod spomena vatrogasaca, njihova je uloga vezana i za intervencije za spašavanje ljudi i imovine. A takvih je intervencija, primjerice, samo nakon potresa na području SMŽ do sada bilo oko 10.000. Takva vrsta katastrofe pokazala je važnost ulaganja u vatrogasce i njihovu opremu. Pa zato osim zakonski potrebnih sredstava koji gradovi moraju izdvojiti za vatrogastvo, mnogi ulažu u dodatnu opremljenost, ali i edukaciju i vježbe. U našoj analizi vidljivo je da tek četiri grada izdvaja iz proračuna više od 10 posto, njih oko 30 između pet i 10 posto, a ostali manje od toga. Vidi se i znatno povećanje sredstava u 2019., lani je zasigurno bilo i veće, a isti će se trend, prema najavama, nastaviti i u ovoj godini. Najviše su sredstva za vatrogastvo u 2019. godini u odnosu na 2018. godini povećali gradovi Knin, za 4,7 milijuna kuna, Krk za 3,4 milijuna, Našice 3,2 milijuna, Biograd na Moru 2,5 milijuna kuna, Dubrovnik gotovo 2,5 milijuna, Vinkovci 2,3 milijuna, Bjelovar 2,1 milijun, Novska 1,8 milijuna kuna, Omiš 1,7 milijuna i Zadar blizu 1,7 milijuna kuna. I u postotnom rastu predvodi Knin s oko 1.000 posto rasta, Otok 293,40 posto, Komiža 226,65 posto, Nin 174,10 posto, Ivanec 129,77 posto, Novska 111,45 posto, Orahovica 109,90 posto, Našice 98,83 posto, Solin 74,02 posto i Biograd na Moru 67,12 posto.



Knin: DVD aktivan kroz cijelu godinu

‘Što se tiče ulaganja u vatrogastvo, nabavljena je nova cisterna, povećanja se odnose na ulaganja u novu opremu, edukacije, stručno usavršavanje, a kroz cijelu godinu imamo zaposlene djelatnike u DVD-u, a ne samo sezonski.’ – kratko su nam odgovorili iz Grada Knina.

Krk: Nabavljeno novo tehničko vozilo
Grad Krk je osnivač Javne vatrogasne postrojbe koja djeluje na području otoka Krka kao jedina postrojba, a po potrebi i šire i financirana je iz proračuna grada, šest otočkih općina, državnog proračuna -decentraliziranih sredstava za vatrogastvo, Područne vatrogasne zajednice otoka Krka i vlastitih sredstava. Važnost ulaganja u vatrogastvo otočkih JLS je višestruka i to naročito radi pojačanog cestovnog i nautičkog prometa u vrijeme turističke sezone kada je značajno povećan broj sudionika u cestovnom i nautičkom prometu i korisnika objekata, kuća za odmor i najam. Potrebna je i pojačana aktivnost na zaštiti i prevenciji od požara u ljetnom razdoblju. U protupožarnoj aktivnosti po potrebi sudjeluju i otočka dobrovoljna vatrogasna društva (šest DVD) . Sukcesivno se ulaže u objekte i opremu. Povećano ulaganje u vatrogastvo je evidentirano uglavnom radi nabave novog tehničkog vozila s opremom u vrijednosti od 3.441.250 kuna, koje je financirano iz proračuna Grada kroz dvije proračunske godine i to 2019. godine u iznosu 1.250.000,00 kn, a 2020. u iznosu od 950.000,00 kn. Iznos od 1.241.250,00 kn financirala je JVP iz akumuliranih sredstava od Područne vatrogasne zajednice kroz višegodišnje razdoblje koje je namjenski izdvajala. Za djelatnost Javne vatrogasne postrojbe grada Krka u 2018. godini ukupno je utrošeno 6.269.769,00 kn, u 2019. godini 8.991.458,00 kn, a planirano je u 2020. godini 6.877.577,00 kn i u 2021. 6.084.000,00 kn. Pored sredstava koja se na temelju zakona uplaćuju Područnoj vatrogasnoj zajednici grad je i za izgradnju zgrade DVD-a utrošio u 2019. godini iz proračuna 336.000 kuna.

Dubrovnik: Osigurane bolje plaće, lani dobili i vatrogasni brod
Ulaganja ove gradske uprave u vatrogastvo, ali i u bolju opremljenost interventnih i žurnih službi, u protekom gotovo četverogodišnjem razdoblju bila su značajna, a ista se provode sustavno. Posve razumijevajući važnost adekvatno opremljene i funkcionalne vatrogasne službe, gradonačelnik Mato Franković vrlo brzo po stupanju na tu dužnost, izabran je za predsjednika Vatrogasne zajednice Grada Dubrovnika te je odmah i najavio početak procesa izrade novog kolektivnog ugovora Javne vatrogasne postrojbe Dubrovački vatrogasci. Novi kolektivni ugovor kojim je dubrovačkim vatrogascima osigurano povećanje plaća i bolji radni uvjeti donesen je još u travnju 2018. godine. Iste godine otvoren je novi Vatrogasni dom na Osojniku, izgrađen zahvaljujući donaciji velike prijateljice Dubrovnika, dobrotvorke gospođe Olge Stoss iz grada prijatelja Bad Homburga. Njezina udruga ”Kroatienhilfe” pomogla je s iznosom od 1,75 milijuna kuna, Grad Dubrovnik u investiciji je sudjelovao s oko 700 tisuća kuna, a donatorica je osobno donirala potreban namještaj i opremu. Za izgradnju novog vatrogasnog doma u Zatonu uz državnu cestu D8 na novoformiranoj građevinskoj čestici površine 1.554,00 metara kvadratnih izrađen je projektna dokumentacija kao i projektna dokumentacija (glavni projekt i troškovnici) prometnog rješenja uže okoline objekta (prometno uređenje križanja na D8) i potpisan je sporazum s Hrvatskim cestama o financiranju izgradnje istog što je preduvjet za ishođenje građevinske dozvole za izgradnju objekta vatrogasnog doma.

U svibnju 2019. u Dubrovnik je prvi put u povijesti uplovio vatrogasni brod. Brod, nazvan po dubrovačkom vitezu Orlandu za potrebe Vatrogasne zajednice grada Dubrovnika, izgradila je istarska tvrtka Marservis d.o.o. s dugogodišnjim iskustvom u proizvodnji plovila. Investicija je stajala četiri milijuna, a financirana je sredstvima Grada Dubrovnika i JU Rezervat Lokrum. Polivalentno plovilo ukupne dužine 13,5 metara s dva motora, 550 konjskih snaga za brze intervencije prvenstveno se koristi u akcijama vatrogasne postrojbe na moru. Omogućit će žurni transport vatrogasaca na Elafite i Lokrum, brzu reakciju gašenja požara, a koristit će se i kod promptnih intervencija u slučaju onečišćenja mora te u ostalim hitnim akcijama spašavanja ugroženih ljudskih života. Unatoč pandemiji koronavirusa, koja je imala negativne financijske učinke na proračun Grada Dubrovnika, sva sredstva u gradskom proračunu namijenjena Vatrogasnoj zajednici ostala su nepromijenjena i tijekom 2020. odnosno 2021. godine, a ista uključuju i novo planiranu nabavku planirane opreme za rad, primjerice nabavke radne zaštitna odjeća za vatrogasce.

Bjelovar: Kupljeno novo navalno vatrogasno vozilo
U 2018. za vatrogastvo, zaštitu i spašavanje izdvojeno je 7.778.855,25 kuna iz Proračuna Grada Bjelovara i decentraliziranih sredstava. Od tog iznosa za Javnu vatrogasnu postrojbu je izdvojeno 6.883.980,25 kuna, za Vatrogasnu zajednicu Grada Bjelovara 850.000,00 kuna te za Civilnu zaštitu 44.875,00 kuna. U 2019. godini sredstva su povećana na 10.233.972,85 kuna, također iznos koji se odnosi na proračun i decentralizirana sredstva. Od tog iznosa za Javnu vatrogasnu postrojbu je izdvojeno 9.281.978,62 kuna, za Vatrogasnu zajednicu Grada Bjelovara 927.869,60 kuna te za Civilnu zaštitu 20.000,00 kuna. Također, Grad Bjelovar je za potrebe DVD Novoseljani kupio brentače za 4.124,63 kuna. ‘Napominjemo da je kupljeno novo navalno vatrogasno vozilo u vrijednosti 2 milijuna kuna, od čega 1,6 milijuna kuna Grad Bjelovar plaća putem leasinga. Prva rata je išla u siječnju 2020., ali je odluka na Gradskom vijeću Grada Bjelovara o tome donesena u studenome 2018. Javna vatrogasna postrojba financirala je ostatak, tj. 400.000,00 kuna iz vlastitih sredstava. Novo vozilo zamijenilo je vozilo staro 33 godine te su tako ispunjeni svi kriteriji operativne aktivnosti JVP Grada Bjelovara sukladno zakonskim i podzakonskim aktima. Javna vatrogasna postrojba Grada Bjelovara jedna je od vodećih postrojbi u kontinentalnoj Hrvatskoj po opremljenosti i organiziranosti.’ – ističu u Gradu Bjelovaru.

Novska: U 2019. osnovana Javna vatrogasna postrojba
Grad Novska je u 2019. godini osnovao Javnu vatrogasnu postrojbu Grada Novske čime smo unaprijedili sustav zaštite od požara, a s obzirom na djelovanje JVP i cjelokupan sustav zaštite i spašavanja. Obučavanje vatrogasaca za izvanredne situacije vrši se svakodnevno, nabavljeno je nove opreme i vozila, uređeni prostori za vježbanje i obučavanje vatrogasaca. Vatrogasna zajednica Grada Novske također se dodatno opremila opremom i vozilima te jača sustav dobrovoljnog vatrogastva. ‘ – kaže gradonačelnik Novske Marin Piletić

Po stanovniku je najviše u 2019. godini iz proračuna izdvojio Grad Krk, a riječ je o iznosu od oko 1,5 tisuće kuna, Biograd na Moru je po stanovniku izdvojio 1,1 tisuću, Zabok 943,03 kune, Opatija 771,29 kuna, Đurđevac 701,64 kune, Mali Lošinj 658,02 kune, Ivanić Grad 651,16 kuna, Dubrovnik 630,99 kuna, Umag 603,18 kuna i Pazin 596,93 kune.


Opatija: JVP financira Grad i tri općine, u 2021. plan je gradnja novog i modernog Vatrogasnog centra
Javna vatrogasna postrojba Opatija je jedina profesionalna ujedno i središnja postrojba cijele Liburnije, nositelj je zaštite od požara za područje Grada Opatije i liburnijskih općina: Matulji, Lovran i Mošćenička Draga. Nastavno na važnosti koju vatrogasna djelatnost pruža zajednici u smislu sigurnosti i promptne reakcije u različitim oblicima nesreća i nepogoda, Grad Opatija, zajedno s tri susjedne općine, već dugi niz godina izdvaja visoka sredstva za civilnu zaštitu i za opatijsku postrojbu. Tako je u 2019. godini za GSS te za postrojbe civilne zaštite izdvojeno 892 tisuće kuna, a za djelovanje opatijske postrojbe 8 milijuna i 266 tisuća kuna. Iduće 2020. godine uloženo je 1,02 milijuna kuna za civilnu zaštitu dok je postrojba financirana sa 8,1 milijun kuna. U financiranju Javne vatrogasne postrojbe Grad Opatija sudjeluje sa 57%, Općina Matulji s 23%, Općina Lovran s 14% i Općina Mošćenička Draga sa 6%. Sukladno dogovorenim postocima sufinanciranja Grad Opatija je u 2019. godini uložio 4,7 milijuna kuna, a 4,6 milijuna kuna uloženo je 2020. godine te je isti iznos planiran i za ovu godinu. S obzirom na neadekvatnu lokaciju i zastarjelu infrastrukturu sjedišta opatijske postrojbe, u 2021. godini planirana je izgradnja novog i modernog Vatrogasnog centra. Tako je za potrebe nove i visoko funkcionalne infrastrukture te redovno djelovanje Javne vatrogasne postrojbe Opatija ove godine planirano 37 milijuna i 144 tisuće kuna. Isto tako, ove će se godine civilna zaštita, područna vatrogasna zajednica Liburnije i GSS financirati s jednim milijunom i 115 tisuća kuna. Iskreno smo ponosni na rad naše opatijske postrojbe. Nebrojeno puta svjedočili smo važnosti koju imaju vatrogasci za naš grad, ali i našu turističku destinaciju’ navodi gradonačelnik Ivo Dujmić, te dodaje da se je s razvojem turizma i prometa stvorio niz novih opasnosti i izazova za koje vatrogasne postrojbe moraju imati brza i učinkovita rješenja. Znajući da sigurnost zajednice jamči snažna lokalna vatrogasna postrojba Grad Opatija je, zajedno sa susjednim općinama, odlučio pokrenuti 29 milijuna vrijedan projekt izgradnje novog Vatrogasnog centra u Opatiji. Javnost često zaboravlja da djelatnici javnih vatrogasnih postrojba ne gase samo požare, to su ekipe koje su prve na terenu u slučaju svih vrsta nesreća, ugroza i prirodnih katastrofa, a među njima su i specijalizirani ronioci i penjači, zaključuje gradonačelnik.

Umag: Stalni član tima je i potražni pas Brixi
Vatrogasna djelatnost na području Grada Umaga organizirana je u sastavu Područne vatrogasne zajednice Umag (PVZ Umag) kao tijela nadležnog za vatrogastvo na području Gradova Umag, Buje i Novigrad te Općina Brtonigla, Grožnjan i Oprtalj, a članice PVZ-a su sve vatrogasne organizacije s područja djelovanja, a to su: Javna vatrogasna postrojba Umag (JVP Umag), Dobrovoljno vatrogasno društvo Umag (DVD Umag), Dobrovoljno vatrogasno društvo Buje (DVD Buje), Dobrovoljno vatrogasno društvo Neapolis Novigrad i Dobrovoljno vatrogasno društvo Oprtalj (DVD Oprtalj). ‘U PVZ-u Umag u potpunosti smo svjesni svih rizika koje sa sobom donose klimatske promjene jer smo nažalost i na našem području osjetili posljedice istih (olujni vjetar, poplave, tuča, suša i dr.), zbog čega smo odlučili više truda i financijskih sredstava uložiti u razvoj operativnih snaga vatrogastva, kao temeljnih operativnih snaga sustava civilne zaštite. Pored spomenutih elementarnih nepogoda, požara objekata i požara otvorenog prostora, iz godine u godinu u porastu je broj tehničkih intervencija raznih vrsta, zbog čega je bilo potrebno uložiti u osposobljavanje i opremanje naših vatrogasaca (profesionalnih i dobrovoljnih).’ – kažu u Gradu Umagu i dodaju: ‘Kako bismo išli u korak s vremenom, za potrebe JVP Umag samo u posljednje tri godine nabavili smo autocisternu vrijednosti 1,8 milijuna koja služi za prijevoz pitke vode i vode, s dodatnom opremom u vrijednosti od 100.000,00 kn, servis auto-ljestvi u vrijednosti od 800.000,00 kuna, dva Ford Ranger pick up tehnička vozila, Toyota Land Cruiser, terensko vozilo za intervencije traganja i spašavanja na nepristupačnom terenu. Nadalje, nabavljena je osobna zaštitna oprema u vrijednosti 500.000,00 kn (kacige za strukturne požare, kacige za šumske požare, interventna odijela za strukturne požare, odijela za šumske požare, odijela za potrage), jastuk za spašavanje sa visina do 25 m te je stalni član tima posao i naš prekrasni potražni pas, Brixi.’

Dakle, razvidno je da su Gradovi i Općine, osnivači PVZ-a Umag, samo u tom dijelu za razvoj vatrogastva u posljednje tri godine uložili preko 5.000.000,00 kn. Osim naprijed spomenutih ulaganja u sredstva, opremu i ljudske potencijale koji se odnose na JVP Umag, iz proračuna Gradova i Općina osnivača PVZ Umag godišnje se dodatno izdvaja oko 1.700.000,00 kuna od kojeg iznosa se 55% uplaćuje na račun svakog pojedinog DVD-a, koji zatim samostalno odlučuju o nabavi potrebnih sredstava i opreme, dok se preostalih 45% sredstava troši na održavanje ranije nabavljenih vozila i opreme te za nabavu novih vozila, sredstava i opreme za potrebe JVP Umag. U 2021. godini prioritet u PVZ-u Umag je nabava opreme i sredstava te obuka vatrogasaca za obavljanje vatrogasne djelatnosti na moru, a u idućem trogodišnjem razdoblju planirano je dodatno ulaganje u poboljšanje prostornih i drugih uvjeta rada DVD-a, jer bi se samim tim poboljšali uvjeti za dislocirani rad JVP Umag tijekom cijele godine, posebno za vrijeme ljetne požarne sezone, a sve u cilju ravnomjernog pokrivanja zone odgovornosti PVZ Umag, skraćivanja vremena potrebnog za intervenciju i preventivnog djelovanja. Također je planiran dovršetak instalacije nove telefonske centrale u JVP Umag, ugradnja fiksnog agregata, nabava maski za izolacijske aparate s ugrađenom komunikacijom te izmjena i nadopuna uništene ili dotrajale zaštitne opreme.

Pazin: U 2021. daljnje povećanje sredstava za vatrogastvo
Vatrogastvo kao stručna i humanitarna djelatnost seže u sve pore zaštite i spašavanja ugroženog građanstva i imovine stoga Grad Pazin kontinuirano izdvaja značajna financijska sredstva kako bi osigurao nesmetano odvijanje svih zadaća Javne vatrogasne postaje Pazin. Tako je u 2019. godini za potrebe vatrogastva iz gradskog Proračuna izdvojeno 5,1 milijun kuna, u 2020. godini planirana su sredstva u visini 5,2 milijuna dok se za 2021. godinu planira izdvojiti iznos od 5,6 milijuna kuna za usluge protupožarne zaštite. Shodno širokom spektru djelovanja, vatrogastvo zahtjeva konstantna ulaganja, adekvatnu opremljenost postrojbe i edukaciju vatrogasnog kadra kako bi se isti u svakom trenutku mogao nositi s izazovima današnjice. Naime, JVP Pazin glavna je i operativna snaga sustava civilne zaštite Grada Pazina te osim preventivnih mjera zaštite od požara, gašenja požara i spašavanja ljudi i imovine ugroženih požarom i tehnološkim eksplozijama sudjeluje u pružanju tehničke pomoći u nezgodama i opasnim situacijama kao i provođenju drugih poslova u ekološkim i drugim nesrećama. JVP Pazin uspješno djeluje na području od preko 500 km2 zahvaljujući razumijevanju Grada i drugih osnivača o potrebama i važnosti ulaganja u vatrogastvo. Naime, područje odgovornosti i područje djelovanja JVP Pazin je cijeli teritorij Grada Pazina i Općina Cerovlje, Lupoglav, Gračišće, Motovun, Tinjan, Karojba i Sv. Petar u Šumi. Iz Grada ističu kako nedostatak decentraliziranih sredstava za financiranje redovnog rada javnih vatrogasnih postrojbi uvelike opterećuje proračune jedinica lokalne samouprave koje izdvajaju značajna sredstva za rad JVP Pazin iznad minimalnog standarda, sve kako bi se osiguralo pravovremeno, kvalitetno i uspješno obavljanje vatrogasnih intervencija i protupožarne zaštite. ‘Na vatrogastvu i zaštiti sigurnosti naših sugrađana ne smije se štedjeti’, naglasio je gradonačelnik Renato Krulčić i dodao kako se upravo iz tog razloga dodatna sredstva osiguravaju iz Proračuna Grada Pazina i Općina sukladno Sporazumu o osnivanju JVP Pazin.

Pazin: U 2021. daljnje povećanje sredstava za vatrogastvo
Vatrogastvo kao stručna i humanitarna djelatnost seže u sve pore zaštite i spašavanja ugroženog građanstva i imovine stoga Grad Pazin kontinuirano izdvaja značajna financijska sredstva kako bi osigurao nesmetano odvijanje svih zadaća Javne vatrogasne postaje Pazin. Tako je u 2019. godini za potrebe vatrogastva iz gradskog Proračuna izdvojeno 5,1 milijun kuna, u 2020. godini planirana su sredstva u visini 5,2 milijuna dok se za 2021. godinu planira izdvojiti iznos od 5,6 milijuna kuna za usluge protupožarne zaštite. Shodno širokom spektru djelovanja, vatrogastvo zahtjeva konstantna ulaganja, adekvatnu opremljenost postrojbe i edukaciju vatrogasnog kadra kako bi se isti u svakom trenutku mogao nositi s izazovima današnjice. Naime, JVP Pazin glavna je i operativna snaga sustava civilne zaštite Grada Pazina te osim preventivnih mjera zaštite od požara, gašenja požara i spašavanja ljudi i imovine ugroženih požarom i tehnološkim eksplozijama sudjeluje u pružanju tehničke pomoći u nezgodama i opasnim situacijama kao i provođenju drugih poslova u ekološkim i drugim nesrećama. JVP Pazin uspješno djeluje na području od preko 500 km2 zahvaljujući razumijevanju Grada i drugih osnivača o potrebama i važnosti ulaganja u vatrogastvo. Naime, područje odgovornosti i područje djelovanja JVP Pazin je cijeli teritorij Grada Pazina i Općina Cerovlje, Lupoglav, Gračišće, Motovun, Tinjan, Karojba i Sv. Petar u Šumi. Iz Grada ističu kako nedostatak decentraliziranih sredstava za financiranje redovnog rada javnih vatrogasnih postrojbi uvelike opterećuje proračune jedinica lokalne samouprave koje izdvajaju značajna sredstva za rad JVP Pazin iznad minimalnog standarda, sve kako bi se osiguralo pravovremeno, kvalitetno i uspješno obavljanje vatrogasnih intervencija i protupožarne zaštite. ‘Na vatrogastvu i zaštiti sigurnosti naših sugrađana ne smije se štedjeti’, naglasio je gradonačelnik Renato Krulčić i dodao kako se upravo iz tog razloga dodatna sredstva osiguravaju iz Proračuna Grada Pazina i Općina sukladno Sporazumu o osnivanju JVP Pazin.

Zabok je imao najveći udjel izdvojenih proračunskih sredstava za vatrogastvo, 17,91 posto, a slijedi Krk 12,57 posto, Ivanić Grad 12,03 posto, Daruvar 10,48 posto, Našice 9,61 posto, Ogulin 9,48 posto, Knin 9,34 posto, Čazma 9,12 posto, Imotski 9,08 posto i Buzet 8,95 posto.

24.01.2021. ...07:41 [ Komentari (0) ] Isprintaj

VATROGASAC IZ GLINE U POTRESU OSTAO BEZ KUĆE, SAD MU KOLEGE ŽELE IZGRADITI NOVU
[ # ]

GLINA

Mladi vatrogasac iz Gline, Ivica Jambrešić, nakon velikog potresa je neumorno kolegama pomagao sanirati štete, a da mnogi pri tome nisu znali da je sam ostao bez kuće. Saznalo se to slučajno, čak sedam dana nakon potresa, a kolege su mu odlučili pomoći u izgradnji novog doma. "Vatru gasi, brata spasi, a on je naš brat po vatri i jednostavno odlučili smo da mu pomognemo, kao vatrogasci. To smo i počeli aktivno činiti. Očekivao sam da će se dečki sami prijaviti ako imaju štete, ali jednostavno to ovdje nije bio slučaj. Nisu eksponirali sebe nego su tražili rješenja za nekog drugog", rekao je za Radio Mrežnicu zapovjednik Vatrogasne zajednice Karlovačke županije Goran Franković. Jambrešić o svojoj kući nije ni razmišljao dok je pomagao drugima, niti se žalio, a kolege su da je ostao bez doma saznale kad je došla dojava. "Došla je dojava o kućnom broju 23 i po pregledu slike ja sam se javio da je to moja kuća. Onda me pitao da što radim tu, a kakva mi je kuća. Rekao sam mu da ne mogu biti kod kuće, da moram pomagati drugima jer mojoj kući više nije bilo pomoći", ispričao je. On je u vrijeme potresa bio na intervenciji, a supruga s djecom je bila u Petrinji.
"S kućom tada nisam znao što je. Uspio sam dobiti suprugu koja je na posao povela djecu jer sam ja išao na intervenciju, a poslije sam trebao ići raditi u kaznionicu. Rekla je da je strašno, ali da su dobro. Nakon toga su se svi signali prekinuli, nismo se više mogli ni čuti", priča Jambrešić. Njegova obitelj morala izaći iz kuće u Glinskom Novom Selu jer je opasna. Roditelji njegove supruge dobili su kontejner preko puta kuće, a on i supruga s djecom smjestili su se u obližnji Viduševac kod njegovih. Kolege iz Karlovca su mu pomogli izvući stvari iz nedovršenog potkrovnog stana u kojem su živjeli. Omogućili su mu i pravnu pomoć, a Karlovačka županija će, zajedno s ovdašnjim obrtnicima, uskočiti oko buduće izgradnje doma. Za sad je još sve u fazi dogovora, ali vrlo brzo će se znati model po kojem će se to raditi, piše Radio Mrežnica. Iako su Karlovčani otišli iz Gline, zapovjednik Franković kaže kako nastavljaju surađivati. Osim Ivici osobno, pomoći će i DVD-u Glina koji je u potresu ostao bez svog vatrogasnog doma. "Imamo obitelj jednog vatrogasca kojem ćemo pomoći, ali smo odlučili pomoći i velikoj vatrogasnoj obitelji. Vatrogasno društvo u Glini je staro više od 100 godina. Zgrada njihova doma ima obnovljen krov, ali sve ispod njega u potresu je stradalo. Ideja je da im na raspolaganje damo moderni projekt kojeg smo pripremili za Vatrogasni centar Slunj koji bi se gradio iznova na drugoj lokaciji i u kojem bi se povezalo svih sedam DVD-a s glinskog područja", otkrio je Franković.…. izvor: index.hr

23.01.2021. ...16:54 [ Komentari (1) ] Isprintaj

CIVILNA ZAŠTITA I REAKCIJA NA POTRES
[ # ]

ZAGREB
Piše: doc. dr. sc. Robert Mikac

doc. dr. sc. Robert Mikac, docent iz područja sigurnosnih studija na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu; zapovjednik Civilne zaštite Republike Hrvatske od 2012. do 2015. godine


Nakon snažnog potresa koji je 29. prosinca 2020. godine pogodio središnju Hrvatsku, kao i stotina manjih koji su uslijedili nakon njega, puno se raspravlja o brzini reakcije, načinu koordinacije, uključenim institucionalnim i volonterskim akterima, prioritetima, trenutnim i budućim aktivnostima. Rasprava uključuje mnoga pitanja, probleme i relacije koje imamo i koje smo stvorili u Hrvatskoj u proteklih trideset godina. Jedna od nezaobilaznih tema koja nikog u ovoj situaciji ne ostavlja ravnodušnim jest i pitanje civilne zaštite. Rasprava se trenutno vodi oko dva ključna pitanja. Prvo, je li civilna zaštita reagirala pravovremeno? Drugo, koordinira li civilna zaštita uspješno sve uključene na terenu – od državnih institucija, preko volontera, do samih stradalih? U mnoštvu najrazličitijih komentara mogli su se pročitati i čuti kvalitetni uvidi u stanje i problematiku pa sve do onih koji su pisani paušalno i bez sagledavanja šire slike. Ovaj kraći osvrt donosi neke više ili manje poznate činjenice o civilnoj zaštiti kako bi početno nivelirali stanje stvari, a svrha mu je u određenim sekvencama dati tumačenje trenutnog stanja, dok mu je cilj naznačiti preporuke za budućnost. Tekst je pisan neutralno i ne upire prstom u nikog te otvara pojedina dodatna pitanja za širu raspravu i dublju analizu. Suvremena civilna zaštita bilo gdje u svijetu predstavlja platformu (ovdje se u startu izbjegava koristiti termin sustav) zaštite i spašavanja ljudi, imovine, životinja, kulturnih dobara i okoliša, kritične infrastrukture i drugih vrijednosti države i društva. U Hrvatskoj ju trebamo promatrati u najmanje tri kategorije. Prva, ujedno i povijesna, odnosi se na period stvaranja države, gdje je civilna zaštita dala značajan doprinos u Domovinskom ratu na brojnim područjima, sudjelovala u spašavanju mnogih života, imovine i životinja te provodila sanaciju i asanaciju terena.

Druga kategorija je ustavnog i normativnog karaktera po kojoj je civilna zaštita ustavna kategorija dana u nadležnost i obvezu jedinicama lokalne samouprave u neposrednom ostvarivanju potreba naših građana, dok sukladno Zakonu o sustavu civilne zaštite svi mi građani ove zemlje (uz određen broj iznimaka) smo obveznici civilne zaštite. Treća kategorija je organizacijske prirode, u kojoj govorimo o sustavu i gdje možemo tražiti odgovore na početna pitanja. U razmatranju organizacije civilne zaštite važne su dvije stvari. Prva, tko sve sudjeluje u civilnoj zaštiti. Druga, kako civilna zaštita djeluje kao sustav. Civilnu zaštitu, pored do sada navedenih jedinica lokalne samouprave i građana, čine sudionici (Vlada RH, MUP RH, tijela državne uprave i druga državna tijela, Oružane snage RH, jedinice područne (regionalne) samouprave) i operativne snage (stožeri civilne zaštite, operativne snage vatrogastva, Hrvatskog Crvenog križa, Hrvatske gorske službe spašavanja, udruge građana, postrojbe i povjerenici civilne zaštite, koordinatori na lokaciji, pravne osobe). Civilna zaštita broju uključenih dionika čini najsloženiji sustav sigurnosti i zaštite u Hrvatskoj, te skoro da ne postoji institucija ili osoba koja izravno ili neizravno nije dio civilne zaštite. Kao sustav, civilna zaštita je organizirana na načelima solidarnosti, supsidijarnosti i kontinuiteta djelovanja gdje svaka administrativno-politička jedinica i razina odgovara na izazove i zahtjeve unutar njezinog djelokruga ovlasti i odgovornosti. Ovdje se radi o 555 općina i gradova, 20 županija i Gradu Zagrebu te cjelokupnoj Hrvatskoj na državnoj razini. U jedinstven sustav uvezana je putem Ravnateljstva civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova RH (prijašnja Državna uprava za zaštitu i spašavanje).

Hrvatska je do ovog zadnjeg potresa putem sustava civilne zaštite odgovorila na dvije velike krize i niz manjih kojima su naši građani i država bili izloženi. Potrebno je navesti kako je središnja platforma reakcije 2014. godine u otklanjanju posljedica učinaka velikih poplava u istočnom dijelu zemlje bila upravo civilna zaštita, te kako je 2015./2016. godine tijekom izbjegličko-migrantske krize uz vodstvo MUP-a civilna zaštita bila središnja poluga svih ključnih procesa. Civilnu zaštitu u tim i drugim događajima predstavljali su svi ranije navedeni sudionici, operativne snage, kao i građani. Civilna zaštita je uključena i u aktualnoj COVID-19 pandemiji i posljedičnoj krizi u sve moguće zadaće od interesa zaštite naših građana. Pored toga, snage vatrogastva su udarna snaga civilne zaštite na svim razinama i svaki dan odrađuju stotine i stotine spašavanja, poslova i usluga za naše građane. Hrvatska ujedno predstavlja i „zlatni standard“ za sve države u Europi što se tiče združenog gašenja požara otvorenih prostora uz potporu letjelica Oružanih snaga. Sljedeće važno, unutar civilne zaštite kao njezina operativna snaga djeluje i Hrvatska gorska služba spašavanja koja predstavlja vrlo uspješnu organizaciju i brend Republike Hrvatske. Po učincima u svom području rada ravna je sposobnostima elitnih hrvatskih vojnih i policijskih specijalnih postrojbi u njihovim zadaćama. Država ujedno ima formiranu Državnu intervencijsku postrojbu vatrogastva (profesionalci) i Državnu intervencijsku postrojbu civilne zaštite (mala jezgra profesionalaca plus volonteri). Jedna i druga postrojba je osposobljena i specijalizirana za najteže i najsloženije zadaće u vatrogastvu i civilnoj zaštiti. Za ovu priliku možemo izdvojiti Državnu intervencijsku postrojbu civilne zaštite Odjel Rijeka koja je po sposobnostima i dokazanim rezultatima dosadašnjih intervencija sam vrh specijaliziranih jedinica u Hrvatskoj. Tako da možemo reći kako Hrvatska ima puno toga vrijednog i provjerenog unutar civilne zaštite.

Da bi došli malo bliže potencijalnim odgovorima na početno postavljena pitanja, potrebno je staviti civilnu zaštitu u hrvatski kontekst. U navedenom bit će korisna i jedna paralela sa sportom. Hrvatska sukladno istraživanjima u koja se možemo pouzdati (poput određenog broja domaćih stručnjaka i izvještaja Eurostata), predstavlja visokobirokratiziranu državu, preusitnjenu na mnoštvo općina, gradova i županija, vrlo male razine učinkovitosti po svim razinama i linijama rada. Svakako, čast izuzecima. Ovo nije novost, no govori i o kontekstu civilne zaštite. Važno je naglasiti kako birokracija sama po sebi nema negativan predznak jer ona u jednoj imenici objedinjuje sve javne servise o kojima građani ovise i predstavlja temelj funkcioniranja svake države. Izazov nastaje kada je preglomazna i ima nisku razinu učinkovitosti obavljanja svojih poslova i obveza. Zatim je značajno navesti kako svuda u svijetu tako i kod nas, sukladno teoriji Davida Graebera o besmislenim poslovima, nas obilježava čitav niz poslova koje radimo u našem društvu a nisu potrebni, troše vrijeme, resurse i energiju te ne doprinose ostvarivanju potrebnih ciljeva i svekolikom razvoju. Tako je i u civilnoj zaštiti. Jer civilna zaštita pored onog najvidljivijeg dijela koji se odnosi na operativne aktivnosti provodi i veliki broj poslova i zadaća koji nisu javno vidljivi, a neki od njih su i besmisleni. Sljedeće bitno su prioriteti i način njihove realizacije. Kada prioriteti nisu jasno postavljeni i osigurani resursi (ljudski, materijalni, tehnički i financijski) niti ne možemo očekivati napredak te se otvaraju besmisleni poslovi kako bi uposlili ljude da nešto prividno rade. Tako da bez jasne vizije, misije, strateškog planiranja, resursa i nadasve sustava gdje je potrebno sve to zajedno, svaka sredina, društvo i država je osuđena na prosječnost i frustraciju. Hrvatsku općenito, a civilnu zaštitu specifično, možemo u značajnoj mjeri prepoznati u ovom okviru.

Napravimo na trenutak paralelu sa sportom. Izuzetna smo sportska nacija, naši timovi i pojedinačni sportaši i sportašice ostvaruju izvanredne rezultate u mnogim sportovima sve do najvećih uspjeha na europskim, svjetskim i olimpijskim natjecanjima. Možemo reći kako smo svi izuzetno ponosni na naše sportaše, kao i da se poprilično dobro svi zajedno razumijemo u to kako nastaje uspjeh. Sukladno teoriji o vrhunskim rezultatima, potrebno je imati brojne početne ključne pretpostavke da bi se mogli nadati kako će ciljani rezultat biti i ostvaren (no često vrhunski rezultat nije postignut). Prvo, radi se o tjelesnim i mentalnim predispozicijama svakog sportaša i sportašice, potom o odricanju cijele obitelji da bi pojedinac uspio i na kraju u timskim sportovima radi se o sustavu. Stavit ćemo fokus na navedeno. Uspjeti u timskom sportu znači imati sposobne i motivirane pojedince, imati organizaciju, imati kontinuitet, imati vrhunskog trenera, ulagati značajna sredstva i vrijeme te se nadati da će željeno stanje biti ostvareno. Jer u konačnosti ovisite o brojnim objektivnim i subjektivnom okolnostima od kojih na neke možete utjecati, na neke ne možete. Znači vrhunski rezultat možemo očekivati pod pretpostavkom predanosti, sposobnosti, ulaganja, jasnih ciljeva, uspješne realizacije i postojanja sustavnog pristupa. Isto je relevantno i razmatrajući civilnu zaštitu. Ovim smo stigli do središnjeg dijela osvrta koji se tiče dva ključna pitanja postavljana proteklih desetak dana vezanih uz civilnu zaštitu. Da li je civilna zaštita reagirala pravovremeno? I, da li civilna zaštita uspješno koordinira sve uključene na terenu – od državnih institucija, preko volontera, do samih stradalih? Oko oba odgovora lome se mnoga koplja, polarizira situacija i društvo. Trenutno vidljiv presjek promišljanja po portalima i u javnom diskursu govori o tome kako značajan broj ljudi smatra da je reakcija bila zakašnjela i kako u prvim danima civilna zaštita nije uspješno koordinirala aktivnosti na terenu.
Ovdje su uključeni i oni izravno najpogođeniji. U prilog tome idu slike, prilozi, svjedočanstva kako su prve veće skupine ljudi koje su došle pomoći (koje dolaze izvan pogođenog prostora) bili volonteri, navijači, prijatelji unesrećenih stigli nekoliko sati nakon razornog potresa. S druge strane državni vrh i razina regionalne samouprave imaju mišljenje da je reakcija bila pravovremena i uspješna. Vjerojatno u ovom slučaju kao i u mnogim stvarima u životu istina je najčešće negdje na pola puta. Ovaj tekst nema namjeru ulaziti u navedeno već ukazati na određene činjenice koje nisu do sada uzete u razmatranje u široj društvenoj raspravi, a utječu na mogućnost preciznijih odgovora na ova dva pitanja. Radi se o tri teme. Prva tema je već djelomično opisana i tiče se birokratiziranosti svuda oko nas. Civilna zaštita predstavlja presjek našeg društva i institucija, niti je išta bolja, ali ni slabija od većine procesa koji se dešavaju u našem društvu. Mnoge naše institucije i procesi su građeni za prošla vremena i nemaju odgovore na brze i višerazinske izazove s kojima se susreću. U mnogim drugim državama je slična situacija no pošto mi naš život živimo ovdje htjeli bismo da stvari ovdje funkcioniraju brže i bolje što se nas samih tiče. U tome se vjerojatno svi slažemo. Druga tema se odnosi na brzinu pokretanja sustava. Brojna empirijska iskustva, teorijska znanja i simulacijski modeli potvrđuju da su visokobirokratizirani sustavi i institucije tromi u reakciji na iznenadan događaj. To nije ništa novo i slično se dešava u cijelom svijetu. Što je viša razina birokratiziranosti i više rukovodećih kadrova koji nešto moraju odobriti time je i reakcija sve sporija i sporija. Plastični primjer u Hrvatskoj je primjer Hrvatske gorske službe spašavanja kojoj je bilo nekoliko puta ponuđeno da postane dio državno-institucionalnog sustava. Time bi dobili više resursa, veće mogućnosti i brže rješavanje njima određenih važnih pitanja. Navedeno nisu prihvatili upravo zato što bi takvim potezom umanjili ono po čemu su najpoznatiji, a to je brzina reakcije, sloboda djelovanja i spašavanje života ispred birokratiziranih procedura.

Tako da kad govorimo o brzini reakcije važno je znati što je organizacijska struktura labavija i manje državno-institucionalizirana ima veću fleksibilnost, dinamičnost i brže vrijeme odaziva. Dok su se volonteri, udruge, navijači mogli organizirati unutar nekoliko sati i krenuti prema pogođenom području, državnim institucijama trenutno to zbog već opisanih razloga nije ostvarivo. Time smo zagazili u treću važnu temu koja se tiče brzine reakcije, a to je normiranost. Mi do sada nikad nismo u ovom društvu postavili normu vremenskog okvira koji očekujemo i koji će biti primjeren za reakciju na katastrofu. Vatrogasci imaju normu za koliko minuta moraju nakon dojave izaći iz postaje na intervenciju, u medicinskom spašavanju uobičajeno govorimo o „zlatnom satu“ nakon kojeg se unesrećenima znatno smanjuje mogućnost preživljavanja, neka druga područja imaju svoje norme. Tako i treba biti jer putem normi provjeravamo najbolju praksu, unapređujemo postupanja i povećavamo učinkovitost bilo čega što radimo. Na žalost, do sada nismo propisali normu koliko je vremena potrebno kad nam se desi velika nesreća i/ili katastrofa da svi, ali prvenstveno državni sustavi budu aktivirani i potpuno funkcionalni na terenu. Tako da rasprava bez jasnog okvira je poprilično subjektivna i neproduktivna. Možda zbilja u katastrofi svim ključnim državnim sustavima treba između 24 do 48 sati da budu aktivirani, pokrenuti i stavljeni u funkciju. Navedeno nećemo moći provjeriti sve dok tako nešto ne propišemo i testiramo u vježbama i stvarnim situacijama. Nastavno na navedeno možemo trenutno svatko za sebe tražiti i odgovor na drugo pitanje: Da li civilna zaštita uspješno koordinira sve uključene na terenu? Kako bi sa što većom preciznošću mogli odgovoriti na to pitanje, potrebno je imati odgovor na prethodno pitanje (Da li je civilna zaštita reagirala pravovremeno?), jer odgovor na prvo pitanje uvjetuje odgovor na ovo pitanje. Bez prvog odgovora, drugi je poprilično hipotetski. Ovdje je važno obratiti pozornost i na izvještavanje i prikaz stanja stvari od strane medija i svih koji putem društvenih mreža stvaraju sliku o situaciji na terenu. Uopće ne dvojeći o ispravnim namjerama svih prenositelja informacija pitanje je do koje mjere su educirani o fenomenologiji katastrofa, načinu funkcioniranja civilne zaštite, njezinim pojedinačnim i sveopćim sposobnostima.

Time dolazimo do trećeg dijela osvrta koji je vezan uz preporuke za budućnost. U prvom dijelu je dan opći prikaz pozitivnih i manje pozitivnih okolnosti i stanja u kojem se općenito nalazimo, a specifično civilna zaštita. Navedeno je u uzročno-posljedičnoj vezi s kvalitetom, učinkovitosti i brzinom reakcije civilne zaštite, opisano u drugom dijelu. Dok je treći dio nastavak u kojem su sukladno uvidu u prethodne cjeline navedene određene preporuke za budućnost. Prva preporuka je smanjiti razinu birokracije i povećati joj učinkovitost. Navedeno je proces koji iziskuje jasne ciljeve, prioritete, sposobne, educirane i predane ljude na svim razinama. Sljedeća preporuka se odnosi na prioritete, bez jasnih prioriteta te imena i prezimena odgovornih osoba za realizaciju nema napretka. Svi procesi trebaju biti personalizirani i imati jasno određeno tko je odgovoran za realizaciju. Naredno važno, a može biti izuzetno korisno, odnosi se na teritorijalnu sektorizaciju. Mi imamo previše općina, gradova i županija koje sve imaju obveze i odgovornosti u civilnoj zaštiti što usporava brzinu reakcije. Belgija i Nizozemska su se našle u identičnoj situaciji, pa da bi ubrzale sustave i procese svaka je svoju državu organizirala u sigurnosne zone koje se aktiviraju za potrebe djelovanja civilne zaštite ili u nekim drugim okolnostima. Tako može učiniti i Hrvatska, koja već ima uspostavljenih pet zona civilne zaštite uz koje su vezana zonska skladišta sa značajnim količinama opreme. Koncept samo treba nastaviti dograđivati i unapređivati sustav, rješenja i procedure. Četvrta preporuka se odnosi na potrebu sveopće standardizacije u procedurama, digitalizaciji, korištenju suvremenih softverskih rješenja. Time će se pospješiti i brzina reakcije odnosno odgovora na krize te sposobnost koordinacije najrazličitijih aktera na terenu. Posljednje i najviše važno, odnosi se na ulaganja. Civilna zaštita do sada unatrag trideset godina po svim razinama dobila je nedovoljno resursa svih oblika i količina da bi mogla biti učinkovitija nego što jest. Koliko smo do sada uložili, toliko i imamo. Tako da ako želimo imati učinkovitiju civilnu zaštitu svi zajedno moramo uložiti znatno više jer bez ulaganja nema niti vrhunskih rezultata.…. izvor: zaštita.info

...06:38 [ Komentari (1) ] Isprintaj

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.




eXTReMe Tracker
free counters