Dragovoljci
U haaškoj sudnici ponovo je, prilikom unakrsnog ispitivanja Slobodana Praljka spominjano ime našeg grada. Ovaj put u kontekstu umiješanosti HV-a u sukobe u BiH. Sense agency:Optužba je u nastavku unakrsnog ispitivanja generala Slobodana Praljka ukazivala da su jedinice HV (Hrvatske Vojske) sudjelovale u borbenim operacijama HVO na području Herceg Bosne tokom sukoba sa Armijom BiH. Prema dokumentima tužiteljstva na strani HVO u BiH su se, pored ostalih, borili "Tigrovi" i "Gromovi" – jedinice Prve i Druge gardijske brigade HV. Praljak je potvrdio da je, na njegov poziv, u Herceg Bosnu došlo oko 100 pripadnika te dvije jedinice HV, ali tvrdi da su oni po dolasku inkorporirani u HVO pošto se radilo o "dragovoljci" koji su samostalno odlučili boriti se na ratištu u drugoj zemlji. "Ja ostajem pri tom stavu bez obzira što zbog nespretnih formulacija u tim dokumentima može izgledati drugačije", rekao je Praljak.Tužitelj Stringer je ukazao na više "nespretnih formulacija" u dokumentima HV i Ministarstva obrane Hrvatske, kao i u takozvanim predsjedničkim transkriptima. U izvještaju brigadira HV Ivana Kapulara ministru obrane Gojku Šušku se navodi da su pripadnici Pete gardijske brigade HV pod njegovim zapovjedništvom od 6. srpnja do kraja sudenog 1993. godine sudjelovali u borbama na ratištima kod Mostara, Uskoplja i Prozora u tri smjene. U prvoj je bilo oko 300, a u drugoj i trećoj smjeni oko 700 vojnika. Praljak je negirao točnost tih podataka tvrdeći da je Kapular "frizirao" izvještaj radi "malo slave, novaca i opreme". On je najprije rekao da se na području Herceg Bosne nikada nije borilo više od 250 "dobrovoljaca" iz Hrvatske. Zatim je rekao da je svjestan da je tokom svjedočenja u predmetu Naletilić tvrdio da ih nikada nije bilo više od 700, ali je poslije toga dobro razmislio i zaključio da ih zapravo nije bilo više od 500. Tužitelj je ukazao i na dokument Uprave za skrb Ministarstva obrane Hrvatske od 22. studenog 1993. godine kojim se načelnici odjela za skrb Herceg Bosne upozoravaju da u rubrici o poginulima ubuduće kao mjesto pogibije upisuju Južno bojište koje se može odnositi i na Hrvatsku, a ne točno mjesto smrti - Mostar, Bugojno ili druge lokacije u BiH. Tužitelj je to kvalificirao kao "pokušaj zataškivanja" činjenice da su se pripadnici HV borili na teritoriji druge države. Praljak je nastojao uvjeriti suce da se, zapravo, radilo o rješavanju socijalnog pitanja "dobrovoljaca" pošto bi u slučaju pogibije vojnika na području druge države njegova obitelj "zbog birokratskih problema" izgubila novčanu nadoknadu i druge povlastice. Optužba je još ukazala i na transkript sastanka Tuđmana, Šuška i Bobetka od 23. studenog 1993. godine na kojem se pokojni predsjednik ljuti što je zapovjedništvo Glavnog stožera HVO imenovano u dokumentu sa zaglavljem hrvatskog Ministarstva obrane. Tuđman podsjeća Šuška i Bobetka na raniju uputu da sve mora izgledati tako da se ne vidi da je Hrvatska upletena u sukob u BiH. |
< | srpanj, 2009 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
27 | 28 | 29 | 30 | 31 |