Uskopaljski abecedarij: B kao božićnjaci
Bliži se Božić. Već smo duboko u prvom tjednu došašća. Zapaljena je prva svijeća na adventskom vijencu, pšenica je pripremljena i čeka sv. Luciju da se posije, trgovine su već odavno okićene, s polica nas gledaju sv. Nikola i Krampus, djeca odbrojavaju dane do njihova dolaska... ugođaj Božića polako, ali sigurno prodire u gotovo svaki dio našega života. U ovakvu vremenu, misli lete i sve češće se zaustavljaju na lijepim, toplim sjećanjima iz djetinjstva, na doživljaju očića i materica, na zornicama i svečanim nedjeljama došašća... No, ja sam se prisjetio božićnjaka. Ne, nisu to neki slasni božićni kolači, niti neki izmišljeni likovi iz bajki. Stvar je mnogo prozaičnija. U žargonu, naime, božićnjacima nazivamo ljude, odnosno djecu rođenu u drugoj polovici rujna i u listopadu, a takve je djece u Uskoplju, i ne samo u Uskoplju, navodno, bilo i još uvijek ima, srazmjerno mnogo. A zašto, onda, božićnjaci, pitat ćete se, ako su rođeni u rujnu i listopadu. Pa zato što je riječ o djeci začetoj oko Božića, dakle u vrijeme, kada su im očevi, najčešće gastarbajteri, jedino i dolazili kućama, te, nakon blagdana, obično i ostajali na «urlapu». Takva djeca bi, dakle, jednoga Božića bila začeta, a drugoga bi ih po prvi put, kao bebe od par mjeseci, vidjeli njihovi očevi, koji su im donosili blještave darove iz tada mitske Njemačke: čokoladu i druge čudne i slasne slatkiše, razno voće, osobito banane, odjeću, pa onda kavu, deterdžent... sve ono čega u Uskoplju i bivšoj državi nije bilo prije petnaest-dvadeset godina. Božićnjaci? Ne, nisu to neki izmišljeni likovi iz bajke... |
< | prosinac, 2004 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
27 | 28 | 29 | 30 | 31 |