|
STAŠEVICA
Staševica je ime dobila po solinskom mučeniku Anastaziju, koga su Splićani prozvali Stašem. O Sv. Stašu svjedoče vrlo vrijedni arheološki nalazi i povijesna svjedočanstva, na temelju kojih je nastala bogata literatura i raznovrsna umjetnička djela, a osobito živo štovanje vjernika, uz ostalo, popraćeno molitvenim tekstovima i glazbom.
Sv. Anastazij živio je u gradu Akvileji u III. Stoljeću poslije Krista. Po zanimanju bio je tkalac. U to vrijeme car Dioklecijan je počeo progoniti kršćane, a progon je bio najžešći u gradu Saloni, najvećem gradu u pokrajini Dalmaciji. Kad je Anastazij čuo te te vijesti odlučio je napustiti Akvileju i preseliti se u Salonu, jer je želio javno ispovjediti svoju vjeru u Isusa Krista i, ako bude trebalo, svojom krvlju i svojom mučeničkom smrću posvjedočiti svoju ljubav prema Bogu.
Kad je sudac vidio da je Anastazij čvrst u svojoj vjeri i da je spreman položiti život u svoje uvjerenje, osudio ga je na smrt. Smrtna je kazna izvršena tako da mu je oko vrata obješen mlinski kamen i bačen je u more. Njegovo tijelo nalazi se u grobnici u Marusincu.
Blagdan: 26. kolovoza
STANOVNIŠTVO
Sasvim je vjerojatno da su i na području današnje župe Staševice živjeli stanovnici, kao i u drugim dijelovima Ilirika, odnosno rimske pokrajine Dalmacije. Ruševine starokršćanske crkve svjedoče da je u doba ranoga kršćanstva na tom terenu živjelo ne samo ilirsko romanizirano stanovništvo, nego da su i kršćani bili brojni, pa su podigli i crkvu. Prvi sigurni popis obitelji na ovom prostoru je bio u Pasičini potječe iz 1736. godine. To je zapravo popis obitelji koje daju redovnu župniku, odnosno Samostanu u Zaostrogu. Iz popisa obitelji 2006. godine utvrđeno je da postoje 29 različitih prezimena. Najbrojnija prezimena su Musulin, Marević, Mateljak i Gnječ. Najviše članova, njih 99, pripada prezimenu Musulin.
|
UDRUGA LAĐARA STAŠEVICA
13.01.2012., petak
Treća bakalarijada u Trogiru
13.12.2011. Održana je treća po redu Bakalarijada u Trogiru gdje je U.L.Staševica imala svog predstavnika (Lada Rakić). Ovog puta domaćin manifestacije bio je hotel Sveti Križ na Čiovu. Organizator Bakalarijade je poljoprivredna zadruga Rašeljka iz Trogira, a suorganizator zadružni savez Dalmacije.
Prvog dana manifestacije stručni ocjenjivački sud ocjenjivao je jela spravljena od bakalara iz kućne radinosti. Prvo mjesto ''Bakalar na mornarski'' osvojio je Davor Kostović iz Vinišća, drugo mjesto Daša Bedalov iz Splita ''zapečeni bakalar'', a treće mjesto ''bakalar na bianco'' Dominik Anđelić iz Vinišća.
U isto vrijeme strukovne škole iz Metkovića, Sinja, Omiša, Hvara, Biograda i Knina spravljali su bakalar za ocjenjivanje. Treće mjesto podijelili su strukovna škola iz Metkovića, Hvara, Biograda i Knina, drugo mjesto škola iz Omiša, dok je prvo mjesto zauzela škola strukovna škola Ban Jelačić iz Sinja.
Zadružni savez Dalmacije održao je zanimljivo predavanje pod nazivom ''Povijest konzumiranja bakalara na našim prostorima'' i ''Sljubljivanje vina s jelima od bakalara'', a autohtone domaće proizvode predstavili su izlagači na svojim štandovima.Ovu manifestaciju kao dobar brand prepoznala je i Splitsko-dalmatinska županija čiji je zamjenik župana Visko Haladić i otvorio manifestaciju te grad Trogir.
LADA RAKIĆ (predstavnik u.l. Staševice i grada Vrgorca)
Sedam profesionalnih kuhara također se okušalo u spravljanju bakalara. Prvo mjesto osvojio je Tomislav Čičak iz Cavtata, drugo Lada Rakić iz Vrgorca te Petar Hure s Hvara, dok je trećeplasirani Boško Čapalija iz Vinišća. Četvrto mjesto podijelili su Toni Miloš i Goran Bonačić iz Splita te Ankica Ivanović iz Trogira.
|
|
|