|
STAŠEVICA
Staševica je ime dobila po solinskom mučeniku Anastaziju, koga su Splićani prozvali Stašem. O Sv. Stašu svjedoče vrlo vrijedni arheološki nalazi i povijesna svjedočanstva, na temelju kojih je nastala bogata literatura i raznovrsna umjetnička djela, a osobito živo štovanje vjernika, uz ostalo, popraćeno molitvenim tekstovima i glazbom.
Sv. Anastazij živio je u gradu Akvileji u III. Stoljeću poslije Krista. Po zanimanju bio je tkalac. U to vrijeme car Dioklecijan je počeo progoniti kršćane, a progon je bio najžešći u gradu Saloni, najvećem gradu u pokrajini Dalmaciji. Kad je Anastazij čuo te te vijesti odlučio je napustiti Akvileju i preseliti se u Salonu, jer je želio javno ispovjediti svoju vjeru u Isusa Krista i, ako bude trebalo, svojom krvlju i svojom mučeničkom smrću posvjedočiti svoju ljubav prema Bogu.
Kad je sudac vidio da je Anastazij čvrst u svojoj vjeri i da je spreman položiti život u svoje uvjerenje, osudio ga je na smrt. Smrtna je kazna izvršena tako da mu je oko vrata obješen mlinski kamen i bačen je u more. Njegovo tijelo nalazi se u grobnici u Marusincu.
Blagdan: 26. kolovoza
STANOVNIŠTVO
Sasvim je vjerojatno da su i na području današnje župe Staševice živjeli stanovnici, kao i u drugim dijelovima Ilirika, odnosno rimske pokrajine Dalmacije. Ruševine starokršćanske crkve svjedoče da je u doba ranoga kršćanstva na tom terenu živjelo ne samo ilirsko romanizirano stanovništvo, nego da su i kršćani bili brojni, pa su podigli i crkvu. Prvi sigurni popis obitelji na ovom prostoru je bio u Pasičini potječe iz 1736. godine. To je zapravo popis obitelji koje daju redovnu župniku, odnosno Samostanu u Zaostrogu. Iz popisa obitelji 2006. godine utvrđeno je da postoje 29 različitih prezimena. Najbrojnija prezimena su Musulin, Marević, Mateljak i Gnječ. Najviše članova, njih 99, pripada prezimenu Musulin.
|
UDRUGA LAĐARA STAŠEVICA
21.03.2011., ponedjeljak
"Tragom pradjedova" lađom preko Jadrana
Ovaj vrlo zahtjevni projekt odvijao se pod pokroviteljstvom predsjednika Sabora RH Luke Bebića i Predsjednika Zastupničkog doma talijanskog parlamenta Gianfranca Finija.
Od rta Višnjica kod Ploča do Termolija lađari su prešli 132,9 nautičke milje, prevedeno u kilometre to je 246,13 km čemu treba dodati 1 milju do Ploča i dio od Metkovića do Ploča (22,5 km). Ukupno su lađari izveslali 270,48 km od Metkovića do Termolija (Italija) preko Jadranskog mora za 37 sati neprekidnog veslanja.
Svaki lađar izveslao je u prosjeku preko 110 tisuća zaveslaja i gotovo 4 maratona lađa u 37 sati trajanja pothvata.
Na ovom zahtjevnom projektu sudjelovali su i naši lađari,a to su bili: Dragan Marević.Anel Krešić i Luka Musulin.
srijeda 30.ožujka 2011. u 21.45 h - HTV1
Lađarski pothvat "Tragom pradjedova" lađom preko Jadrana autora Stipe Božića na TV
|
|
|