Uranak...

15.04.2011., petak

Uranak...
Jutros sam se probudila razapeta između prošlosti, sadašnjosti & budućnosti.
Između osude & presude. Tko sam ja da sudim & presuđujem?!
Bit ću samo „&“.

(Klis1-klikom na sliku...do 54.)

Prošlonedjeljna posjeta Kliškoj utvrdi poviše Klisa, Solina, Splita i Kaštela otvorila mi je vidike. Obilazak utvrde iz vremena bojne s Turcima otkrila je jedno pravo bogatstvo koje na već uobičajeni način ne znamo ponuditi inoturistima. Po tablicama parkiranih automobila podno Kliške utvrde vidi se kako Šibenčani, Zadrani, Zagrepčani uz Splićane ne žale prekinuti put i odvojiti malo vremena za predivan pogled od istoka i obronaka Mosora te zapadno Kozjaka, do Brača, Hvara, Šolte, Splita, Solina, Kaštela, Vranjica, Čiova, Trogira, Drvenika na krajnjem zapadu...
Zidine i pojedini objekti obnavljaju se od 2008., ali ako se ovim tempom nastavi obnova bit će to dulje od same gradnje utvrde.
Šteta što Klis i Salona nisu na adekvatan način označeni na mapama te kroz programe posjeta na pravi način ponuđeni turistima.

Ali, „tko bi gori“ u jednosatnom obilasku poput mene i Tukca, „može sići doli“ na izvor pitke vode Jadro za manje od petnaest minuta vožnje autom.
S jedne strane Jadra je cementara u mirovanju, s druge strane kaptaža, gradski vodovod koji kavalitetnom vodom snabdjeva Solin i Split.
Između, zaravan, mjesto kao stvoreno za druženje, gradelavanje, roštiljanje, bočanje, klapsku pjesmu i gangu...

Tog 10.-tog travnja na Uranku, tim prostorom su dominirale crne kape i majice pravaša iz Kaštela.
U obližnjem šumarku, mladići, uzdanice, naša mladež, svezanih šalova Torcide oko vrata, crnim „Titovkama“ na glavi te majicama s oznakom „U“ , punim plućima i grlima su prizivali Juru & Bobana.
Osim balunjera, na ovim prostorima još samo „Ustašluk“ živi vječno.

Sto metara dalje, spomen ploča s imenima poginulih domoljuba, boraca NOB-a, išarana crnim sprejom i nepočudnim simbolima, tužno govori o našoj prošlosti & neodrživoj sadašnjosti.
O budućnosti da & ne govorimo.
Ovi dolje, sigurno nisu vidjeli onu ploču gore na Kliškoj utvrdi s imenom mučenika mladog Hrvata, Bobana Martina Bartulova kojeg su fašisti nakon mučenja 1942. bacili u ambis.

S ovakvom mladeži upitna je njihova ali & naša budućnost...
S ovakvim odnosom prema starinama i povijesnim činjenicama upitan je turizam i pripadnost Europi...
I tako, bi Uranak s velikim U...Preživjesmo na sreću za razliku od onih iz 41., 42.,...

P.S.
Nema smisla više trošiti riječi na nešto što je postalo normalno u ovoj zemlji.
U zemlji gdje je Ustašluk normalna pojava, svaka riječ je suvišna.
Obećavam, prestat ću s pisanjem o toj pojavi... Do neke druge prilike...
Hvala, Majci, hvala, hrvatskom Ocu, vrtićima, časnim s Kaptola, hvala školi, uzoritom biskupu Jezerincu, što naučiše mlade kako se vole svoji i mrze sve drugi koji nisu kao ONI...
Amen, Bog & Hrvati!

Vrijeme, vreme, vrime je zasvirati & za pojas zadjenuti.
Evo zore, evo dana, evo Jure i Bobana...

- 07:15 - Komentari (3) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

<	travanj, 2011					>
P	U	S	Č	P	S	N
				1	2	3
4	5	6	7	8	9	10
11	12	13	14	15	16	17
18	19	20	21	22	23	24
25	26	27	28	29	30

turimti

Opis bloga

Linkovi

15.04.2011., petak

Uranak...

Slobodno ocijenite blog; od 1 do 5
	5
	4
	3
	2
	1

pollcode.com free polls