DOP - ing

srijeda, 28.01.2015.

Coca-Cola- najpoznatije piće današnjice!

Božični blagdani i zimske čarolije danas su teško zamislive bez Deda Božičnjaka koji sa Coca-Colom u ruci potvrđuje njihov smisao. Nove reklame, svaki put iznova potvrđuju status Coca-Cole kao najpopularnijeg bezalkoholnog pića na svijetu. Osim ovog privilegiranog statusa, Coca-Cola je pored ikoničkih figura pin-up diva, postala jednim od simbola suvremenog kapitalističkog i konzumerističkog društva od Drugog svjetskog rata do danas. Teško da se na tržištu bezalkoholnih pića bilo koja kompanija može pojaviti kao konkurencija Coca-Coli. Međutim, ni ovaj fenomen suvremenog društva nije ostao neispisan brojnim mitovima i pričama. Dok su jedni neizbježno povezani sa popularnom pričom o globalnoj zavjeri, drugi sadržavaju mitove ili istine o njenim sastojcima i štetnosti.

Svatko od nas je surfajući netom naišao na razne članke i informacije kako Coca Cola nije zdrava te da česta konzumacija može oštetiti organizam. Unatoč brojnim upozorenjima zdravstvenih stručnjaka na štetnost Cole i ostalih gaziranih pića, njihova potrošnja nije u opadanju. Nedavno sam pročitao da je jedna žena navodno preminula od pretjeranog konzumiranja Coca-Cole na dnevnoj bazi. Mnogo puta smo čuli kako je Coca-Cola štetna za bubrege i jetru. Istina, ne radi se samo o fenomenu ovog pića, već o navodnoj štetnosti svih gaziranih napitaka. Međutim, zabrinjava činjenica da se mnogi žale na to da su zbog učestalog konzumiranja postali ovisni o Coca-Coli.Neki stručnjaci smatraju kako je fenomen ovisnosti o Coca-Coli isto što i fenomen ovisnosti o čokoladi. Ukratko, jedini potencijalni krivac za ovisnost može biti šećer.

Zanimljivosti

Coca-Cola je u sebi sadržavala pravi kokain sve do 1906. godine kada je kokain zamjenjen kofeinom.


Što se tiče ambalaže, limenka je uvedena 1960., dvolitarska Coca-Cola 1978., a iste godine uvedena je i plastična boca.

Najveću potrošnju Coca-Cole po glavi stanovnika imaju Meksiko i Island. Coca-Cola na kineskom zanači - Učiniti usta sretnima. Neko je preračunao da kada bi do sada sve proizvedene boce Coca-Cole poredali jednu uz drugu, njima bi se Zemlja mogla opasati više od 11.863 puta.

Najveću potrošnju Coca-Cole po glavi stanovnika imaju Meksiko i Island. Coca-Cola na kineskom znači "Učiniti usta sretnima". Netko je preračunao da kada bi do sada sve proizvedene boce Coca-Cole poredali jednu uz drugu, njima bi se Zemlja mogla opasati više od 11.863 puta.

Godine 1915. The Root Glass company izradila je vitku staklenu bocu koja je do danas ostala zaštitnim znakom ovog proizvoda. 1923. Robert W. Woodruff postaje predsjednikom Coca-Cola Company. Pod njegovim, više od šest desetljeća, dugim vodstvom kompanija doseže neslućeni komercijalni uspjeh.

ponedjeljak, 19.01.2015.

Ekološka dimenzija društveno odgovornog poslovanja

Jedna od dimenzija društveno odgovornog poslovanja je i briga o okolišu, zaštiti okoliša. Proizvodi koja poduzeća proizvode za zadovoljenje potreba ljudi ne bi smjeli biti na štetu tih istih ljudi te budućih generacija. Ekološka dimenzija podrazumijeva aspekte iskorištenosti materijala, vode i energije u proizvodnim procesima, odnos dobavljača prema okolišu te stopu recikliranja odnosno ponovne uporabe proizvoda. Imperativ svim poduzećima bi trebao biti " proizvodnja da, ali ne pod svaku cijenu", odnosno zaštita životne sredine

Prijatelj okoliša

U Hrvatskoj još od 1993.godine datira sustav dodjele znaka "Prijatelj okoliša". To je nacionalni znak koji pokazuje da se poštuju visoki standardi zaštite okoliša iznad propisanog zakonskog minimuma. Usklađen je sa europskim znakom za visoki ekološki standard Europske unije Flower. Ovaj znak na određenim proizvodima je i putokaz kupcima kako kupovinom određenih proizvoda mogu i sami doprinijeti zaštiti okoliša. Kada ispune određena mjerila i uvjete znak će se dodijeliti proizvođačima koji racionalno koriste energiju, vode računa o otpadu, proizvode proizvode koji nisu štetni za okoliš.

Poduzeća sa znakom "Prijatelj okoliša" podižu ekološku svijest zaposlenika te svih sudionika. Znak doprinosi i samoj kvaliteti određenih poduzeća te će privući sve veći broj ekološki osviještenih gostiju. Dodjeljuje se na razdoblje od tri godine te se nakon isteka roka može podnijeti zamolba za produljenje prava na korištenje znaka.

Recikliranje



Rastuća potrošnja proizvoda i sirovina te gospodarski rast rezultiraju stalnim porastom količine otpada u svim europskim zemljama tako i u Hrvatskoj te se javlja problem zbrinjavanja otpada. U Hrvatskoj godišnje proizvedemo 1,3 milijuna tona komunalnog otpada. Najrazvijenije zemlje Europe recikliraju 56 % komunalnog otpada, dok se u Hrvatskoj reciklira samo 20 %. Recikliranje je nužno sve više primjenjivati jer ono pridonosi očuvanju prirodnih resursa. Time štitimo okoliš te smanjujemo gomilanje otpada na odlagalištima.

Reciklirati možemo 90 % otpada kojeg napravimo ili imamo u kući. Reciklirati se može papir, plastika, staklo kao i biootpad iz naših kućanstava. U samom postupku recikliranja potrebno je prvo odvojiti i razvrstati otpad prema vrsti. Odgovornost je na svima nama. Svi možemo sudjelovati u stvaranju društva gdje će se otpad tretirati kao vrijedne sirovine koje ponovno vraćamo u tehnološki proces.

ponedjeljak, 12.01.2015.

Nefinancijska izvješća

Što su nefinancijska izvješča?

Nefinancijska izvješča su poslovna izvješča koja sadrže podatke koji se odnose na pitanja u vezi sa zaštitom okoliša, socijalna pitanja i ona u vezi sa zaposlenicima, poštovanjem ljudskih prava te borbom protiv korupcije i mita. Uglavnom sve komponente takvih izvješča su itekako povezana s temeljima načelima društveno odgovornog poslovanja.

Poteškoće u provedbi

Iako je koncept nefinancijskog izvještavanja itekako hvalevrijedan, podaci ipak ukazuju na to da izrazito mali postotak poduzeća provodi ovu vrstu izvještavanja. Smatra se da manje od 10 posto najvećih europskih kompanija pruža ovakva izvješća, a brojke koje se odnose na manja poduzeća su još više poražavajuća.

Koji su mogući razlozi ovoliko lošoj statistici? Odgovor je jednostavan. Nefinancijsko izvještavanje nije obavezno. Poduzeća dakle nemaju gotovo nikakvog interesa kod izdavanja ovakvih izvješća budući da takvo izvještavanje zahtjeva znatne resurse te su troškovi sastavljanja izvještaja značajni.

Određena poduzeća možda i mogu racionalizirati odluku za nefinancijskim izvještavanjem u slučaju da se očekuje da će takav izvještaj imati pozitivan utjecaj na ugled poduzeća te da će na taj način izazvati pozitivnije trendove u prodaji. Nažalost ovakvo razmišljanje svodi nefinancijsko izvještavanje na čistu marketinšku aktivnost. Posljedice su takve da nefinancijska izvješća ne odražavaju istinito stanje društveno odgovornog poslovanja poduzeća, nego jedno fiktivno stanje koje služi samo da bi se to poduzeće prikazalo u što boljem svijetlu prema javnosti. Iako ovakvo ponašanje poduzeća nije nimalo pozitivno, nije ni iznenađujuće. Naime, poduzeća su po svojoj strukturi i svojoj prirodi "profit-seeking" organizacije tj. primarni cilj im je ostvarenje profita. Za očekivati je, dakle, da takve organizacije neće nepotrebno ulagati resurse u projekte koji im ne donose pozitivne povrate na investiciju, tj. "NAJpozitivnije" povrate na danu investiciju.

Nefinancijsko izvještavanje ne samo da zahtjevaju znatne resurse, nego i potencijalno može služiti kao izvor informiranja konkurenciji. Naime, što je opsežniji i ispravniji takav izvještaj, to je on bolji izvor informacija konkurenciji i potencijalnoj konkurenciji, što naravno uopće nije povoljno nekom poduzeću koje odlučuje da li da sastavi jedan takav izvještaj. Uzimajuči sve ove činjenice u obzir, to poduzeće naravno donosi odluku da ukoliko sastavi nefinancijski izvještaj, ono mora što pozitivnije prikazivati to poduzeće, iako neki navodi unutar izvješća možda neće biti sto posto ispravni, a neke druge značajne istine će se prešutjeti jer bi mogle naštetiti ugledu poduzeća ili otkriti određene poslovne tajne konkurenciji.




Zaključak

Koje je rješenje spomenutim problemima? Regulacija. Europski parlament je već implementirao direktive u vezi nefinancijskog izvještavanja. Nažalost te direktive se odnose isključivo na velika poduzeća unutar EU te ne reguliraju oblik izvješća i njihovu ispravnost, već jedino reguliraju postojanje takvih izvješća. Dok ne nastanu jače regulacije, poduzeća će bez sumnje nastaviti sa svojom trenutnom politikom potpunog zanemarivanja nefinancijskog izvještavanja.

<	siječanj, 2015
P	U	S	Č	P	S	N
			1	2	3	4
5	6	7	8	9	10	11
12	13	14	15	16	17	18
19	20	21	22	23	24	25
26	27	28	29	30	31

Siječanj 2015 (3)
Prosinac 2014 (3)
Studeni 2014 (2)