HEBREJIMA

VJERA PRAOTACA/PRIMJERI ŽIVE VJERE
11

Vjera je jamstvo za ono čemu se nadamo, dokaz za one stvarnosti kojih ne vidimo.
2 Zbog nje su stari postigli pohvalno svjedočanstvo.
3 Vjerom spoznajemo da je svijet stvoren Božjom rječju, tako da je vidljivo proizvedeno od nevidljivoga.
4 Vjerom Abel prinese Bogu bolju žrtvu nego Kain. Po njoj primi svjedočanstvo da je pravedan - Bog nad njegovim darovima posvjedoči - po njoj i mrtav još govori.
5 Vjerom Henok bi prenesen da ne vidi smrti te iščeznu jer ga je prenio Bog. Doista, prije prijenosa primio je svjedočanstvo da omilje Bogu.
6 A bez vjere nemoguće je omiljeti Bogu jer tko mu pristupa, vjerovati mora da postoji i da je platac onima koji ga traže.
7 Vjerom Noa, upućen u ono što još ne bijaše vidljivo, predano sagradi korablju na spasenje svoga doma. Time osudi svijet i postade baštinikom vjerničke pravednosti.
8 Vjerom pozvan, Abraham posluša i zaputi se u kraj koji je imao primiti u baštinu, zaputi se ne znajući kamo ide.
9 Vjerom se kao pridošlica naseli u obećanoj zemlji kao u tuđini, prebivajući pod šatorima s Izakom i Jakovom, subaštinicima istog obećanja,
10 jer iščekivaše onaj utemeljeni Grad kojemu je graditelj i tvorac Bog.
11 Vjerom i Sara unatoč svojoj dobi zadobi moć da začne jer vjernim smatraše Onoga koji joj dade obećanje.
12 Zato od jednoga, i to obamrla, nasta mnoštvo poput zvijezda na nebu i pijeska nebrojena na obali morskoj.
13 U vjeri svi su oni umrli, a da nisu zadobili obećanja, već su ih samo izdaleka vidjeli i pozdravili priznavši da su stranci i pridošlice na zemlji.
14 Doista, koji tako govore, jasno očituju da domovinu traže.
15 Dakako, da su mislili na onu iz koje su izišli, imali bi još prilike vratiti se u nju.
16 Ali sada oni čeznu za boljom, to jest nebeskom. Stoga se Bog ne stidi zvati se Bogom njihovim: ta pripravio im je Grad.
17 Vjerom Abraham, kušan, prikaza Izaka. Jedinca prikazivaše on koji je primio obećanje,
18 kome bi rečeno: Po Izaku će ti se nazivati potomstvo! -
19 uvjeren da Bog može i od mrtvih uskrisiti. Zato ga u p redslici i ponovno zadobi.
20 Vjerom baš u pogledu budućnosti Izak blagoslovi Jakova i Ezava.
21 Vjerom Jakov, umirući, blagoslovi oba sina Josipova i duboko se prignu oslonjen na vrh svojega štapa.
22 Vjerom Josip na umoru napomenu ono o izlasku sinova Izraelovih i dade zapovijed o svojim kostima.
23 Vjerom su Mojsija netom rođena tri mjeseca krili njegovi roditelji jer vidješe da je djetešce lijepo i nisu se bojali kraljeve naredbe.
24 Vjerom Mojsije, već odrastao, odbi zvati se sinom kćeri faraonove.
25 Radije izabra biti zlostavljan zajedno s Božjim narodom, nego se časovito okoristiti grijehom.
26 Većim je bogatstvom od blaga egipatskih smatrao muku Kristovu jer je gledao na plaću.
27 Vjerom napusti Egipat, ne bojeći se bijesa kraljeva, postojan kao da Nevidljivoga vidi.
28 Vjerom je obavio pashu i škropljenje krvlju da Zatornik ne dotakne prvenaca Izraelovih.
29 Vjerom prođoše Crvenim morem kao po suhu, što i Egipćani pokušaše, ali se potopiše.
30 Vjerom zidine jerihonske padoše nakon sedmodnevnoga ophoda.
31 Vjerom Rahaba, bludnica, ne propade zajedno s nepokornicima jer s mirom primi uhode.
32 I što još da kažem? Ta ponestat će mi vremena, počnem li raspredati o Gideonu, Baraku, Samsonu, Jiftahu, Davidu, pa Samuelu i prorocima,
33 koji su po vjeri osvojili kraljevstva, odjelotvorili pravednost, zadobili obećano, začepili ralje lavovima,
34 pogasili žestinu ognja, umakli oštrici mača, oporavili se od slabosti, ojačali u boju, odbili navale tuđinaca.
35 Žene su po uskrsnuću ponovno zadobile svoje pokojne. Drugi pak, stavljeni na muke, ne prihvatiše oslobođenja da bi ih zapalo bolje uskrsnuće.
36 Drugi su opet iskusili izrugivanja i bičeve, pa i okove i tamnicu.
37 Kamenovani su, piljeni, poubijani oštricom mača, potucali se u runima, u kozjim kožusima, u oskudici, potlačeni, zlostavljani -
38 svijet ih ne bijaše dostojan - vrludali po pustinjama, gorama, pećinama i pukotinama zemaljskim.
39 I svi oni po vjeri, istina, primiše svjedočanstvo, ali ne zadobiše obećano
40 jer Bog je za nas predvidio nešto bolje da oni bez nas ne dođu do savršenstva.





















































































































































































































































































































































































































































Map IP Address
Powered byIP2Location.com

TIGNARIUS

30.05.2020., subota

DAN DRŽAVNOSTI

Iako bi neki htjeli da ga slavimo kad je osnovana KPH!

Pošto nemam vremena, prenosim Pešordin osvrt

https://hrvatskonebo.org/2020/05/30/mile-pesorda-c-e-s-t-i-t-k-a-simicevih-susreta-50-obljetnicu-30-v-1970-30-v-2020/


Mile Pešorda: Č E S T I T K A Šimićevih susreta 50.obljetnicu – 30.V.1970-30.V.2020.
By Daran -30. svibnja 2020.013







Č E S T I T K A

Šimićevih susreta 50.obljetnicu – 30.V.1970-30.V.2020.- ljubiteljima pjesništva, slobodarima i istinoljubcima, po-etičkim abšimićevcima, i svim ljudima dobre volje, čestita Mile Pešorda, budući njihovim idejnim pokretačem, sutvorcem i sudionikom, uztrajno se suprotstavljajući u d b o – k o s n o m lažnom “krstnom” listu i bezsramnom postudbaškom lažiranju povijestnoga događaja prvih ŠIMIĆEVIH SUSRETA, u kojemu sudjeluju “hrvatine” krivotvoriteljskoga pravca. Usuprot čudovišnome parapolitičkomu konstruktu “velikoga ubijača” istine, zatiratelja zaljubljene memorije, podsjećam sve “nevjerne Tome”, a nadasve mlade i najmlađe privrženike poezije i radosti istine kao slobode da su i župnik drinovačke župe, kao odgovorni urednik KRŠNOGA ZAVIČAJA, i uredništvo toga glasnika župe u Drinovcima, uz Božić A.D.1970.ovjerovili rođendan prvih Šimićevih susreta. Nije suvišno iztaknuti da je o p r v i m ŠIMIĆEVM SUSRETIMA g.1970. pisao i govorio rođeni Gruđanin, profesor hrvatskoga jezika i književnosti i savjetnik za prosvjetu i kulturu u ministarstvu/sekretarijatu u Sarajevu, s diplomom Sveučilišta u Zagrebu, gosp. Ferdo Boban, jedan od nekolicine zaslužnih u savlađivanju odbora udbostrukture s područja Gruda događaju ŠS. Povrh svega, u “Vjesniku” je akademik i prof.dr.sc. Ivo Frangeš, tada predsjednik Društva književnika Hrvatske i Saveza književnika Jugoslavije, inače svečani govornik i član stručnoga povjerenstva Nagrade prvih Šimićevih susreta, rekao da “dolaze s malim zakašnjenjem”.

Nu, radujmo se i veselimo se, jer i dalje ŠIMIĆEVI SUSRETI jesu,

i neka nam još dugo i dugo požive, prožeti hrvatskom književnom riječju i duhom planetarnoga pobratimstva / posestrinstva, u znamenu Istine koja oslobađa i ljude i narode.

S Ljubavlju u istini, vaš Mile Pešorda (30.svibnja 2020.)



Antun Branko Šimić (Drinovci, 1898.-Zagreb,1925.)





Radost tišine
U vrtu je sunce. Ljetom diše dan.
Stari fratar, lica kao s drugog svijeta,
Bjelokos i kao malko žalostan
Moleći uz brevir amo-tamo šeta.

Oči su mu tamne. Pogled ima svet.
Poput kakva sveca s crkvenih zidova:
On zna polu Svetog pisma napamet
I goneta tajnu mističnih glasova.

Sada moli i moli. Poslije molitve će
Sazvat k sebi malo kokošiju jato
I posut im stazom žita, što ga za to
Goji svako ljeto i polijeva ko cvijeće.

,

S kokošjih glasova hrt se diže s loga:
Dotle stari fratar stoji u sredini
Sklopiv ruke sretan i – sve se čini –
Da mu duša u tom času gleda Boga.



Papirići
Hercegovačka brda. Još kao dijete imao sam tamnu tjeskobu kada bih gledao hercegovačka brda, ono golo kamenje koje se sraslo u brda, tek na površini odijeljeni kamenovi, veći koji stoje uvijek na istom mjestu, ili manji koji se premještaju. Nikakvih šuma, nikakvih stabala koja bi u tu mrtvu brdsku pustinju umiješala život – što je ona pokoja ljubica ili travka koja je u slučajnoj čaci zemlje, sakrita između kamenja, našla mogućnosti za svoj korijen? Golotinja, ova težina koju ništa ne olakšava, pustoš tvrdog kamena otuđivala me je od sebe. Jedeino kad su se brda udaljivala, kad su se pojedinosti slijevale u cjelinu – dakle, kad su bila što god dalje, gubila su onu oštrinu, tvrdoću, sivoću ili crnoću kamena i prestajala da budu kamen i sve više – moglo bi se reći – postajala plavi skamenjeni plamen, dok na koncu ne bi bila bestjelesna i tek boja, koja se više nije razlikovala od boje neba i oblaka, i miješala se s njima…(1920., ulomak)


P r v i »Šimićevi susreti«, Grude 30.V.1970. – Drinovci 31.V.1970.: Mile Pešorda, poeta laureatus, okružen djevojkama – lijevo; akademik Slavko Mihalić i župnik fra Žarko Ilić te Dubravko Horvatić i Vlado Pandžić sa suprugom – desno (Fotografirao, izpred crkve u Drinovcima: odvjetnik dr. Jerko Šimić, brat dvojice hrvatskih književnika)





Mile Pešorda



TUŽBALICA

(Majka u domu opustilom)



Svi moji dragi iđu u daleki Svit

Lipe tužne oči upiruć tuđem nebu



Na napušćenoj grudi ja uzgajam cvit

Da ga zasade na mom grebu



Al šta će meni cvit i taj bili Svit

Kada sama živim kad ću sama mrit

(Pročitana i nagrađena na p r v i m Šimićevim susretima,30.-31.V.1970.)



Antun Branko Šimić

Hercegovina

Ja koracam livadama plav od sutona

Na rubu livada je kuća parnog plina
Iz daljine
to je krvlju namrljana uglasta i gruba slikarija na nebu

I štogod bliže stižem sve glasnije viču
nebrojene užarene opeke
Tko ne zna, mislio bi da seljaci slave kakvu slavu

Ispod brežuljaka crni vlak se vuče
odmjereno udara i vrišti
svoj dolaz još dalekoj nevidljivoj stanici

Noć i ja na brdu

Poda mnom načas izrone iz mraka
kuće stabla dvorišta i njive
I ope utonu u mraku
ko u svijesti

Iz tame u me gleda nekoliko svijetlih bijelih prozora:
ko nekoliko bijelih svečanih časova
iz crnog života ljudi





Živjela HRVATSKA!

A žgadija? nek se skriva....



- 15:00 - Komentari (11) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

< svibanj, 2020 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Svibanj 2021 (2)
Travanj 2021 (4)
Ožujak 2021 (13)
Veljača 2021 (8)
Siječanj 2021 (9)
Prosinac 2020 (9)
Studeni 2020 (8)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (6)
Srpanj 2020 (6)
Lipanj 2020 (5)
Svibanj 2020 (2)
Travanj 2020 (6)
Ožujak 2020 (8)
Veljača 2020 (3)
Siječanj 2020 (6)
Prosinac 2019 (4)
Studeni 2019 (1)
Listopad 2019 (6)
Rujan 2019 (1)
Kolovoz 2019 (3)
Srpanj 2019 (4)
Lipanj 2019 (4)
Svibanj 2019 (5)
Travanj 2019 (5)
Ožujak 2019 (4)
Veljača 2019 (7)
Siječanj 2019 (7)
Prosinac 2018 (2)
Studeni 2018 (4)
Listopad 2018 (3)
Rujan 2018 (4)
Kolovoz 2018 (5)
Srpanj 2018 (8)
Lipanj 2018 (1)
Svibanj 2018 (2)
Travanj 2018 (5)
Ožujak 2018 (8)
Veljača 2018 (12)
Siječanj 2018 (11)
Prosinac 2017 (9)
Studeni 2017 (10)
Listopad 2017 (7)
Rujan 2017 (6)
Kolovoz 2017 (6)
Srpanj 2017 (4)
Lipanj 2017 (9)
Opis bloga
ako imate primjedbi
mrežna pošta vam je ikpurger@gmail.com

Flag Counter